MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 102 | ATLANTIDA, potopljena ili izmišljena?
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 102
Planeta Br 102
Godina XVIII
Oktobar-Novembar-Decembar 2021.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Z.B.

Atlantida / Imaginarno i stvarno

Plavi majmuni i berač šafrana

 


Vekovi traganja za Atlantidom, potonulim ostrvom koje Platon opisuje u svojim dijalozima „Timaj” i „Kritija”, doneli su mnogobrojne teorije o njenoj lokaciji. Uprkos savremenim dostignućima u oblasti okeanografije i mapiranja, još ne postoje konkretni dokazi. Više od 40 geografskih mesta ubraja se među kandidate za Atlantidu.

Tema Broja

Atlantida, pretpostavljeni izgled

Platon (427‒347) navodi da je priča o Atlantidi dvesta godina ranije stigla do Atinjanina Solona, a zatim se usmeno prenosila. Po toj priči, Atlantida je bila bogata i moćna pomorska sila, „ostrvo veće od Libije i Azije zajedno... od mora progutano i nikada više viđeno..." U podeli zemlje, Atlantida je dodeljena Posejdonu, bogu mora i zemljotresa. Jedino ljudsko biće na Atlantidi bila je Klerija, koja je Posejdonu rodila deset sinova, potonjih kraljeva koji su živeli u slozi.
Visoki planinski venci štitili su stanovnike od morskih vetrova. Atlantida je bila bogata toplim i hladnim izvorima, raznolikom florom i faunom, među kojom su bili i slonovi. Bila je savršeno uređena. Zakoni su bili ispisani na metalnim tablicama. Ipak, u jednom trenutku, stanovnici Atlantide su se promenili, postali su oholi i pohlepni. Spremali su se da zauzmu delove Evrope i Afrike. To je razljutilo Posejdona i - veliki plimski talas potopio je ostrvo! U potonjim vekovima, ređale su se teorije o Atlantidi.

Tri pretpostavljena mesta  

Pisac Ignacijus Doneli je 1882. godine u svojoj knjizi „Atlantida, svet pre potopa" napisao da je Atlantida bila kontinent u Atlantskom okeanu. Uspesi drevnih civilizacija kao što su jezik, metalurgija i poljoprivreda nisu mogli nastati bez oslanjanja na neku prethodnu tekovinu. Nakon skoro dva veka, ova teorija i dalje ima svoje pristalice.
Čarls Berlic, autor brojnih dela o paranormalnim fenomenima, slaže se da je Atlantida bila kontinent, ali je smešta u blizinu Bahama, i smatra da je postala žrtva Bermudskog trougla, regije u kojoj su kasnije neobjašnjivo nestajali mnogi brodovi.

Tema Broja

Atlantida uoči potopa

Iako je za knjigu koja iznosi teoriju da je Atlantida današnji Antarktik predgovor napisao Albert Ajnštajn, ona je gurnuta na rub legendi zbog toga što je išla ispred svog vremena, tj. pre nego što je nauka objasnila rad tektonskih ploča. Čarls Hapgud, u knjizi „Pomeranje Zemljine kore" iz 1958, tvrdi da je pre 12.000 godina Zemljina kora izmestila kontinent Atlantidu na sever. To naglo izmeštanje osudilo je tadašnju civilizaciju na propast, a njihov grad je ostao zarobljen ispod slojeva leda. Atlantida je današnji Antarktik, smatra Hapgud.

Mitologija i softver

Jednu od novijih teorija postavio je kompjuterski stručnjak Mihael Hubner (preminuo 2013). Temeljno je proučio Platonov dijalog „Kritija" i prikupio 51 detalj o Atlantidi. Napravio je poseban softver i, koristeći matematičke metode, odredio dži-pi-es (GPS) koordinate drevnog grada. Hubner je obeležio Platonove navode kao kod društvene igre potapanje podmornice, u kojoj područje sa najviše klinova potapa podmornice - u ovom slučaju, otkrio je lokaciju Atlantide u današnjem Maroku, blizu obale kod Marakeša.

Gibraltar i Troja

Platon insistira na stavu da se Atlantida nalazila u okeanu s druge strane Heraklovih stubova, što je antički naziv za Gibraltarski moreuz. Međutim, Herkulovi stubovi mogli bi biti i Dardaneli, morski tesnac koji povezuje Egejsko i Mramorno more, smatra jedan broj naučnika, tako da bi se priča o Atlantidi mogla odnositi na grad u Maloj Aziji, antičku Troju. More nije sasvim progutalo Troju, ali grad je oko 1200. godine pne preživeo poplave i zemljotres. Zagovornici ove teorije koja se ne uklapa u vremenski okvir koji je Platon naveo, devet hiljada godina pre njegovog doba, smatraju da je veliki filozof slučajno ili namerno dodao jednu nulu. Ukoliko je u pitanju 900 a ne 9000 godina pre Platonovog doba, onda bi se postojanje Atlantide vremenski uklopilo: po ovoj teoriji, najzastupljenijoj teoriji u akademskoj zajednici, Atlantidi je bila do ostrva Tera (Santorini).

Tema Broja

Potopljeni grad

Vulkansko bikovo oko

Santorini je vulkansko ostrvo u Egejskom moru i pripada grupi Kiklada. Ostrvo ima oblik bikovog oka, sa prstenom oko centra, i vulkan za koji se zna da je bio aktivan u antičko vreme. Prema vulkanu je okrenuta stenovita i strma Kaldera, zapadna strana ostrva. Kada su 1967. na ostrvu iskopani arheološki ostaci kod grada Akrotiri, to je bila senzacija; pred arheolozima se pojavio grad iz bronzanog doba, minojske civilizacije, sa dvospratnim i trospratnim kućama. Grad je stradao u vulkanskoj erupciji 1627. godine pne, na ostrvu Tera (Santorini) i mogao bi biti Atlantida. Izgledalo je da su stanovnici ostrva bili na vreme izmešteni, a vulkanski pepeo konzervirao je živopisne freske, na kojima su prikazani plavi majmuni, berač šafrana, ribar, žena sa papirusom... remek-dela minojske civilizacije, danas u muzeju u Akrotiriju i u Nacionalnom arheološkom muzeju u Atini. Tamo gde se nalazio centar antičkog ostrva Tera, danas zjapi krater veličine 80 km2. Strane Santorinija su, zapravo, samo prstenasti rub kratera.
Platonov učenik Aristotel tvrdio je da je Platonov dijalog izmišljotina. Istorija evropske umetnosti zasniva se na smenjivanju dve struje, Platonove i Aristotelove, romantizma i realizma, imaginacije i razuma, Platonovog nadahnuća i Aristotelovog mimezisa (podražavanja). U priči sa Atlantidom, Platon je pobedio. Navedeni mit vekovima nadahnjuje i zbunjuje, a zagonetka Atlantide povezuje mit i nauku, imaginarno i stvarno, umetnike, istraživače, arheologe, geologe, istoričare, matematičare... Još 1966. naučnica Doroti Vitalijano zalagala se za novu disciplinu: geomitologiju, jer u osnovi svakog mita leži prirodna nepogoda, odnosno geološka pojava koja je pokrenula nastajanje mitova i legendi.

 

Z.B.

 

 


Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA