MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
"  BROJ: 28
Godina V
Mart-Maj 2008.

»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.


 

» Glavni naslovi

METEOROLOGIJA

Pripremila: Ljerka Opra

Peta decenija protivgradne zaštite u Srbiji
Borba seljaka za letinu

Aleksandar Opra
Aleksandar Opra na protivgradnom poligonu na Kavkazu

Polarnice su granice u okviru kojih se javljaju grmljavine, pratioci munja. Kada utihnu gromovi između Londona i polarnice, ledeno doba je na pomolu. A kada se ne bi čuli samo jedne godine, u Srbiji bi nastala užasna suša. Tajnu kako i zašto nastaju munje priroda krije u najgušćem delu kumulonimbusa (Cb), oblaka vertikalnog razvoja sličnog nakovnju. Prate ga olujni vetar, pljusak i grad. Javlja se češće na kopnu nego na pučini i donosi 80% padavina.

Godišnji prosek padavina u Beogradu je 670 mm, od čega 1/3 daju Cb u periodu jun-avgust. Koliko su za opstanak živog sveta važne pojave koje prate Cb, još uvek nije sasvim istraženo. Zna se da broj dana sa grmljavinama raste od polarnica ka polutaru. Grmljavina nema bez munja, munja bez grada, a grada bez jezgara kristalizacije. Kako zastrašujuće sevanje munja ide uz ubitačan grad, ilustruje nevreme koje je 25. jula 1987. najpre gradom zasulo Austriju, zatim Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i, po dijagonali, Vojvodinu gde je tučeno 250.000 ha, od ušća Drave do Bele Crkve. Tu nije bio kraj - i Rumuniju je zasuo grad. Usred vedrog dana, sa brda kod Užica video se blesak svetlosti munja iz Cb-a, nebeske grdosije, koji je to učinio. U toku života mnogo manjeg Cb-a, protok vode je 3,5 miliona tona. Vodu usisavaju i drže uzlazne struje brzine do 35 m/s.

Cb je moguće prognozirati i pratiti radarom: njegovo kretanje, faze razvoja, promene strukture, elektične aktivnosti u njemu... O nastanku Cb-a i grada zna se više nego o nastanku munja, u čijim je kanalima temperatura 28.0000 C i gde se odvijaju procesi za koje nigde više nema uslova na Zemlji.

Osnivača Opservatorije astronoma Milana Nedeljkovića tajna Cb-a privlačila je koliko i zvezde. Preporuku da meteorolozi u svetu naročitu pažnju 1895. poklone proučavanju Cb oblaka iskoristio je da dobije državni novac za posao koji je već o svom trošku otpočeo. Napisao je uputstva za Posmatranje nepogodskih pojava i Posmatranje grada (1901). Do tada je lično obučavao osmatrače kako se to radi i upisuje u nepogodske kartice, koje je uveo da bi prikupio podatke i o pojavama van meteo-stanica. Osmatranja je tako dobro organizovao da je na osnovu prikupljenih podataka postao stručnjak za tu pojavu.

Jezgra kristalizacije

Protivgradna meterološka stanica
Protivgradna meterološka stanica

U raznim mestima Srbije 1900. počela je borba protiv ove stihije. U julu 1902. pozvan je u Grac da stručnjacima za tu oblast iznese svoje mišljenje. Njegovo izlaganje je prihvaćeno i u celosti objavljeno u Beču. Nedeljković je smatrao da je pitanje odbrane preuranjeno. Nije bio proučen mehanizam formiranja zrna grada koji ima forme tako proste i tako komplikovane; koji pada u sitnim i vrlo krupnim zrnima; pada u malim količinama i ogromnim, a isto tako, pitanje visine na kojoj se formira nije utvrđeno, a nije se znalo ni šta u atmosferi čine viorni prstenovi koje su izbacivali gradni topovi. Verovao je da od odbrane na maloj površini nema koristi. Zanemario je mehaničke i zvučne efekte, usmeravajući pažnju na čestice nastale eksplozijom nošene viornim prstenom ka oblaku. Razorna moć Cb-a usmerila mu je misli ka mogućnosti uticanja na mikroprocese u oblaku, kojima bi se sprečilo stvaranje grada i narušila dinamička stabilnost. Intuicija ga nije obmanula. U vijornom prstenu nalazila su se jezgra kristalizacije kojima se može sprečiti grad kada dospeju u oblak na pravo mesto, u pravo vreme i u dovoljnoj količini.

U hladnom delu oblaka, kapi vode ostaju tečne kao prehlađene do -400C, kada se smrzavaju i postaju embrioni grada. U avgustu tako niska temperatura je na visini 7-8 km. Pri višim temperaturama, kristali leda nastaju na jezgrima kristalizacije kojih ima malo u atmosferi. To su mikročestice raznih supstanci, aktivne u različitim opsezima temperatura. Porekla su zemaljskog i kosmičkog. Mogu nastati sagorevanjem meteora. U oblaku, samo se neke uvećaju, dostižući dimenzije 0,3-0,5 mm i postajući zameci grada. Zameci zahvaćeni turbulencijom rastu na račun vode dok ne otežaju toliko da ih uzlazne struje ne mogu držati. Posle izlučivanja padavina, Cb može da se raspadne ili obnovi. Nisu svi Cb isti. Neki istovremeno obnavljaju vlagu i daju padavine, dok se kod drugih ti procesi smenjuju.

Kada, gde i kakav Cb će nastati, koliko će trajati i gde će kakve padavine izlučiti, zavisi od dinamike atmosfere, orografije, vlage itd. U junu 1970. krupan grad je padao od Drine do bugarske granice. Kod Valjeva je izmereno zrno od 900 gr. Da bi poraslo do te veličine, uzlazne struje su morale biti preko 40 m/s.

Rast grada do veličine koja oštećuje kulture može se sprečiti ubacivanjem u oblak veštačkih jezgara kristalizacije (VJK) konkurentnih prirodnim pri raspodeli vode. Kao mogući, ispitivani su kristali slični kristalima leda i pokazao se superioran srebrojodid (AgJ) dimenzija 0,05-0,5µm.

Protivgradna odbrana

Kumulonimbus

Na osnovu literature, u saradnji sa pet opština Šumadije, Aleksandar Opra je 1967. organizovao odbranu od grada. On je rasporedio 253 lansirna mesta, stvarajući sedam linija odbrane između Bukulje i Kosmaja, pet od Bukulje do Rudnika, a na ostaloj teritoriji su raspoređena na rastojanju 4-8 km. Strelci su prošli obuku, dobili napisana uputstva za dejstvo zasnovana na fazama razvoja Cb-a. Na osnovu prognoze i grmljavina registrovanih na Bukulji i u Smederevskoj Palanci, signalnim raketama obaveštavani su o nailasku Cb-a.

U Izveštaj protivgradne stanice beležili su pojave pre, za vreme i posle dejstva. Seljaci su 10. juna primetili da je uspostavljen red u odbrani. Na Bukulji su pri sasvim vedrom nebu lansirane signalne rakete na osnovu registrovane udaljene grmljavine koja se nije mogla čuti. Poštujući uputstva strelci su čekali nevreme. Delovanje linija odbrane bilo je usklađeno sa nailaskom kumulonimbusa. Tokom cele sezone dejstvovano je 37 dana i branjeno 155.187 ha poljoprivredne površine. Usevi su oštećeni gradom na 2642 ha.

U SSSR-u je 1967. odbrana prešla u operativnu fazu, a 1968. u Srbiji je, na zahtev seljaka, proširena na više opština. Organizovani su centri sa kupljenim vojnim radarima da bi meteorolozi mogli da prate faze razvoja Cb. Uspostavljena je saradnja sa Laboratorijom čvrstog stanja u Vinči, koja je razvila vlastitu pirotehničku smešu ranga najboljih u svetu. U istoj laboratoriji je proizvedena i hladna komora za kontrolu smeše svake serije raketa. Akademik Fedor Mesinger je Svetsku meteorološku organizaciju obavestio da je protivgradnom zaštitom u Srbiji čestina grada smanjena 15-20%, a verovatnoća da zasejavanje nema efekta je 2%. U maju 2007. u radarskom centru na Bukulji je 40. sezona obeležena sastankom sadašnjih vodećih ljudi odbrane sa predsednicima pet opština, prvim radnicima odbrane, Aleksandrom Oprom i profesorom dr Đurom Radinovićem koji je 1968. bio direktor RHMZ i dugogodišnji aktivni učesnik razvoja odbrane.

Ljerka Opra

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u  
»  Prijatelji Planete

 

»   PRETPLATA

Godišnja pretplata na “Planetu” iznosi 1.100,00 dinara, što uključuje 6 brojeva i troškove otpreme i poštarine. Čitaoci koji su zainteresovani za pretplatu mogu da se jave na E-mail: planeta@belmedia.co.yu, ili adresu: 11000 Beograd, Majke Jevrosime 42/13, ili telefon: 011/3225-571. Treba poslati ime i prezime i adresu, ostalo je na redakciji.

 

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003 -2013. PLANETA