MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 80
Planeta Br 79
Godina XIV
Septembar - Oktobar 2017.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

O.K.

Tajne bez odgovora / Nerđajući stub

Gvozdeno čudo Indije

 

 

TEMA


Deo Delhija koji se zove Mehrauli čuven je po Kutb kvartu. Reč je o većem broju građevina i spomenika podignutih u vreme sultanata u Delhiju, u muslimanskoj državi koja je postojala od ranog 13. do treće decenije 16. veka. Kutb je izgrađen na mestu nekadašnjih ruševina, ostalih iza vladara Anangpala, iz indijske dinastije Tomara koji je, po svemu sudeći, vladao Delhijem u 8. veku. Njemu se pripisuje gradnja Lal kota, što u prevodu znači: crvena tvrđava. 

 

 

Utvrđenje Lal kot ugledalo je svetlost dana 736. godine. Krajem 12. veka palo je u ruke muslimanskih vladara. U okviru kompleksa prva je izgrađena Kuvat-ul-islam džamija. U dvorištu te džamije nalazi se gvozdeni stub. Njegovi koreni sežu u Gupta carstvo, koje je obuhvatalo teritorije znatno šire od današnje Indije. Na stubu je natpis koji govori o vladaru iz te dinastije. Reč je o Čandragupti II, koji je vladao od 380. do 415. godine. Bio je veliki osvajač i zaštitnik umetnosti. Stub je podignut ili krajem 4. ili u ranom 5. veku, pri čemu se posebno izdvaja 402. godina, bar kako neki stručnjaci smatraju. Osim što se ističe da je svrha gradnje sećanje na Čandraguptu, čiji se ratni podvizi veličaju, kaže se da je ova tvorevina trebala da bude jarbol u znak počasti bogu Višnu. Uklesani Čandraguptin natpis je prekriven gvož- đem preko pojedine znakove - mada je, uprkos tome, izuzetno dobro očuvan. To je najstariji natpis na stubu. Ima šest stihova koji podsećaju na strofu. Stihovi su napisani na sanskritu, svetom jeziku hinduizma. Pored tog natpisa postoji još nekoliko drugih. 

Ratni trofej menja mesto

Nije utvrđeno na koji na- čin je stub stigao do Delhija. Po jednoj teoriji, donešen je sa mesta gde je nastao da bi zatim bio postavljen u glavni hram u vreme kada je Anangpal izgradio Lal kot. Pošto su muslimani odneli pobedu na bojnom polju, podigli su džamiju Kuvat-ul-islam da bi obele- žili taj događaj. Džamija je izgrađena na temeljima hinduistčkog hrama - ali to nije bilo glavno svetilište u kojem je stub bio ranije. Verovatno je da je gvozdeni stub ponovo premešten. Arheološka istraživanja nagoveštavaju da je u džamiju dovučen iz Lal kotovog hrama. Na osnovu Čandraguptinog natpisa, bilo je naga- đanja da je mesto nastanka stuba današnji grad Matura, udaljen 145 km, inače važno središte Višnuovih sledbenika. Ovo je opovrgnuto na osnovu kasnijih istraživanja pošto nalazi nisu bili u skladu sa opisom koji daje natpis. Najverovatnije je da je stub napravljen u pećinama Udajagiri, blizu grada Vidiša, u državi Madija Pradeš, u centralnoj Indiji. Ove pećine su inače čuvene po brojnim svetilištima urezanim u stenama. Za šire područje u okolini Udajagirija vezuju se vi- šemilenijumska praksa rudarsta a naročito vađenja i prerade gvožđa. Tome treba dodati da je ovo bila bitna ispostava Čandraguptine vlasti, sa mnogo Višnuovih vernika, tako da je jasno je da se ono nameće kao najverovatnije prvo mesto postavljenja stuba. Iltumiš, vladar koji je bio na čelu sultanata u Delhiju u 13. veku, pustošio je Vidišu tako da je vrlo lako mogao da prigrabi stub kao ratni trofej. 

TEMA

Drevna prerada gvožđa

Ono što najviše privlači pažnju ljudi širom sveta nije istorijat ovog objekta već njegove neverovatne odlike. Stub uspeva da odoli zubu vremena, što se pokazuje u činjenici da ne rđa. Uronjen je u kameno postolje koje se oslanja na rešetku od gvozdenih šipki. Njegova visina od podzemnih temelja do vrha premašuje 7 m. Težak je preko 6 t. Sa- činjen je od 98 procenata kovanog gvožđa i sastavljen kovačkim zavarivanjem. Postojanost stuba objašnjava se kombinacijom činilaca poput građe, obrade i odlika gvožđa. Na njemu se stvara zaštitni sloj rđe koji sprečava dalju koroziju. Jedinjenja gvožđa, kiseonika i vodonika ima ključnu ulogu u zaštiti. Velike količine fosfora u gvožđu doprinose stvaranju zaštitnog sloja. Indusi su, u starom veku, mešali rudu gvožda sa drvenim ugljem. Svoju izuzetnu veštinu indijski majstori za gvožđe u starom i srednjem veku pokazali su i na nizu drugih mesta u svojoj zemlji. U traženju uzroka otpornosti na rđanje postoje određene razlike između stranih naučnika i indijskih stručnjaka za ovu oblast. Indijci su većoj meri okrenuti materijalima koji su korišćeni pri gradnji dok se širom sveta naglasak stavlja na klimatske uslove. Pre dve decenije, oko stuba je postavljena ograda zbog lokalnog verovanja da, kada osoba okrenuta leđima stubu obuhvati rukama ovo građevinsko čudo - to donosi sreću. Dodirivanje bi svakako dovelo do uklanjanja zaštitnog sloja i značajnog oštećenja donjeg dela stuba.

TEMA

 

 

O.K.

 

 









Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA