MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 105 | VODONIK, gorivo budućnosti
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 105
Planeta Br 105
Godina XIX
Maj-Jun 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

M. R.

Vodonik / Dr Radivoje Mitrović, redovni profesor Mašinskog fakulteta

U vozu energetske tranzicije

 


Koncept nacionalne vodonične strategije predstavlja pionirski poduhvat s obzirom da nema ozbiljnije države koja ne razmatra kako će uhvatiti korak sa razvojem tehnologija za vodonik. Pripremili ga je radna grupa koju čine predstavnici Mašinskog fakulteta, Instituta Mihajlo Pupin i Poslovnog udruženja Elektromašinogradnja (koje čini 13 srpskih firmi), kao i nekoliko eksperata. Cilj strategije je da ukaže na potrebu integralnog promišljanja sadašnjeg i budućeg razvoja srpske energetike u pravcu primene vodonika, kaže dr Radivoje Mitrović, redovni profesor Mašinskog fakuleta Univerziteta u Beogradu i rukovodilac Vodonične strategije Srbije.

Tema Broja

Dr Radivoje Mitrović, redovni profesor Mašinskog fakulteta

Vodonične strategije Srbije

Iako je tehnologija proizvodnje i korišćenje vodonika poznata više decenija, tek poslednjih godina privatni sektor, ali i države širom sveta (EU je u julu 2020. usvojila Strategiju za vodonik za klimatski neutralnu Evropu) u njemu vide rešenje za što uspešniju i bržu energetsku tranziciju. U Srbiji, ovom pitanju ni državni, ni privatni, ni naučni sektor nisu ranije posvećivali pažnju. Zeleni vodonik, koji se dobija elektrolizom vode uz pomoć električne energije iz obnovljivih izvora (vetroparkova i solarnih elektrana), može da zameni fosilna goriva u industriji i transportu, sektore za čiju dekarbonizaciju nisu pronađene dovoljno dobre alternative. Ali, ističe profesor Mitrović, njegova primena bi mogla da bude mnogo šira, jer vodonik može da bude sirovina, gorivo, prenosilac i skladište energije.
Ideja za strategiju vodoničnih tehnologija je potekla od grupe ljudi okupljene oko Poslovnog udruženja Elektromašinogradnja, koja je shvatila značaj vodonika u vremenu u kome živimo, i Privredne komore Srbije. Profesor Mitrović, tadašnji dekan Mašinskog fakulteta, ideju je oberučke prihvatio i organizovao stručnu konferenciju na kojoj je ona predstavljena. Njen neposredni rezultat je izrada strateškog dokumenta koji se bavi vodonikom sa aspekta tehnologije, proizvodnje, transporta, skladištenja i korišćenja; obrazovanja stručnjaka za vodonične tehnologije i donošenja niza propisa koji omogućava rad s takvim tehnologijama.

Tema Broja

-Sjajna knjiga Ekstremna budućnost Džejmsa Kantona (The Extreme Future / James Canton, 2008), osnivača Instituta za globalnu budućnost u San Francisku, koji kaže da je vreme jeftine nafte već iza nas, posebno je usmerila moja razmišljanja u ovom pravcu. Kanton se poziva na reči ministra energetike Saudijske Arabije, koji je rekao: “Kameno doba nije prošlo i završilo se zbog toga što je nestalo kamena, tako ni naftno doba neće završiti u trenutku nestanka nafte”. Trebalo je, dakle, krenuti u traganje za novim vidovima energije. Autor Ekstremne budućnosti je definisao vodonik kao gorivo budućnosti jer je njegova kalorična moć čak četiri do pet puta veća nego ugljenika. S druge strane, od nanotehnologija se očekuje, uslovno rečeno, da manipulacijom molekula svet dobije energent ekološki čist u dovoljnim količinama i ekonomski pristupačan.
Taj zaključak je rezultirao time da su SAD, Nemačka, Australija i još neke zapadne zemlje počele da investiraju mnogo novca u razvoj vodoničnih tehnologija. Koliko je to bila vizionarska odluka, napominje prof. Mitrović, pokazuje naše vreme u kome se ogoljeno vidi koliko je ovo pitanje važno. 
Kako je Ministarstvo rudarstva i energetike već iniciralo strategiju razvoja  energetike do 2030. godine, prihvaćena je inicijativa da i vodonik bude predmet razmatranja.

Opredeljenje za zeleni vodonik

- Vodonik bi se prvi put pojavio u jednoj strategiji energije u našoj zemlji, do sada ga u strateškim dokumentima nije bilo, naglašava prof. Radivoje Mitrović. - Ne želimo da to bude uobičajeni dokument, često mrtvo slovo na papiru. Naša ambicija je da državi predložimo niz projekata, pre svega pilot projekata, u kojima bi se uz njenu podršku određena granična područja istražila i privreda dobila odgovore na mnoga pitanja koja se tiču proizvodnje i korišćenja vodonika. Na taj način bismo dosegli onaj organizacioni nivo na kome bi i akademska zajednica (obrazovanje i istraživanje) i privreda (proizvodnja, transport, skladištenje i korišćenje) i država delovali usklađeno i timski.
Jedno od osnovnih opredeljenja Vodonične strategije je proizvodnja i korišćenje tzv. zelenog vodonika, dobijenog iz obnovljivih izvora energije, pre svega iz solarne energije i energije vetra, ali u ovom međuperiodu ne treba se odreći ni drugih oblika vodonika, plavog i sivog, električne energije, smatra profesor Mitrović. “Imamo još respektabilne zalihe uglja i treba iskoristiti tehnologije dobijanja električne energije iz uglja, koje smanjuju emisije ugljendioksida i drugih štetnih gasova. Ozbiljne petrolejske kompanije su napravile programe sopstvene transformcije tzv. prljavih izvora energije (nafte, uglja) i prelazak na čistije izvore. To je proces a Srbija, iako mala zemlja, treba da bude deo tog procesa.”

Pilot projekt GSP

Gradsko saobraćajno preduzeće Beograd već ima autobuse sa gorivnim ćelijama koje koriste vodonik. To je jedan samo njihov pilot projekt. Ako bi određene podsticaje ovome dali grad Beograd i Vlada Republike Srbije, mogli bismo da i na delu valorizujemo efekte ekološkog goriva u gradovima koju su zagađeni, smatra profesor Mitrović. 

-Ako bi Srbija, kada je o vodoniku reč, čekala da je događaji preteknu, ne bismo sutra imali stručnjake koji bi znali da preporuče koju opremu nabaviti i kojim se tehnologijama privoleti, jer visokorazvijene zemlje intenzivno rade na njihovom razvoju. Šta bismo radili ako bi sutra vozila na vodonik, kojih je u Evropi sve više, krenula kroz našu zemlju, gde bi na pumpama dopunili svoje rezervoare vodonikom ako ne budemo deo infrastrukture, pita se naš sagovornik i naglašava:
-Akademska zajednica Srbije traba da shvati koliko je važno da svoja znanja o vodoničnim tehnologijama, koja su specifična, ekspertska, ponudimo u toku izrade prvih dokumenata donosiocima odluka. Kroz pridruživanje Evropskoj uniji mi smo preuzeli i transponovali niz dokumenata a da ne znamo, sem činovnika koji su učestvovali u tome, na šta smo se sve obavezali, zbog čega treba obaveštavati i fakultete i institute da to blagovremeno razumeju. Vodonične strategije u svetu su u interesu vodećih korporacija i krupnog kapitala, ali u toj utakmici  mi moramo da definišemo i štitimo naš interes.
Strategija nudi jedan sistemski, naučno utemeljen pristup u analizi i anticipiranju onoga što će se u budućnosti dešavati.

 

M. R.


 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA