MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 90
Planeta Br 90
Godina XVII
Maj - Jun 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

KOSMONAUTIKA

 

V.B.

Reaktori u svemiru

Energija za decenije korišćenja

 

KOSMONAUTIKALetelice na dugim putovanjima po dalekim delovima svemira koriste nuklearnu energiju: uglavnom je reč o malim fisionim uređajima ili onima koji struju ili grejanje obezbeđuju na principu raspada radioaktivnog materijala.

 

Nuklearni elementi koriste se i za mnoge naučne instrumente, recimo za  Mesbauerov (Mössbauer) spektrometar. Radioizotopski termoelektro generator deo je opreme na svemirskim sondama, a korišćen je i u misijama na Mesec sa ljudskom posadom.
Treba pomenuti i male fisione reaktore namenjene satelitima za osmatranje Zemlje, kao što je ruski nuklearni uređaj “topaz”. Zahvaljujući raspadu radioaktivnog materijala, može da daje toplotnu energiju desetinama godina. Rusija je u svemir poslala oko 40 reaktora; reaktor “romaška” za dobijanje struje koristi uranijum. SAD su testirale jedan nuklearni reaktor u svemiru 43 dana 1965.godine. Posle toga, ali tek 2012. testirano je napajanje strujom preko nuklearnog reaktora (Demonstration Using Flattop Fission - DUFF). Zasad, još se nije stiglo do njegove praktične primene.   
Nuklearna energija koristi se i za pogonske sisteme svemirskih letelica: radioizotopska raketa, radioizotopski električni pogon (REP), konstruisana je nuklearna termalna raketa u američkom programu “Nerva”.  

Prednosti

Mada se sunčeva energija koristi u najvećem broju slučajeva, nuklearna energija ima velike prednosti. Solarne ćelije, nesporno efikasne, mogu letelicama da obezbede energiju samo u orbitama gde je sunčevo zračenje dovoljno jako. Uređaji na nuklearni pogon, međutim, rade nezavisno od sunčevog zračenja, što je suštinska prednost za istraživanje dubokog  svemira. Uz to, nuklearni reaktori su lakši i karakteriše ih povoljniji odnos između težine i efikasnosti u odnosu na solarne uređaje. To pogoduje preciznom upravljanju letelicom u udaljenim delovima svemira. Procenjuje se da bi nuklearna energija, primenjena kod pogonskih sistema i kod onih namenjenih održavanju života ljudi, mogla smanjiti cenu svemirskih misija i dužinu letenja. Treba napomenuti da, zasad, rakete na nuklearni pogon ne služe za lansiranje letelica sa Zemlje.

KOSMONAUTIKA

Radioizotopski uređaji

Duže od pola veka, radioizotopski termoelektrični generatori (RTG) koriste se kao izvori nuklearne energije u američkim svemirskim misijama. Imaju mnoge prednosti: relativno su sigurni, dobro rade u teškim uslovima i mogu biti u pogonu više decenija. Ova vrsta generatora je od neprocenjive pomoći kada se letelice nalaze u delovima svemira gde Sunce nije pouzdan izvor energije. Desetine ovakvih generatora postavljeno je na 25 različitih američkih letelica, od kojih neke rade preko 20 godina. Više od 40 ovih uređaja koristile su svemirske sile, uglavnom SAD i Sovjetski savez, za potrebe svemirskih misija.

Projekat “Prometeus”

NASA je za 2002. najavila razvoj nuklearnih uređaja, što je kasnije obuhvaćeno projektom “Prometeus”. Jedan od glavnih ciljeva projekta bio je razvoj Sterlingovog radioizotopskog generatora i termoelektričnog generatora za višekratnu upotrebu - oba uređaja spadaju u RTG. Projekat je predviđao i  proizvodnju bezbednog i dugovečnog fisionog reaktora koji bi omogućio snabdevanje letelice strujom i dao joj pogonsku snagu. Tako bi mogli biti zamenjeni RTG, koji se već dugo koriste. Smanjenje budžeta dovelo je do zaustavljanja projekta, mada je testiranje novih uređaja dalo dobre rezultate.
KOSMONAUTIKA

Unapređeni Sterlingov radioizotopski generator predstavlja nešto drugačiji model ranijeg Sterlingovog radioizotopskog generatora; proizvodi oko četiri puta više električne energije nego RTG po jedinici nuklearnog goriva. Ipak, još nije spreman za upotrebu u stvarnoj svemirskoj misiji. NASA namerava da dva takva generatora ugradi na letelicu koja će, u daljoj budućnosti, istraživati Titan.  
Radioizotopske jedinice za grejanje (RHU) služe za zagrevanje naučnih  instrumenata (do određene temperature) kako bi mogli pravilno da rade na letelicama tokom dugih svemirskih putovanja. Jedan model RHU većeg gabarita, nazvan toplotni izvor opšte namene (GPHS), koriste generatore RTG i ASRG. Za sonde koje istražuju međuzvezdani prostor i lete veoma dugo, najpogodniji su sporo raspadajući radioizotopi.

Fisioni sistemi

Ukoliko letelica za grejanje troši više od 100 kW energije, fisioni sistemi su dobar izbor - ekonomičniji su nego RTG generatori. U nekoliko proteklih decenija naučnici su dizajnirali nekoliko tipova fisionih reaktora, mada su glavni oslonac američkih svemirskih projekata bili radioizotopski uređaji.    
Sovjetski savez je, između 1967. i 1988, u svoje “rorsat” satelite ugradio 31 fisioni reaktors (bes-5)) male snage. Ubrzo potom, razvio je reaktore “topaz”.
Godine 2008. NASA je objavila da će koristiti mali fisioni reaktor na letelicama koje će istraživati površinu Meseca i Marsa i u tom cilju počela je testiranje "ključnih" tehnologija. Nuklearni termalni pogonski sistemi (NTR) koriste fisione reaktore i omogućavaju preciznije lansiranje i sletanje letelica nego uređaji koji koriste hemijske reakcije.
Od drugih fisionih reaktora namenjenih svemirskim letelicama treba pomenuti “safe 400” i “homer 15”. Za 2020. “Roskosmos” planira lansiranje letelice sa nuklearnim pogonskim sistemima (mali fisioni reaktor koji se hladi gasom i proizvodi snagu od 1 MW).
Počev od 2010, ruski “rorsat” sateliti poneli su u svemir više od 30 malih fisionih nuklearnih reaktora, dok su SAD u svemirska prostranstva poslale jedan - “snap 10a”.

KOSMONAUTIKA

 

V.B.

 


Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA