MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 108 | EVOLUCIJA, drvo sa mnogo grana
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 108
Planeta Br 108
Godina XIX
Novembar - Decembar 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

POREKLO ASTEROIDA

 

Priredila: Ilijana Jakšić Pavlović

Čiksulub i ostali

Jupiter kao fliper

 


Jedna nedavna teorija objašnjava moguće poreklo drevnog kratera Čiksulub na poluostrvu Jukatanu, u Meksiku. Prečnik ovog kratera je 180 km i smatra se da je nastao prilikom jednog od najvećih udara nebeskih tela u istoriji Zemlje. Udarni asteroid ili kometa, prečnika najmanje 10 km, zauvek je promenio istoriju kada je udario u Zemlju, pre oko 66 miliona godina. Posledice su bile razarajuće po našu planetu, počev od iznenadnog istrebljenja dinosaurusa pa do uništenja skoro tri četvrtine svih biljaka i životinja koje su tada postojale na Zemlji. Do danas nije rešena zagonetka porekla nebeskog tela koje je izazvalo tako snažan udar.

POREKLO ASTEROIDA

Par istraživača sa Harvarda potražio je odgovor i na to pitanje. U studiji objavljenoj u naučnom časopisu „Scientific Reports“, Avi Loeb, Frenk B. Baird, profesor s Harvarda, i Amir Siraj, teoretičar astrofizike, izneli su pretpostavke koje bi mogle da objasni poreklo i putanju kretanja ovog objekta.
Pomoću statističke analize i gravitacionih simulacija, Loeb i Siraj zaključili su da nebesko telo potiče iz Ortovog oblaka, na spoljnoj granici Sunčevog sistema. Naime, objekat je zalutao pošto ga je Jupiterovo gravitaciono polje „skrenulo“ s puta i poslalo ga blizu Sunca, čija ga je sila razbila na manje delove. Taj događaj pojačava mogućnost da se udari kometa, kao što je ona koja je udarila u Zemlju, događaju na svakih 250 do 730 miliona godina. U osnovi, Jupiter se ponaša kao fliper, navodi Siraj, jedan od predsednika neprofitne međunarodne studentske organizacije SED (Harvard Students for the Exploration and Development of Space).
POREKLO ASTEROIDAJupiter izbacuje nadolazeće komete u orbite koje ih nose veoma blizu Sunca.Ti nebeski objekti, kojima je potrebno preko 200 godina da obiđu Sunce, nazivaju se bliskosunčevim kometama. Kada se ove komete previše približe Suncu, tj. kada je jedan njihov deo bliži Suncu, na njega utiče jaka sila gravitacije počev od dela koji se nalazi dalje od Sunca. Tada dolazi do plimskog poremećaja pa se komete koje su veoma blizu Sunca razbijaju na manje komade. Sve u svemu, postoji statistička šansa da manji delovi komete pogode našu planetu.
Prikupljanje informacija o Čiksulubu nije bitno samo za rešavanje misterije o istoriji Zemlje već može biti ključno i za našu budućnost i opstanak koji možda zavise od jednog takvog udara. Hipoteza Loeb-Siraj mogla bi da objasni i sastav ovih nebeskih tela. Istraživači su naveli da su, prema njihovoj hipotezi, krateri veličine Čiksuluba na Zemlji verovatno pogođeni objektima primitivnijeg sastava nego što bismo očekivali od konvencionalnih asteroida glavnog pojasa. Takav tip kamenog meteorita naziva se hondrit i nastao je od sitnih čestica prašine još u vreme formiranja Sunčevog sistema. Zbog čega je sve to bitno?
Prema jednoj od popularnih teorija o poreklu Čiksuluba, telo koje je udarilo je fragment mnogo većeg asteroida koji potiče iz glavnog pojasa, gde se nalaze takvi objekti između orbita Jupitera i Marsa. Samo desetina svih asteroida iz glavnog pojasa spada u hondrite - a hondriti čine čak 85 procenata svih meteorita na Zemlji. Pronađen je dokaz iz kratera Čiksulub, isto kao i iz drugih sličnih kratera, koji upućuje na zaključak da je u pitanju hondrit. U to spada i objekat koji je pogodio Južnu Ameriku, pre otprilike 2 milijarde godina i za sobom ostavio krater Vredefort. To je najveći priznati krater u istoriji naše planete. Tu je i krater Žamanšin, u Kazahstanu, prečnika 14 km, koji se smatra najvećim u poslednjih miliona godina. Istraživači veruju da dokaz o sastavu ide u prilog teoriji o njihovom modelu. Po tom modelu, izračunato je da bi jedan ovakav meteorit mogao da pogodi Zemlju svakih 250 do 730 hiljada godina.
Loeb i Siraj smatraju da se njihova hipoteza može testirati daljim izučavanjem ovih i sličnih kratera, pa čak i onih na površini Meseca kako bi se ušlo u trag sastavu objekta koji mogu udariti u Zemlju i onih koji su do sada udarili.  

POREKLO ASTEROIDA


Priredila: Ilijana Jakšić Pavlović

 

 


 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA