MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 78
Planeta Br 78
Godina XIV
Maj. 2017- Jun. 2017.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

L.Đ.

Dužina života / Super-stogodišnjaci

Jedan vek nije dovoljan

 

U SAD ima oko 54.000 ljudi koji imaju sto ili više godina. Od njih samo desetak poživi 110 godina. Na čitavom svetu je za nekih 70 osoba utvrđeno da imaju najmanje 110 godina ili više. Pošto su poživeli više desetina godina duže od svojih vršnjaka - često i u daleko boljem zdravlju - ovi stogodišnjaci možda imaju odgovor na pitanje: kako se zaštiti od bolesti, propadanja i prevremene smrti? Na osnovu njihovih životnih priča shvata se da mnogi od tih veoma dugovečnih ljudi nisu preduzimali posebne mere predostrožnosti koje ljudi primenjuju da bi u što većoj meri poboljšali svoje zdravlje. Pa ipak, mnogi od njih su proživeli čitav život bez ikakve bolesti, a neki čak nikada nisu bili kod lekara. Nažalost, mnogi drugi nisu te sreće i nisu rođeni s takvim „super“ genima.

Tema

Život bez poremećaja

Fondacija za produženje života (Life Extension Foundation) iz SAD pomaže da se finansira projekat kakav do sada nikada nije realizovan a to je da se identifikuju one genetske razlike koje štite super-stogodišnjake od bolesti i omogućavaju im da žive u gotovo savršenom zdravlju sve do pred sam trenutak smrti. Cilj ovog projekta je da omogući naučnicima da osmisle terapije koje bi svakom mogle da pruže zaštitu zdravlja kakvu imaju super-stogodišnjaci. U maju 2011. istraživači James Clement i Parijata Mackey krenuli su u Evropu, delimično finansirani od strane pomenute fondacije, da bi proučavali na koji na- čin super-stogodišnjaci izbegavaju bolesti i žive dugim, zdravim životom. Ova dva istraživača su učestvovala u brojnim naučnim konfrencijama o starenju.
Bilo je očigledno da je većina istraživanja o dužini životnog veka ostvarena na vrstama kratkog životnog veka kao što su C. elegans, vinska mušica i miš. Istraživanja koja se odnose na ljudsku vrstu bila su u najvećem broju slučajeva ograničena na ćelije uzgajane u Petrijevim posudama, a ne na ćelije in vivo. U to vreme niko nije aktivno prikupljao i analizirao veliki broj genetskih i molekularnih profila ljudi koji su živeli 110 ili više godina. Pre nego što su krenuli na put, James i Parijata su proučili naučnu literaturu koja se odnosi na dugovečne ljude.

Tema

Posebnu pažnju posvetili su istraživanjima koje su sproveli Tom Perls (Univerzitet u Bostonu) i Nir Barzilai (Medicinski fakultet Albert Ajnštajn u Njujorku). Doktori Perls i Barzilai su sproveli obimna demografska istraživanja i pojedinačna istraživanja polimorfizma nukleotida i genoma - u traganju za razlozima dugovečnosti pojedinaca koji se uopšte nisu razboljevali. Nir Barzilai je pošao od pretpostavke da su dugovečni pojedinci posedovali gene koji su ih štitili od bolesti.

Genetika i dugovečnost

Super-stogodišnjaci su veoma retke osobe koje su živele najmanje 110 godina. Na čitavom svetu je za svega 70 osoba dokazano da imaju 110 godina ili više. Istraživanje Fondacije za produženje života (Life Extension Foundation) će uskoro biti realizovano s ciljem da se identifikuju genetske razlike koje štite super-stogodišnjake od bolesti i omogućavaju im da žive gotovo savršeno zdravim životom sve do pred samu smrt. Istraživači iz Bostona su utvrdili da braća i sestre stogodišnjaka imaju oko 3,5 puta veće šanse da dožive stotu nego braća i sestre onih koji nisu tako dugovečni. Braća i sestre muških super-stogodišnjaka imaju 17 puta veće šanse da dožive stotu nego što je to slučaj u opštoj populaciji.


Međutim, ni on ni Tom Perls nisu bili u mogućnosti da otkriju te gene. Na osnovu istraživanja, James i Parijata su odlučili da je važno da se usredsrede na osobe koje su živele više od 105 godina, naročito na muškarce, pošavši od toga da postoji verovatnoća da oni koji su doživeli toliku starost poseduju zaštitne gene - ako oni uopšte postoje. James i Parijata su takođe istražili rad Grupe za gerontološka istraživanja (Gerontological Research Group) gde su dokumentovani i provereni identiteti pojedinaca koji su tvrdili da su super-stogodišnjaci. Na osnovu različitih javnih i privatnih izvora, oni su potom, za svoje istraživanje, uspostavili sopstvenu listu od nekoliko stotina pojedinaca starijih od 105 godina.

Cilj istraživanja

Cilj istraživanja koje sprovode James i Parijata odnosi se na dvostruko poređenje genomskih i molekularnih podataka pojedinaca koji su izuzetno dugo živeli. Oni pre svega žele da utvrde koje sličnosti postoje između super-stogodišnjaka, a potom da uporede superstogodišnjake sa „normalnim“ pojedincima, naročito sa onima koji su umrli od poznatih bolesti poput raka, kardio-vaskularnih oboljenja, alchajmera, moždanog udara, dijabetesa itd. Naslednost i dugovečnost (delimično) u genima Godine 1996. objavljena je studija u kojoj se dokazuje da je od nekoliko hiljada blizanaca u Danskoj, kod oko 20- 26% dugovečnost moguće pripisati genetici. Međutim, prosečna starost blizanaca koji su bili predmet tog istraživanja je svega 70 godina, što bi moglo da uputi na zaključak o nedostatku „zaštitnih gena“ zbog čega nisu mogli da naslede „super“ dugovečnost od svojih roditelja.
Isti istraživači su objavili studiju o osobama starim između 90 i 99 godina i stogodišnjacima i primetili da otkrivanje genetskih faktora vezanih za izuzetnu dugovečnost raste s godinama osoba koje su predmet istraživanja. Ova studija, kao i brojne druge, sugeriše da se genetska komponenta izuzetne dugovečnosti povećava sa starenjem i da je naročito izražena kod onih koji imaju 106 ili više godina. Tom Perls (Univerzitet Boston) objavio je studiju u kojoj tvrdi da „što si stariji to si imao zdraviji život“. Grupa istraživača koju predvodi Perls otkrila je da braća i sestre stogodišnjaka imaju oko 3,5 puta veće šanse da dožive stotu nego braća i sestre onih koji nisu živeli tako izrazito dugo. Još više začuđuje činjenica da braća i sestre muških super-stogodišnjaka imaju 17 puta veće šanse da dožive stotu nego drugi ljudi.

Tema

 

 

L.Đ.

 

 









Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA