MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 104 | ŠUME
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 104
Planeta Br 103
Godina XIX
Mart-April 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

HIGH TECH

 

 

AVIOSAOBRAĆAJ, TELEFONIJA, ENERGIJA,IMPLANTI,
NUKLEARNA FUZIJA I MEDICINA

 

AVIOSAOBRAĆAJ

Od Pekinga do Njujorka za sat


Kineska kompanija “Space Transportation” razvija "raketu s krilima" koja će biti dizajnirana prvenstveno za svemirski turizam, ali i ekstremno brz prevoz putnika - slično konceptu kompanije SpaceX, iz 2017. godine. Njeni inženjeri su saopštili da projektuju letelicu za brzi transport suborbitalnim svemirom između bilo koje dve tačke na Zemlji. Navedeno je da će cena njihovog  “hibrida” aviona i rakete biti daleko manja od cene raketa koje nose satelite.

HIGH TECH

Predviđa se da će letelica moći da ostvari hipersoničnu brzinu od 4184 km/h, što je dvostruko brže od nekada najbržih supersoničnih putničkih aviona “konkord” i “tupoljev 144”. Ispitivanja na tlu će se okončati tokom 2023. godine, a nakon toga 2024. sledi i prvi probni let. Ako sve bude išlo po planu, test sa posadom se očekuje 2025. godine.
Virtualna prezentacija kompanije “Space Transportation” prikazuje ukrcavanje putnika u avion spojen na trouglasta krila, slično paraglajderu, koja poseduju dva raketna “bustera”. Posle poletanja, avion se odvaja od krila i nastavlja suborbitalni let ka ciljnoj destinaciji, dok se krila samostalno sigurno spuštaju na Zemlju. Avion na cilju obavlja vertikalno sletanje, slično onom koje obavlja raketa “falcon 9” kompanije “SpaceX”. Kompanija “Space Transportation” je do avgusta prošle godine obezbedila 46,3 miliona dolara za svoj hipersonični avion, a nedavno je obavila testove svojih hipersoničnih vozila “tianksing 1” i “tianksing 2”. Zahvaljujući ovom projektu, budući let između Pekinga i Njujorka mogao bi da traje svega sat vremena.

HIGH TECH

 

TELEFONIJA

Prepoznavanje korisnika sa zaštitnom maskom

Prepoznavanja korisnikovog lica je već uobičajena funkcija “pametnih” telefona - ona omogućava brzo otključavanje telefona pogledom, bez potrebe za upisivanjem koda, lozinke ili postavljanja prsta na senzor. Međutim, u novim okolnostima, kada korisnik često mora da nosi zaštitnu masku, uređaj ima mnogo veći problem prilikom identifikacije jer je najmanje polovina lica prekrivena.
Nova verzija Apple-ovog iOs-a poseduje unapređeni algoritam koji treba da omogući pouzdano prepoznavanje i u znatno otežanim uslovima. Osim samog otključavanja telefona, Face ID će, tokom nošenja maske, moći pouzdano da se koristi i prilikom potvrde finansijskih transakcija mobilnim uređajem, kao i za aktivaciranje aplikacija koje zahtevaju opciju prepoznavanja.
Beta verzija operativnog sistema iOS15.4 koja je trenutno dostupna developerima već ima prilagođenu Face ID funkciju. Kada nova verzija iOS-a bude dostupna svima, korisnici će, pre korišćenja uređaja, morati da skeniraju svoje lice kada imaju zaštitnu masku na njemu. Stariji iPhone-i će Face ID sa novom opcijom dobiti preko update-ova tokom proleća - ali ne svi već samo modeli koji pripadaju jednoj od poslednje dve generacije Appleovih telefona: iPhone-ima 12 i 13.

HIGH TECH

 

ENERGIJA

Solarni paneli i irigacioni kanali

Kalifornijska kompanija za vodosnabdevanje “Turlock Irrigation District” (TID) počela je sa postavljanjem solarnih panela iznad svojih otvorenih vodenih kanala. Time će biti ostvarena dvostruka korist: ukupna električna energija koja pomoću panela može da se stvori mogla bi da iznosi čak13 GW, dok bi istovremeno vodeni gubici usled visokih temperatura u toj oblasti bili daleko manji. Postavljanjem solarnih panela iznad irigacionih kanala, voda se održava hladnom, čime se smanjuje njeno isparavanje.
Projekat TID-a je praktična realizacija projekta Nexus, koji razvijaju naučnici Univerziteta Kalifornia Mersed i Univerziteta Kalifornia Santa Kruz. Prema proračunima, pokrivanjem kalifornijskih vodenih kanala bi godišnje bilo sačuvano 63 milijarde galona vode! Takođe, energija koja bi bila stvorena pomoću solarnih panela činila bi šestinu ukupno proizvedene električne energije u Kaliforniji. Sačuvana voda bi bila iskorišćena za navodnjavanje više od 20.000 ha zemljišta, ili kao zaliha pitke vode koja je dovoljna da zadovolji potrebe dva miliona ljudi!

HIGH TECH

Solarni paneli će biti pozicionirani iznad kanala pomoću visećih kablova, a efekat hlađenja koji će stvarati tekuća voda ispod njih sačuvaće efikasnost panela koja inače opada tokom veoma toplih dana.
TID je već dobio 20 miliona dolara za dokazivanje efikasnosti svog koncepta, a planirana su i postrojenja za skladištenje energije koja bi bila aktivirana kao dopuna lokalnoj električnoj mreži u periodima kada generisana električna energija padne ispod optimalnih vrednosti. Kompletna realizacija projekta očekuje se tokom 2024. godine.

HIGH TECH

 

IMPLANTI

Nada u pokret

Naučnici sa Univerziteta u Tel Avivu napravili su implantat koji pruža veliku nadu paralizovanim ljudima i koji će možda moći da im omogući da ponovo hodaju. Testiranje implantata je vršeno nad 15 miševa koji su prethodno bili nepokretni. Nakon ugradnje u njihovu kičmenu moždinu, 12 miševa je ponovo moglo da se kreće. Inače, jedna grupa miševa je bila paralizovana duži vremenski period, a druga kraći. U oba slučaja su rezultati bili veoma ohrabrujući. Uspeh kod mnogo ranije paralizovanih miševa iznosio je 80 posto, dok je uspeh kod miševa koji su skorije paralizovani bio potpun. Prilikom izrade implantata prvi put su korišćene i ljudske ćelije.
Izraelski tim već pregovara sa Američkom agencijom za hranu i lekove (FDA) o kliničkim ispitivanjima. Ideja je da se prave personalizovani implanti prilikom čije izrade će biti korišćene ćelije osobe kojoj je implantat namenjen. Na taj način će biti smanjen rizik da organizam odbaci implantat.

HIGH TECH

 

NUKLEARNA FUZIJA

Postavljen rekord u količini energije

Uspešno korišćenje energije koja postoji u zvezdama je korak bliže stvarnosti zahvaljujući velikom uspehu istraživača „Joint European Torus”-a. JET je deo konzorcijuma “EUROfusion” koji okuplja 4800 naučnika iz cele Evrope. Tokom fuzionog eksperimenta u Oksfordširu (Velika Britanija), stvoreno je 59 megadžula toplotne energije, što je dvostruko više u odnosu na rekord iz 1997. godine kada je proizvedena energija od 21,7 megadžula. Tokom kontinualne impulsne fuzije vrele plazme, koja je trajala pet sekundi, svorena je energija ravna onoj koju oslobađa 14kg TNT eksploziva.

HIGH TECH

U JET-u je smešten najveći operativni „tokamak“ na svetu - uređaj u obliku krofne u kome se plazma ili jonizujući gasovi zagrevaju do 150 miliona stepeni Celzijusa! Ekstremne temperature tih vrednosti omogućavaju atomskim jezgrima da se spoje u nove elemente pri čemu se oslobađa ogromna količina energije. Tokamak postiže temperature do 10 puta veće od onih u središtu Sunca, i ključna je ispitna stanica pre početka rada Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER), jednog od najvećih internacionalnih naučnih projekata u istoriji. ITER se gradi na jugu Francuske, u saradnji Kine, Europske unije, Indije, Japana, Južne Koreje, Rusije i SAD-a. Koštaće više od 20 milijardi dolara, i treba da počne sa radom 2025. godine.
Proizvodnja energije fuzijom je veoma perspektivna pošto ne stvara efekat staklene bašte, a 1 kg fuzionog goriva ima oko 10 miliona puta više energije od 1 kg uglja, nafte ili gasa. Očekuje se da nuklearna fuzija u budućnosti postane najvažniji, čist i gotovo neograničen izvor energije. Za sada nije izvesno kada će fuziona energija biti spremna za komercijalnu upotrebu, ali neke procene kažu da bi se to moglo dogoditi za dve decenije.

HIGH TECH

 

MEDICINA

Novi ultrabrzi test

Testovi polimerazne lančane reakcije (PCR) su prihvaćeni kao zlatni standard za otkrivanje i potvrđivanje prisustva virusa koji uzrokuje covid-19. Za dobijanje rezultata je međutim potrebno najmanje nekoliko sati.
Kineski naučnici su objavili da su razvili potpuno novi test koji za samo nekoliko minuta daje podjednako tačne i precizne rezultate kao klasičan PCR. Istraživači sa Univerzitet Fudan, u Šangaju, usavršili su poseban senzor, koji brzo i efikasno vrši mikroelektronsku analizu genetskog materijala iz briseva. Biosenzor za detekciju SARS-CoV-2 je ugrađen u statičnu i mobilnu varijantu uređaja za testiranje, i oba su tačno detektovala virus RNA za manje od četiri minuta.

HIGH TECH

Prvo ispitivanje obuhvatalo je uzimanje uzoraka od 33 osobe u Šangaju koje su imale simptome koronavirusa, pri čemu su se paralelno vršili standardni PCR testovi. Rezultati dobijeni novim uređajima su pokazali "savršeno" podudaranje s PCR testovima.
Uspeh je potvrdilo i drugo testiranje nove metode na 54 uzorka, kojim su ispitani ljudi sa temperaturom koji nisu imali koronavirus: oni sa gripom i zdravi dobrovoljci. Takvi slučajevi nisu dali lažno pozitivne rezultate.
Istraživači iz Fudana navode da se njihov uređaj za testiranje može koristiti za brzo testiranje u raznim situacijama: na aerodromima, u zdravstvenim ustanovama, čak i kod kuće.
Kina je među najvećim svetskim proizvođačima testova na koronavirus; samo u decembru izvezla je komplete za testiranje u vrednosti od 1,6 milijardi dolara.

HIGH TECH

 




Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA