MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 108 | EVOLUCIJA, drvo sa mnogo grana
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 108
Planeta Br 108
Godina XIX
Novembar - Decembar 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

 

Ivana Mladenović

Da li editovanje genoma može sprečiti svetsku glad?

Svemoćne makaze kroje po svetu

 

 

U 2020. godini je 811 miliona ljudi bilo pothranjeno, što predstavlja desetinu svetske populacije. Ovaj porast od 161 miliona se dogodio za godinu dana, a jednak je porastu u pet prethodnih godina. Posledice gladi su se najviše osetile u Africi, Aziji, Latinskoj Americi i Karibima. Prema novijem izveštaju UN-a, klimatske promene, sukobi i ekonomska recesija su glavni pokretači nesigurnosti u proizvodnji hrane. Siromaštvo i nejednakost takođe imaju svoju ulogu. S obzirom na to da se predviđa da će svetska populacija porasti na 10 milijardi do 2050. godine, nešto treba hitno preduzeti. Editovanje tj. uređivanje genoma ima primenu u proizvodnji useva sa većim prinosom i više hranjivih materija, otpornih na klimatske promene, bolesti i štetočine. Međutim, da li ovako nešto može biti rešenje za svetsku glad?

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Pčele pri nepovoljnim uslovima opstaju u mračnom prostoru koji je zaštićen od spoljašnjih uticaja (toplote, hladnoće, vlage). Takva mesta u prirodi se nalaze u šupljinama drveća, stena, u zemlji. Pčele koje žive u takvim sredinama nazivaju se divlje pčele. One se anatomski, morfološki i po instinktima ne razlikuju od pčela koje uzgaja čovek.
Najveći broj vrsta pčela živi u kolonijama – pčelinjim zajednicama koje uključuju: maticu, pčele radilice i trutove. Jedna pčelinja zajednica ima samo jednu maticu;iako su i matica i pčele radilice ženke, samo matica može da se razmnožava.
Matica (kraljica) može da živi do pet godina, u retkim slučajevima do sedme godine. Ona je jedina pčela u košnici koja polaže jaja. Najveća produktivnost matice je u vreme leta, kada polaže i do 2.500 jaja dnevno. Matice imaju žaoku, ali je gotovo nikad ne koriste; uglavnom su u ćeliji i nisu u opasnosti. Jedna matica vlada među 20.000 do 80.000 pčela.

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Genom je kompletan set naslednih informacija nekog organizma. Editovanje tj. uređivanje genoma je metod koji omogućava naučnicima da promene DNK, odnosno nasledni materijal mnogih organizama. Na ovaj način se mogu promeniti neke fizičke osobine organizma a može se i smanjiti rizik od nastanka i širenja nekih bolesti.Tehnologije editovanja genoma funkcionišu poput makaza kojima naučnici mogu da iseku i otklone deo DNK, a potom da ga zamene novim delom DNK. Prve tehnologije za editovanje genoma su nastale tokom prošlog veka, a 2009. godine je osmišljena revolucionarna metoda pod nazivom CRISPR. Ovo je veoma precizna, brza i jednostavna metoda, pa se zbog tih razloga trenutno najčešće koristi u laboratorijama.
Genetički modifikovani organizmi (GMO) su oni koji su promenjeni unošenjem jednog ili više stranih gena. Osnovna razlika između editovanih i genetički modifikovanih organizama je u tome ta što se, prilikom editovanja, ne unosi strani gen. Zakonom o genetički modifikovanim organizmima, u Srbiji su zabranjene proizvodnja i prodaja genetički modifikovanih biljaka. Međutim, iako se editovanje razlikuje od genetičkih modifikacija, isti zakon se odnosi na obe ove metode.
Pirinač, kukuruz i pšenica čine 60% ukupnog prinosa biljaka za ishranu u svetu. Editovanjem se prinosi ovih biljaka mogu unaprediti i čak razviti biljke sa većim prinosom, otpornije na bolesti ili uticaje sredine. Jedna nedavna studija objavljena u časopisu “Science” upućuje na to da se, editovanjem gena, kod kukuruza i pirinča prinos može poboljšati za 10% i 8% - i to putem “isključivanja” gena KRN2 kod kukuruza, i gena OsKRN2 kod pirinča. Još jedna od brojnih primena editovanja gena useva jeste razvoj pšenice sa niskim nivoom glutena, koja je pogodna za ljude sa alergijom na gluten.
Editovanje genoma zaista može da poboljša proizvodnju hrane na globalnom nivou. Međutim, da li će se to u budućnosti ostvariti, zavisi pre svega od regulativa. Trenutno, Kina, Severna Amerika i delovi južne Amerike testiraju ovakve useve na terenu, dok je u Evropi na snazi odluka iz 2018. godine po kojoj se svi editovani organizmi tretiraju kao genetički modifikovani.

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

 

 

Ivana Mladenović


 

 

 


Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA