MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 102 | ATLANTIDA, potopljena ili izmišljena?
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 102
Planeta Br 102
Godina XVIII
Oktobar-Novembar-Decembar 2021.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ARHEOLOGIJA

 

Priredila Ilijana Jakšić Pavlović

Naselja u gradu Itzan starija nego što se donedavno mislilo

Novi pristup Majama

 

Istraživanje univerziteta Mek Gil je pokazalo da je veličina populacije Maja u nizini arheološkog grada Itzana (danas se nalazi u Gvatemali) varirala vremenom kao posledica klimatskih promena. Otkriće, nedavno objavljeno u časopisu Quaternary Science Reviews, prikazuje da su suše i jako vlažni periodi doveli do značajnog pada broja stanovnika.

ARHEOLOGIJA

Grad Itzan danas se nalazi u Gvatemali

Ovi rezultati su zasnovani na relativno novoj tehnici koja obuhvata ispitivanje stanola (organskog molekula koji se nalazi u ljudskim i životinjskim fekalijama) pronađenog na dnu obližnjeg jezera. Merenje količine estar sterola korišćeno je u svrhe određivanja promena broja stanovnika i za ispitivanje mogućnosti usklađivanja s klimatskom varijabilnošću i promenama u vegetaciji nastalim zbog drugih bioloških razloga.
Novom tehnikom, istraživači će moći da naprave grafikon najvećih promena u populaciji Maja u toj oblasti, počevši od perioda pre tri hiljade i trista godina. Takođe, mogu se identifikovali promene u obrascima naseljavanja koje su se dešavale hiljadama godina a koje su u vezi sa promenama iskorišćavanja kopnenih resursa i sa poljoprivredom. Štaviše, otkriveno je da je kopno naseljeno ranije nego što se prethodno zaključivalo na osnovu arheološkog dokaza.

ARHEOLOGIJA

Nova alatka pruža iznenađujuću informaciju

Dokaz iz fekalnog estar sterola upućuje na to da su ljudi boravili u Itzanu 650 godina ranije nego što to arheološki nalazi potvrđuju. Takođe, ovo pokazuje da su Maje nastavile da borave u toj oblasti, doduše u manjem broju, nakon takozvanog „kolapsa“ 800-1000. godina n.e. Donedavno se verovalo da su suše i ratovanja naterale čitave populacije da napuste područje. Dalje, postoji dokaz o velikom populacionom „piku“ otprilike u vreme istorijskih beleški o ljudima u bekstvu od španskog napada 1697. n.e. u poslednje uporište Maja u južnim nizinama (Nojpeten, današnji Flores u Gvatemali). Takvog saznanja ranije nije bilo.
Procene broja stanovnika u majanskim nizinama tradicionalno se dobijaju iskopavanjima i ispitivanjima tla. Da bi rekonstruisali dinamiku populacije, arheolozi lociraju, mapiraju i prebrojavaju stambene strukture koje potom iskopavaju da bi utvrdili tražene datume boravka. Oni porede trendove populacije na licu mesta i na regionalnom nivou. Potom koriste tehnike kao što je analiza polena i indikatore erozije tla u jezera za rekonstrukciju ekoloških promena koje su se odigrale u isto vreme.
Doktorand na katedri za zemaljske i planetarne nauke na Institutu Mek Gil, Bendžamin Kinan, vodeći autor istraživanja, objasnio je da je njegova svrha da pomogne arheolozima obezbeđujući nove alatke za uvid u promene koje se ne vide prilikom arheoloških iskopavanja - jer dokaz možda nikada nije postojao ili je vremenom uništen. Majanske nizine nisu baš najbolje mesto za čuvanje građevina i drugih ostataka ljudskog naselja zbog tropskih šuma koje se tu nalaze.

ARHEOLOGIJA

Maje na udaru suša i vlažnih perioda

Fekalni stanol od sedimenata u laguni Itzana potvrđuje da je populacija Maja u toj oblasti opala zbog suše tokom tri različita perioda: između 90-280. godine n.e, zatim 730-900. n.e, i u toku suše između 1350-950. p.n.e, što je vreme o kojem nema dovoljno podataka. Istraživači su otkrili i da je populacija opala tokom perioda intenzivnih padavina između 400. i 2010. p.n.e, čemu se do sada nije poklanjala potrebna pažnja. Opadanje broja stanovnika javilo se kao posledica sušnog ili vlažnog perioda (u oba klimatska ekstrema).
Piter Daglas, docent na katedri za zemaljske i planetarne nauke i jedan od autora istraživanja, navodi da je vrlo bitno da se zna za činjenicu da su pre nas postojale civilizacije čiji su život menjale klimatske promene. Povezivanjem dokaza koji pokazuju međusobni odnos klimatskih promena i broja stanovnika, možemo uvideti jasnu vezu između količine padavina i sposobnosti starih naseobina da održe svoju populaciju.
Istraživanje pokazuje da su se Maje možda prilagodile situaciji u životnoj sredini -  kao što su degradacija tla i gubitak nutrijenata - korišćenjem tehnika kao što je primena ljudskog otpada za đubrenje. Na to navodi relativno mala količina fekalnih estar sterola u sedimentima jezera u vreme kada ima arheoloških dokaza za najveći broj stanovnika. Jedno od objašnjenja za to je ljudski otpad primenjen u vidu đubriva, tj. estar steroli koji se nisu „isprali“ u jezero.

ARHEOLOGIJA

 

Priredila Ilijana Jakšić Pavlović

 

 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA