MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 108 | EVOLUCIJA, drvo sa mnogo grana
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 108
Planeta Br 108
Godina XIX
Novembar - Decembar 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

LINGVISTIKA

 

Mr Zlatoje Martinov,
predsednik Odeljenja za planske jezike
Udruženja naučnih i stručnih prevodilaca Srbije

O planskim jezicima

Kao i drugi živi jezici

 

 

LINGVISTIKA


Borba protiv nametanja jednog nacionalnog jezika kao međunarodnog, navela je mnoge misleće ljude, od Dekarta i Komenijusa do Šlajera i Zamenhofa, da tragaju za nacionalno neutralnim jezikom koji ne bi diskriminisao druge jezike. Zato je u savremenoj interlingvistici  prevagnulo mišljenje da jedino planski jezik  sa lingvističkim potencijama i karakteristikama svakog živog  jezika, uz postojanje sopstvenih govornih predstavnika - dakle da i sȃm bude govoren (spoken, parolata), a samim tim i živ (live, vivanta) jezik - može, pod okolnostima eventualnog međunarodnog  društvenog konsenzusa, vršiti ulogu međunarodnog jezika. 

 

 

 

Ako zanemarimo razne šematske, cifarske i matematičko-rigidne jezike koji spadaju u kategoriju tzv. apriornih jezika, u mnoštvu planskih  aposteriornih jezika koji crpe svoju leksiku iz živih jezičkih materijala, razlikuju se grupe jezika sa romanskim, germanskim i slovenskim leksikama.
Iz prve, najpoznatiji su planski sistemi P. Faigurt-a  Langue Nouvelle, Rossa-e Nov  Latin, Courtonne-a Langue Internationale Neo Latine, Frölich-a Reform Latin, Peano-a Latine sine Flexione kasnije nazvan Interlingva, Berbhart-a Lingua Franca Nuova, Puchner-a Nuove Roman, Molenar-a Pan Roman  itd. Iz germanske grupe planskih jezika izdvajaju se planski jezici Eichornn-a Weltsprache, Mill-a Antivolapük, Hartl-a Die Perfektsprache i drugi.
Ono što je zanimljivo jeste činjenica da savremena slovenska interlingvistika vrlo ozbiljno prilazi proučavanju brojnih planskih projekata oživljavanja, adaptacije i simplifikacije staroslovenskog jezika ali i kombinacije više  slovenskih jezika u jedan koji bi, navodno, mogao da ima ulogu posrednika među slovenskim kulturama.
Još od XVI veka, uporedo sa idejom panslavizma, pojavljuju se najrazličitiji planski jezici bazirani na raznim varijantama staroslovenskog jezika, odnosno na slovenskoj leksici. Zanimljivo je da su u tome prednjačili filozofi i filolozi iz naših, južnoslovenskih krajeva poput Šime Budimića (Slovinsky iazik, 1583), Juraja Križanića (Ruski jezik, 1666), Matije Bana (Sveslavjanski jezik, 1847), Boždara Rajića (Sveslavenski jezik, 1853), Matije Majara (Uzajemni slavjanski jezik, 1865), Čedomira Đurđevića (Sveslav, 1940), ali i drugi autori -  Samuel Linde  (Wspólny jęzik słowiański, 1807), Joann Herkel  (Lingua slavica iniversalis, 1827), Ignac Hošek (Neuslavisch, 1907), Jozef  Konečni (Slavina, 1912), Edmund Kolkop (Slovanština, 1912), Benjmin Holy (Slavski jezik, 1920) , A. E. Zidek (Slovan, 1946), Ladislav Podmele (Mežduslavjanski jezik, 1958) itd.
I u XXI veku, niču sveslovenski planski jezici: dosad je interlingvistička nauka identifikovala četrdesetak, od kojih su lingvistički relativno uspešni Slovo  često pominjan i kao Slovenskyj jezyk (2001) trojice autora: Štefana Pilata, Pjotra Mazura i Georgi Mihova. Zatim Proslava (2002)  Ukrajinca Juraja Doudija, Glagolica  (2003) Čeha Rišarda Ruibara, Slovianski (2006) grupe autora uglavnom Čeha i Slovaka, kao neka vrsta reforme ranije pomenutog Slova, odnosno Slovenskyj jezyk-a, Novoslovenskyj (2010) češkog autora Vojteha Merunke baziranog na osnovama staroslovenskog ali inspirisanog Glagolicom i Slovianskim planskim jezicima. Danas je ovaj potonji jezik u nekoj vrsti eksperimenalnog opticaja među pristalicama panslovenstva, uglavnom u pisanoj formi, i nema realnih govornih predstavnika baš kao ni ostali pomenuti jezici.

Nezaustaviva jezička evolucija

Osim do danas najuspešnijeg planskog jezika esperanta određenu lingvističku i filološku vrednost ima još i ido. Ido je nastao 1907. godine kao puki pokušaj reforme esperanta. Njegov tvorac Luj Kutira, iako je od 1900. godine punih sedam godina bio vatreni esperantista, smatrao je da esperanto ne treba da se književno razvija. U jednom eseju on kaže: “Pretenzije esperanta da bude književni jezik, a naročito jezik poezije, usložniće njegovu stukturu, gramatiku učiniti razuđenijom; već se naziru mogućnosti slaganja vremena, konjugacija i drugih čudesa, a sve to će ne samo otežati učenje ovog jezika od strane običnog sveta, nego će odbiti naučnike, inženjere i trgovce. Cilj esperanta je trebalo da bude njegova opšta primena u svetskim okvirima kao pomoćnog jezika, da služi samo u nauci, tehnici i trgovini.” (up. Deutsche Revue, dec.1907- maj 1908, 3). 
Međutim, sam razvitak ido-jezika pokazao je, koju deceniju docnije, da je nemoguće zaustaviti jezičku evoluciju i leksičko i gramatičko bogaćenje: lingvistički dobro uobličen planski jezik, prepušten praksi upotrebe, zakonomerno se ponaša kao i svaki drugi živi jezik - razvija se u zavisnosti potreba govornika. Idistički list Progreso počeo je vrlo brzo, već 1910. godine da objavljuje pesničke prevode i izvorna pesnička ostvarenja književno nadarenih idista.
Ido kao jezik i pokret postoji i danas ali sa daleko manje pristalica nego esperanto. Pored esperanta, svog starijeg brata iz čijeg je šinjela i nastao, jedini je planski jezik koji se održao više od jednog veka.

Veliki zamah esperanta          

Esperanto je nastao iz pera poljskog lekara jevrejskog porekla dr Lazara Ludviga Zamenhofa (1859-1917). Po svojoj leksici esperanto je evropski jezik jer se bazira na evropskim jezicima; smatra se, naime, da je oko 70 odsto leksema romanskog porekla, 20 odsto germanskog i 10 odsto slovenskog. Ortografija je fonetska, a način građenja reči je aglutinativan, čime se putem afiksȃ (predmetaka ispred i iza reči) postiže veliki broj značenja njihovim dodavanjem na koren neke lekseme. Sintaksa je u početku bila bliska slovenskim jezicima, s obzirom da je inicijator jezika Zamenhof bio pod uticajem slovenskih (pre svih ruskog) jezika. Ipak, tokom jezičkog razvoja, esperantska sintaksa se menjala u skladu sa uticajima pojedinih lingvističkih i književnih esperantskih škola da bi danas postala prepoznatljivo samosvojna, tipično „esperantska“. Melodičan, lak za učenje, esperanto je veoma brzo stekao veliki broj pristalica u Evropi a danas uveliko važi kao sinonim za razne oblike univerzalnog  sporazumevanja.
Na esperantu su objavljene na desetine hiljada knjiga što originalne što prevodne literature. Sva klasična dela svetske književnosti još u prvim godinama nastanka jezika prevedena su na esperanto: Biblija, Kuran, Tora, Šekspirove drame,  Mickjevičev „Pan Tadija“, Molijerovi „Razbojnici“ i druga. Gotovo da nema ozbiljnijeg dela svetske  književnosti koje nije prevedeno na ovaj međunarodni jezik.
U esperantskoj jezičko-kulturnoj zajednici širom sveta izlazi veliki broj časopisa različitih profila - od književnih revija do stručnih, naučnih i onih zabavnog karaktera. Pomenućemo samo najvažnije: Literatura Foiro (Književni vašar), švajcarski časopis, danas je najstariji i najugledniji književni časopis koji neprekidni izlazi na esperantu već punih 50 godina. Pored njega svojim kvalitetnim književnim prilozima ističe se naročito Beletra Almanako (Književni  almanah) koji izlazi u Njujorku. U mnogim zemljama izlaze nacionalni književni listovi na ovom međunarodnom jeziku. Tako jezik esperanto, prateći sve moderne tendencije i najsavremeniji tehničko-tehnološki napredak, živi i neprestano se razvija poput svakog drugog živog jezika.
U Srbiji, esperanto postoji više od jednog veka i za to vreme iznedrio je značajan broj esperantista - pisaca, esejista, prevodilaca... koji su svojim radom znatno doprineli razvoju svetske esperantske jezičko-kulturne zajednice. Oni to čine i danas. Postoji Savez za esperanto Srbije sa brojnim sekcijama: za prevodilaštvo, izdavačku delatnost i vođenje kurseva esperanta. Početni i viši kursevi su najbolji način daljeg širenja esperanta. Ove jeseni, Sekcija za planske jezike Udruženja naučnih i stručnih prevodilaca Srbija i Savez za esperanto Srbije organizuje besplatne internet-kurseve: viši kurs za one koji su prošle godine slušali početni i, naravno, početni kurs za sve zainteresovane.

                                                 

 

Mr Zlatoje Martinov,
predsednik Odeljenja za planske jezike
Udruženja naučnih i stručnih prevodilaca Srbije

 

 

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA