MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 81
Planeta Br 79
Godina XIV
Novembar - Decembar 2017.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Borka Marinković

Genetika / Gen za matematiku

Veće a ne različito

Tema


„Matematički gen” ne postoji. Postoje geni koji utiču na našu sposobnost da se bavimo matematikom. Matematika oslikava svet, ali i nas, bića koja žive u njemu.

 

 

Matematički gen”, u smislu određenog segmenta ljudske DNK koji omogućava sposobnost za matematiku - ne postoji. Naravno, postoje geni koji utiču na našu sposobnost da se bavimo matematikom.” U svojoj neobičnoj i inspirativnoj knjizi, matematičar Kit Devlin pokušao je da obrazloži svoja promišljanja o tome. Na pitanje: da li je matematika izum ili otkriće, autor smatra da je bavljenje matematikkom otkrivanje. Kada matematičar rešava neki problem ili pokušava da izvede dokaz, on oseća da je rešenje “negde tamo”, gde čeka svog pronalazača. Tako Euklidov dokaz da postoji beskonačno mnogo prostih brojeva sadrži nepogrešiv elemenat ljudske kreativnosti u otkrivanju - ali nije izum.

Da Euklid nije izveo dokaz , to bi učinio neko drugi. U matematici se često događa da naučnici, nezavisno jedan od drugog, dođu do istog otkrića. Jedan od najpoznatijih primera iz istorije matematike, koji je čak doveo do pravog “matematičkog rata”, je odvojeno otkriće infinitezimalnog računa Njutna (geometrijskim putem) i Lajbnica (računskim putem).

Kreativnost u matematici nije isto što i kreativnost u umetnosti ili književnosti: da nije postojao Šekspir, niko drugi ne bi napisao Hamleta. Otkrivanje u matematici je jedinstveno. Otkrivaju se činjenice o apstraktnom svetu koji je u potpunosti tvorevina ljudskog uma. Postavlja se pitanje: čiji um stvara matematiku (ili ju je stvorio)? Da li svako od nas ima sopstveni matematički svet u glavi? Odgovor je da postoji samo jedan matematički svet, proizvod načina na koji ljudski um doživljava stvarni svet. Prema tome, matematika je određena i svetom oko nas i građom našeg mozga.

Za brojanje su, na primer, sposobni samo ljudi. Ljudska vrsta poznaje brojeve gotovo 8000 godina, kao posledicu sposobnosti nabrajanja predmeta jedan za drugim. Kreativnost je potrebna za istraživanje ovog sveta, ali ga nije moguće menjati. Matematičar jednostavno apstrahuje ono što već postoji. Matematika oslikava svet, ali i nas, bića koja žive u njemu.

 

Tema


Usvajanje jezika

Kako su naši preci stekli sposobnost kreiranja ovako apstraktnog sveta otkrivanja? U pokušaju da odgovori na ovo pitanje, autor se bavi jezikom, posebno njegovom razlikom od drugih sredstava komunikacije. Sistemi komunikacije su mešavine zvukova, gestikulacija, izraza lica, pokreta i boja kože kojima neko stvorenje obaveštava ostale srodnike o svojim trenutnim osećanjima, potrebama, željama, namerama i sl.

Njima se zapravo prenose jednostavne poruke i najčešće su vezane za trenutno okruženje. Nasuprot tome, jezik ima kombinatornu strukturu koja dozvoljava izražavanje mnogo složenijih ideja. Vrlo pojednostavljeno, jezik je kada se na rečnik doda sintaksa. Gramatički ispravna rečenica nema uvek smisla. Jedan od prvih lingvista koji se, sredinom prošlog veka, bavio strukturalnošću rečenice je Amerikanac Noam Čomski.

Zapravo, radi se o skupu pravila, nazvanim gramatika. U knjizi „Sintaksičke strukture” (1952) Čomski je veliki broj pravila iskazao u obliku algebarskih zapisa: npr NPsVPsS (imenska sintagma u jednini NP s glagolskom sintagmom u jednini VP čini rečenicu), pri čemu navodi i odgovarajuća pravila za konstruisanje imenske i glagolske sintagme. S obzirom da ova pravila opisuju obrazovanje gramatički ispravnih rečenica, Čomski ih je nazvao generativnom gramatikom. Iako se ona pokazala značajnom u dizajniranju složenih programskih jezika, lingvisti su je ubrzo odbacili. Da bi razrešio ovaj problem, Čomski je uveo pojam „dubinske strukture”.

Dakle, iako je jezik izuzetno složen, usvajanje jezika kod male dece ide prilično brzo; u toku prve dve godine, dete „sakuplja” korisne reči ali su njihove kombinacije vrlo jednostavne - najviše dve reči. Za samo godinu dana, dete će izgovarati složene i gramatički ispravne rečenice. Gramatička struktura je urođena, a uče se samo reči i njihov redosled. Specifičan dokaz da su ljudi rođeni sa potencijalom za sintaksu prikupljen je detaljnim proučavanjem usvajanja jezika kod dece. Ključna sposobnost trebalo bi da bude ona koju poseduju samo ljudi:jezik. Međutim, jedna činjenica mu ne ide u prilog:do razvoja ljudskog mozga došlo je pre pre otprilike 3.500.000 godina, a jezika u periodu od pre 200.000 do pre 75.000 godina. Naša ključna sposobnost nije jezik. Jezik je nastao kao sporedni proizvod mnogo važnije sposobnosti, one koja je prouzrokovala početni rast mozga. Koja je to sposobnost, koju imamo od rođenja a leži izvan jezika?

Tema


 

Prepoznavanje obrazaca

Moderna varijanta Dekartovog pogleda jeste da je um kompjuterska mašina koja razmišlja pomoću progresije logičkih koraka. Prema tome, ključ za razumevanje svih stvari koje ljudi rade pomoću svog uma - prepoznavanje lica ili razumevanje priča - jeste da se te mentalne aktivnosti iskažu kao sled logičkih pravila. Sledeći primer odbacuje ovu tezu: prijatelja ili rođaka koga nismo videli veoma dugo uglavnom prepoznajemo bez većih problema - iako su se detalji lica te osobe promenili. Uprkos pojedinačim promenama, znamo da je to lice iste osobe.

Za prepoznavanje lica koriste se obrasci visokog nivoa, koji prevazilaze pojedinačne promene. Za razliku od Dekarta, Devlin smatra da ljudske veštine ne nastaju učenjem poštovanja pravila već usvajanjem sposobnosti da prepoznajemo (i možda da obrazujemo) mnogo šablona i reagujemo prema njima. Pravila jesu korisna za usvajanje nove veštine, ali veština dolazi kada se mozak prilagodi toj novoj veštini - kada prepozna i automatski i bez napora proizvede reakciju.

Na tom nivou pravila više nisu potrebna. Ono što nam je evolucija omogućila jeste sposobnost da prepoznamo nove obrasce i stvorimo reakcije na te obrasce. Evolucija ima dve faze. U prvoj fazi, koja objašnjava skoro ceo taj vremenski period, veličina mozga se stalno uvećavala. Prvenstveno, da bi vlasnicima tih uvećanih mozgova dala bogatiji pogled na svet (više obrazaca se mogu prepoznati i ka njima se mogu proizvesti odgovarajuće reakcije). U toj fazi, struktura mozga se nije mnogo promenila. Razvoj se odnosio na veće, a ne na različito. U drugoj fazi, mozak se nije uvećavao, ali se njegova struktura menjala.

Tako nam je dato simboličko (apstrakto mišljenje), osećaj za vreme, sposobnost da formulišemo složene planove akcije i postupano po njima, da konstrušemo ogroman broj artefakata (iako su to različite sposobnosti, zavise od iste osnovne sposobnosti). Sve one su se razvijale u pravcu sticanja matematičke sposobnosti kao što su: osećaj za broj i sposobnost brojanja, osećaj za uzrok i posledicu, a time i kauzalni lanac činjenica i događaja, logičkog rasuđivanja, rasuđivanja o prostoru, sposobnost apstrakcije. Apstrakcija je zapravo bila glavni korak ka sticanju matematičke sposobnosti.

Tema


Tema



 

 

 

Borka Marinković

 

 









Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA