MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA

»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 87
Planeta Br 87
Godina XVI
Novembar - Decembar 2018.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

PRIRODNE NAUKE

 

M. Rajković

Najčuvenija naučna porodica

I teorema, i brojevi, i jednačina, i polinomi...

PRIRODNE NAUKEPorodica Bernuli predstavlja najčudesniji slučaj delovanja naslednog faktora na rađanje genija. I danas je ova familija predmet proučavanja genetičara. Praktično, nijedna porodica u istoriji nije iznedrila toliko značajnih naučnika, među njima čak dvanaest matematičara, od kojih su četvorica bili članovi raznih evropskih akademija nauka. A niko od njih nije direktno izabrao matematiku za svoju profesiju već su započinjali da studiraju nešto drugo: filozofiju, medicinu, muziku, pravo... Ipak, snažan urođeni matematički dar vratio ih je ovoj nauci.

Nikola Bernuli bio je rodonačelnik porodice. Godine 1567, kao protestant, morao je da napusti Holandiju i da se, sa ocem, nastani u Bazelu. Tu je, oženivši Margaretu, iz ugledne bazelske porodice, postao član gradskog veća i magistrata. Nije štedeo ni trud ni novac da svojoj deci omogući solidno obrazovanje. Ona su, osim velikih ambicija, imala naprasite naravi i bila zavidljiva i agresivna.
U životu njegovog najstarijeg sina Jakoba, dešavale su brojne suprotnosti. Po želji roditelja, završio je i magistrirao filozofiju i teologiju, ali je studirao i matematiku i astronomiju. Tek je dolaskom u Englesku, sa 27 godina, počeo da se bavi matematikom. Za razliku od brojnih Bernulija, Jakobova deca nisu nasledila očev talenat; matematička saradnja sa mlađim bratom Johanom kratko je trajala.

Rivalstvo braće

Prvi su prihvatili Lajbnicovu teoriju o diferencijalnom računu, objavljenu u časopisu "Acta Eruditorum", i radili na njoj. Međutim, slava mnogo mlađeg Johana ubrzo je zasmetala Jakobu. Zdravo rivalstvo ubrzo je preraslo u neprijateljstvo. Jakob je javno iznosio nepovoljno mišljenje o bratu, tvrdeći da je on sposoban samo da ponavlja ono što nauči od učitelja. S druge strane, Jakob je osećao da je, u oblasti matematike, Johan nadmoćan i zavideo mu je zbog priznanja koja su stizala sa svih strana. Da li je rivalstvo podsticalo braću na veća dostignuća ili bi nastavak njihove početne saradnje doveo do velikih rezultata, otvoreno je pitanje. Godine 1697. braća su prekinula svaki kontakt pošto je Johan pokušao da ukrade neke matematičke rezultate do kojih je došao Jakob.
Jakob je držao Katedru za matematiku na Bazelskom univerzitetu sve do svoje smrti.

PRIRODNE NAUKE

 

I na grobnoj ploči

Evo šta je Jakob pisao o logaritamskoj spirali: "Ta čudna spirala sa svojim neobičnim i prekrasnim svojstvima toliko mi se dopada da ne mogu da prestanem da mislim na nju. Pada mi na pamet da bi mogla da se koristi kao simbolično predstavljanje nečega drugog. Pošto ona proizvodi spiralu sličnu sebi, zapravo potpuno identičnu, može da se prihvati kao amblem sličnosti potomstva sa roditeljima ili, ako vam se više sviđa, može da se koristi kao simbol čvrstine i postojanosti u nesreći; ili, ljudskog tela koje će, posle svih promena, pa i smrti, biti ponovo uspostavljeno u savršenom obliku. Ako mi se dozvoljava da sledim Arhimedov primer, bio bih srećan da mi na grobu bude ta divna spirala (spira mirabilis) sa rečima: Eadem mutata resurgo (Mada izmenjena, ostajem opet ista)."
I Fontenel je objasnio želju Jakoba da mu, na nadgrobnom spomeniku, bude nacrtana logaritamska spirala, smatrajući to aluzijom na nadu hrišćana u vaskrsenje, koju u izvesnom smislu simbolizuje ta kriva.

Johan je rođen kao deseto dete Nikole i Margarete Bernuli. Roditelji su bezuspešno pokušavali da ubede sina da preuzme očeve trgovačke poslove; a pošto im to nije uspelo, upisali su ga na medicinu na Bazelskom univerzitetu.
Johan je, protiv volje roditelja, izučavao i matematiku. Činjenica da je, na istom univerzitetu, njegov 13 godina stariji brat već predavao, uticala je da se Johan opredeli za matematiku. I troje njegove dece su postali matematičari. Ali, ni rad sa sinom Danijelom nije prošao bez skandala. Njih dvojica su osvojili veliku nagradu Pariske akademije. Besan zbog toga što je njegov doprinos vrednovan jednako kao i doprinos njegovog sina, Johan je zabranio Danijelu pristup njegovoj kući u Bazelu. Time je ovaj drugi, razočaran očevim ponašanjem, izgubio interes za matematiku i okrenuo se hidrodinamici, gde je postigao značajne rezultate.

„Arhimed svoga doba“

Johanov boravak u Parizu bio je izuzetno stimulativan. Upoznao je mnoge matematičare, a Lopitalu je držao časove iz diferencijalnog računa, prema tek objavljenom Lajbnicovom radu. Njegovo podučavanje Lopitala je nastavljeno i kasnije, putem pisama, za šta je bio plaćen. U Parizu je završio doktorsku tezu iz medicine, tj. primeni matematike u medicini (kretanje mišića). Dopisivao se sa Lajbnicom, iz čega su proistekli obostrano veliki matematički rezultati.
Njegov život obiluje, osim porodičnih, i drugim incidentima. Bio je upleten u religiozne rasprave, optužen za kartezijanstvo. Desilo se da je pogrešno objavljena i njegova smrt. A za života je doživeo mnoga priznanja. Bio je član akademija Pariza, Berlina, Sankt Petersburga, Bolonje i Londona. O njemu se govoril da je "Arhimed svog doba", što je napisano i na njegovom nadgrobnom spomeniku.

Njutn ili „Njutn“

Danijel Bernuli se smatra osnivačem matematičke fizike. Bio je profesor u Sankt Petersbugu i Bazelu i član Kraljevskog naučnog društva i akademija u Petersburgu, Berlinu i Parizu. Za vreme nekog putovanja kočijom, mladi ali već renomirani naučnik započeo je razgovor sa nepoznatim obrazovanim čovekom koji ga je zamolio da mu se predstavi. Kad mu je Danijel saopštio svoje ime, nepoznati je, smatrajući da ovaj zbija šalu sa njim, ironično rekao: "A ja sam Isak Njutn". Danijel je bio toliko oduševljen ovim predstavljanjem da je često navodio ovaj događaj.
Danijel se odlikovao sposobnošću da veoma brzo shvati najteže probleme i da ih elegantno reši. Jednom prilikom je bio u društvu proslavljenog kolegu Samjuela Keniga. Kening se hvalio da je, bez mnogo muke, rešio jedan vrlo težak problem. Danijel je ćuteći saslušao ovo hvalisanje, a potom mu predstavio svoje mnogo elegantnije rešenje istog problema.

Po kandžamaPRIRODNE NAUKE prepoznao lava

U matematičkim krugovima se polemiše ko je prvi uveo Bernulijeve brojeve, jer je japanski matematičar Takakazu Seki Kova (1642-1708) razmatrao ove brojeve pre Bernulija.
U to vreme, postojala praksa da se javno iznose neki izazovni matematički problemi. Johan je u časopisu "Acta eruditorum" objavio problem brahistohrone (od grčkih reči: najkraći i vreme): "Date su dve tačke, A i B, u vertikalnoj ravni.
Odrediti putanju AMB po kojoj će tačka M stići za najkraće vreme od tačke A do tačke B, pod dejstvom svoje težine.“
Do postavljenog roka u redakciju je stiglo samo jedno rešenje, od Lajbnica, pa je Bernuli, na predlog samog Lajbnica, produžio rok za nekoliko meseci. Stigla su još dva rešenja - od Jakoba Bernulija i Lopitala. Međutim, i Njutn je objavio svoje rešenje u drugom časopisu: "Philosophical transactions", ali ga nije potpisao. Uprkos tome, Johan je pogodio ko je autor rešenja: "Po kandžama sam poznao lava", rekao je.
Jedan od najznačajnijih matematičara svih vremena Leonard Ojler bio je učenik JohanaBernulija. Ojler je prvi formulisao trigonometrijski oblik kompleksnog broja, ali je do njega došao i njegov učitelj Johan Bernuli. Danijel je prvi predložio  i demonstrirao (bez dokaza), na primeru jednačine četvrtog stepena, metod za nalaženje rešenja jednačine koji se bazira na rekurzivnim nizovima, što su, kasnije,  usavršili Ojler i Lagranž. Danijel i Ojler (najplodonosniji matematičar u istoriji) dobili su ili podelili najveći broj nagrada (deset) Pariske akademije za naučni doprinos.

Logaritamska spirala

Jakob je snažno unapredio algebru, matematičku analizu, posebno infinitezimalni račun. Bio je jedan od najznačajnijih zagovornika formalnih metoda u višoj analizi. Bavio se teorijom verovatnoće, teorijom redova, konusnim telima i krivama. Značajan doprinos ostvario je i u mehanici.
U jednom radu Jakoba, iz 1690, prvi put je korišćen termin "integral", u današnjem smislu. A rešenje diferencijalne jednačine koje je uradio Jakob nazvana je Bernulijeva jednačina.  
Najoriginalnije delo Jakoba Bernulija, "Ars Conjectandi", objavljeno je u Bazelu 1713, osam godina nakon njegove smrti. Iako nekompletno u trenutku objavljivanja, to delo je i danas jedno od najznačajnih za teoriju verovatnoće.
Jakob je bio opčinjen krivama. Ispitao je logaritamsku spiralu i pokazao nekoliko njenih interesantnih svojstava. Isto kao i krug, logaritamska spirala seče svoje poluprečnike pod konstantnim uglom. Ova osobina iskorišćena je u navigaciji. Kriva koja odgovara logaritamskoj spirali, a leži na Zemlji, zove se "loksodroma" i preseca geografske meridijane pod stalno istim uglom. On je primetio da logaritamska spirala ostaje nepromenjena pri linearnim transformacijama tj. preslikava se u samu sebe. To je potvrdio nemački matematičar Feliks Klajn, u 19. veku, u svom delu "Viša geometrija".

Zbir desetih stepena...

U matematici, Bernulijeva lemniskata je algebarska kriva u obliku položene osmice, data formulom:
( x2 + y2 )2 = a2 (x2 – y2). Grafik ove krive sličan je simbolu za beskonačnost. Za razliku od elipse koja predstavlja geometrijsko mesto tačaka čiji je zbir rastojanja od dve fikisirane tačke konstanta, lemniskata je geometrijsko mesto tačaka čiji je proizvod rastojanja od dve fiksirane tačke konstanta. Jakob, koji je prvi opisao ovu krivu, nazvao je lemniscus - u prevodu sa latinskog znači: ukrasna traka. Ova kriva se može dobiti inverznom transformacijom hiperbole, inverzijom u odnosu na krug čiji je centar u centru hiperbole.
Kad je Jakob dao formulu za kasnije nazvane Bernulijeve brojeve, uz nju nije priložio opšti dokaz, ali je u potpunosti shvatao važnost svoje teoreme i ponosio se što je, pomoću intra sem quadrantem horae, izračunao zbir desetih stepena prvih hiljadu celih brojeva koji iznosi:
91409924241424243424241924242500.

 

M. Rajković

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA