MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 75
Planeta Br 75
Godina XIII
Septembar. 2016 - Oktobar. 2016.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMABROJA

 

Stanko Stojiljković

Mikrorobotika

Lajbnicova slutnja

Čovečanstvo će do kraja 2029. godine stići u „tačku jedinstvenosti” (singularnost) koja, nedvosmileno, podseća na neponovljiv tren u kojem je stvoren kosmos. (Pretpostavlja se da je nastao iz nezamislivo male tačke nepojamne gustine u eksploziji - „Veliki prasak” (Big Bang) - neviđene snage ili u događaju koji se naziva singularnosti li jedinstvenost). Kakav bi to preokret trebalo da se dogodi? I spolja i iznutra (hardverski i softverski) mašine će dostići ljudsku inteligenciju, smelo predviđa, verovatno, danas najuvaženiji futurolog dr Rejmod Rej Kerzvejl u svojoj knjizi „Singularnost je blizu”, jednoj od najčitanijih u svetu. Viševekovni čovekov san da izmisli skalameriju koja će ga premašiti u svemu, pa i u najsuštastvenijoj biološkoj odlici - pameti, primiče se ostvarenju. Najumniji dvonožac iz roda primata (s majmunima) nikada nije pristajao na prirodna ograničenja. Najpre se uspravio na dve noge, zbog čega mu se - kako pojedini naučnici pretpostavljaju - naglo uvećao mozak, potom se otisnuo izvan matične planete, a na kraju želi da - posle nekoliko hiljada godina obeleženih pokušajima i promašajima - sastavi spodobu koja će ga i u kretanju i u mišljenju nadmašiti. Sam sebe da dovede do „tačke bez povratka” u kojoj će, slikovito rečeno, prevazići vlastito telo i vlastiti um! Kad se to jednom dogodi, zahvaljujući sve bržem koraku tehnoloških promena kojim je dovde stigao, sretaće svakodnevno kiborge (mašine obdarene ljudskim sposobnostima) kao u filmu „Čovek od šest miliona dolara”, androide (čovekolike robote) poput Dejte iz „Zvezdanih putovanja” i ostala biološko-mehanička stvorenja iz sveta mašte koje je sam sklopio.

TEMABROJA


Leonardov robot
Istorija podučava da su stari Grci svojim napravama oponašali čovekovu pamet i kretanje, verujući da i prva podleže prirodnim zakonima. Ostalo je zabeleženo da je Arkit iz Tarenta, 350 godina pre Hrista, sklepao nekakvog „goluba na paru” koji mu je služio za izučavanje letenja, iako nije bio preteča nijedne letelice. Vek i po docnije, izumitelj i fizičar Ktesibije iz Aleksandrije pravio je vodene časovnike (klepsidra) s pokretnim likovima, tačnije u merenju vremena, koji su nasledili peščane. Genijalni Leonardo da Vinči se 1495. ogledao u izradi sprave nalik naoružanom vitezu, s mehanizmom prozvanim Leonardov robot, koji je odavao utisak da unutra skriveni čovek pokreće mehaničkog ratnika. Renesansa se i u izmišljanju svakojakih samopokreću- ćih sprava ugledala na helenska dostignuća: italijanski pronalazač Đanelo Torijano je 1540. načinio damu kojasvira mandolinu. Gotovo dva veka kasnije pojavila se rukotvorina švajcarskog sajdžije Pjera Žakea-Droa, nazvana dečak zadubljen u svoje misli ili pisar. U glavi je imao mehaničku računaljku i danas dostojnu divljenja, a perom je ispisivao po nekoliko rečenica. Ovakvi izumi naveli su naučnike i filozofe da zamišljaju ljudski razum kao usavršeni robot. Vilhelm Lajbnic, savremenik Isaka Njutna, pisao je oko 1700. godine da - ako su ove pretpostavke istinite a mi se na volšeban način smanjimo i uđemo u nečiji mozak kad razmišlja - videćemo mnoštvo pumpica, klipčića, zup- čaničića i polugica u izvršavanju pojedinih zadataka. Na temelju toga bićemo u stanju da opišemo nastanak ljudskih misli. Očigledno je mudri filozof i matematičar iz Nemač- ke, poreklom Lužički Srbin, nešto naslutio: pumpice, klipčiće i polugice mi danas prepoznajemo kao neutransmitere, jonske kanale i ostale molekulske sastojke živčane mašinerije. I mada ne razumemo do tančina kako ove sićušne mašine oblikuju misao, naše neznanje neće još dugo potrajati. Ime robot se uvrežilo tek 1921. godine, s prikazivanjem komada Karela Čapeka „Rosumovi univerzalni roboti” (RUR), u kojem je reč „robota” upotrebljena u značenju prinudnog rada. Češki spisatelj opisuje pametne biomehaničke sprave, namenjene služenju svojim tvorcima ljudima. Tako su stekle mašinsku inteligenciju: čulo vida, osećaj dodira, sposobnost raspoznavanja, moć odlučivanja, istančano usklađivanje pokreta, znanje reči, čak izvesnu meru zdravog razuma.



Pisac ih je namerno učinio savršenim zlotvorima koji su prezirali čovekove slabosti, da bi se na kraju pobunili protiv svojih gospodara i uništili ljudski rod. Lepeza pametnih mašina porobljivača vlastitih stvoritelja prošetala je ko zna koliko puta u različitim obličjima naučno-fanstastičnim skaskama. Od toga je, međutim, važnije da su roboti Karela Čapeka bili u stanju da odmene ljudska bića, i ta zamisao je uveliko oživljena u 20. veku: androidi su zaokupljali maštu i u romanima i na filmu, od Rosija do Terminatora. Prvo pokolenje robota bilo je daleko od čovekolikih, a većina izumitelja nije ni pokušala da oponaša ljude. Omiljeni Junimejt iz šezdesetih pokretao je samo jednu ruku u nekoliko smerova otvarajući i zatvarajući svoje hvataljke pokraj pokretne fabričke trake. Današ- nji obavljaju, uglavnom, opasne poslove, ako zanemarimo oko dva miliona njihovih srodnika koji jurcaju stanovima i kancelarijama usisavajući prašinu i papiriće (više liče na brze kornjače nego na ljupke čistačice).

Do 50 miliona bajtova
Na samo pominjanje robota u našoj svesti iskrsnu androidi kao poslednji izazov veštačke inteligencije. Da bi se takav naum ostvario, mora se rastumačiti kako nastaje ljudska spoznaja, pa i fizički pokreti u ljudskom mozgu. Za usklađivanje (misaonih) namera s pokretima u složenim uslovima odgovoran je većinom mali mozak. Samo ljudsko telo veoma je složeno: u naslednom zapisu (genom) celog organizma ima više podataka nego u moždanom nacrtu. Naučnici su napredovali „koracima od sedam milja” u razumevanju centralnog nervnog sistema; gotovo svake godine se dva puta uveća snaga elektronskih uređaja i pomagala koja nalikuju biološkim. Da bi se pročitao virus side utrošeno je pet godina, a tek 31 dan za virus sarsa. Otkako je 1990. otpočelo razvrstavanje gena u ljudskom genomu, svake godine se udvostru- čavala količina rastumačenih podataka, a u istoj srazmeri smanjivali su se troškovi. Ukupno znanje u vezi s biološkim sastavom čoveka, pa i pojedinih organa, uveliko se nagomilalo. Danas može da se poboljša i veštački stvori maltene svaki - od kostiju i mišića do gušterače i srca.Na sličan način uznapredovalo je dočaravanje mozga: najsavremeniji skeneri snimaju razmenu poruka među neuronima u stvarnom vremenu. Svake godine umnožavaju se činjenice koje olakšavaju verno predstavljanje pojedinih područja; tuce takvih već je dočarano. Kompanija IBM se poduhvatila da na računaru do najsitnijih pojedinosti prikaže ključne delove moždane kore. Ukoliko žele da veštački stvore toliku moć, istraživači moraju da pojme koliko je ljudski mozak složen: otprilike sto milijardi nerava, svaki s hiljadama veza, a svaka koristi oko hiljadu puteljaka! Procenjuje se da bi za podrobno opisavanje trebalo hiljade biliona bajtova; prevelika složenost. Sam nacrt je milijardu puta jednostavniji! Kako to znamo? Celokupna skica ljuskog mozga, i tela, čuva se u genomu, a on ni izdaleka nema toliko podataka. DNK je ispisana s tri milijarde slova ponajvljajući samo četiri (A, C, G, T) u različitim rasporedima: 6 milijardi bitova ili 800 miliona bajtova. Povrh toga, ispunjena je suviš- nim ponavljanjima; jedan duži odsečak, nazvan ALU, pojavljuje se, čak, 300 hiljada puta! Kad se bude do sitnica dokučilo ustrojstvo naslednog otiska, sve činjenice mogu se sabiti na 30 do 100 miliona bajtova, manje nego za kôd „Majrkrosoftovog” programa „vord”. Polovina od toga jeste nacrt mozga. Dakle, ljudski mozak može se temeljno opisati sa 15 do 50 miliona bajtova, jer je većina nervnih veza nasumično uspostavljena na rođenju. Na primer, hiljade milijardi (bilioni) spona u malom mozgu upisano je u pregršt gena, što potvrđuje da ih je on u najranijem detinjstvu stvarao u neredu. Ljudski mozak nije nimalo jednostavan, ali se taj sklop (sastav) može odgonetnuti i usmeravati: predvi- đa se da će u sledećih dvadesetak godina biti na raspolaganju iscrpni uzorci i podrobna oponašanja nekoliko stotina mož- danih područja. Jednom kad se pronikne u to kako on radi, naučnici će znati da do najmanje pojedinosti programiraju opise tih načela. Na izmaku treće decenije ovog veka računari koji nisu suviše skupi stotinama puta nadmašiće moć ljudskog mozga! Postojaće i program i delovi (softver i hardver) za ma- šine s ljudskom inteligencijom i za izradu androida nalik čoveku i robota veličine krvnih zrnaca koji krstare telom i mozgom, uklanjaju štetne naslage i opasne izaziva- če bolesti i unapređuju um. Kada se to dogodi, i ljudi će delom postati mašine; prevazići će ograničenja koja su dugo smatrali konačnim: svoja tela i svoje umove.

 

 

 

Stanko Stojiljković

 

 





Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA