MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 90
Planeta Br 90
Godina XVII
Maj - Jun 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

OKO PLANETE

 

KLIMA UREĐAJI

Spas za ozon

OKO PLANETEFrižider koji radi na plastične kristale mogao bi da reši važan problem. Naša potreba da posedujemo mesto gde hladimo i čuvamo hranu i piće ugrožava planetu Zemlju, tačnije njen ozonski omotač. Procenjuje se da oprema za zamrzivače i klimu troši između 25 i 30 procenata električne energije na svetu. Veći deo te opreme koristi gasove staklene bašte za transfer toplote. 
Bing Li sa Instituta za istraživanje metala u Šenjangu, zajedno s kolegama upotrebljava alternativni materijal za hlađenje poznat pod nazivom plastični kristal, tvrdeći da je bolji za životnu sredinu i da troši manje energije. Konvencionalni frižideri oslanjaju se na kompresiju materijala tako da se menjaju iz gasa u tečnost. Tečnost apsorbuje toplotu iz svoje okoline, u ovom slučaju unutrašnjosti frižidera, transformiše je u gas da bi se zatim ponovio ceo ciklus. Ti materijali su fluidi koji efikasno apsorbuju i oslobađaju toplotu ali su problematični jer doprinose globalnom zagrevanju. 
Jedna vrsta, hlorofluorougljenici (CFCs), poznata je po tome što istanjuje ozonski omotač i skoro je u potpunosti istisnuta iz upotrebe. Njihova zamena, hidrofluorougljenici (HFCs), koji su mnogo bolji za očuvanje ozonskog omotača, takođe su moćni gasovi staklene bašte.
Razvijene zemlje su počele da smanjuju HFCs ove godine, ali još uvek nije u potpunosti jasno na šta će raditi frižideri i klima uređaji. Kao potencijalna zamena razmatra se ugljen-dioksid. U smislu ekološki prihvatljivije alternative, predloženo je čvrsto agregatno stanje koje menja temperaturu u reakciji na eksterni pritisak.  Plastični kristali, meke i topive čvrste materije poput pudera pojavili su se pre nekoliko decenija i koristili su se kod velikog broja proizvoda uključujući kozmetiku, farbu i plastiku. Neki od njih razmatrani su kao materijal za skladištenje energije ali su Li i njegove kolege shvatili da odlično funkcionišu kao frižideri.
Plastični kristali imaju neorganizovanu strukturu, što znači da nemaju pravilni rešetkasti oblik. Čak i najmanji pritisak može da pretvori materijal iz neorganizovanog u organizovani oblik, pri čemu je rezultat svega toga promena u energiji. Jedna vrsta plastičnog kristala, neopentilglikol, ima promenu energije deset puta veću od drugih potencijalnih čvrstih sredstava za hlađenje. To znači da ima daleko veći efekat hlađenja sredine kada se primeni isti pritisak. Bing Li dodaje da su plastični kristali identifikovani kao obećavajući materijal za hlađenje čvrstog agregatnog stanja. Međutim, ostaje još dosta istraživanja oko smanjenja gubitka toplote i povećanja energetske efikasnosti procesa kako bi se novi materijali izjednačili s postojećim materijalima za hlađenje.

 




Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA