MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 91
Planeta Br 91
Godina XVII
Jul - Avgust 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

RETKE VRSTE

 

O.K.

Bubašvaba nosorog

Nežno čudovište

 

U Australiji žive najteže bubašvabe na svetu. Njihova težina dostiže 35 gr a dužina skoro 8,5 cm. To je džinovska kopačka bubašvaba koju kolokvijalno nazivaju „bubašvaba nosorog“. Stručni naziv je Macropanesthia rhinoceros. Spada u drugu po veličini taksonomsku familiju insekta Blaberidae, koju je krajem 19. veka naučno definisao švajcarski entemolog Anri de Sosir.

RETKE VRSTE

Kvinslend je druga po veličini država u Australiji; nalazi se na severoistoku te zemlje. Bubašvaba nosorog potiče iz Kvinslenda, gde uglavnom živi u peskovitom i tropskom području.
Ima ih puno uz obalu i na Vitsandejskim ostrvima. Najveći deo života, koji može da traje do deset godina, provode pod zemljom u svojim jazbinama. Nemaju krila i nemaju potrebu za ovim delom tela. Svojim krupnim i bodljikavim nogama kopaju jazbine do dubine od 1 m. Širina ovih jazbima dostiže do 6 m. Tokom dana se uglavnom odmaraju na ivici svojih jazbina a najaktivnije su noću. Tada kreću u potragu za hranom koju potom nose sa sobom u utočište pod zemljom.

RETKE VRSTE

Slikana pored australisjkog novčića što pokazuje odakle potiče

 

RETKE VRSTE

Džinovska kopačka bubašvaba

 

RETKE VRSTE

Izvan prirodnih uslova

Ishrana im se sastoji od kora, suvog lišća i grančica. Ženke noću prikupljaju suvo lišće kojim hrane mlade bubašvabe. Omiljena poslastica ovih insekata je lišće eukaliptusa.

RETKE VRSTE

Anri de Sosir koji je prvi naučno definisao vrstu


Otuda je njihova funkcija u prirodi vrlo značajna jer nepotrebno opalo lišće biva reciklirano.
Mužjaci na vrhu glave imaju izraštaje veće nego u ženki. Oni im služe za kopanje i borbu sa protivnicima istog pola.
Neobična odlika ove bube ja da rađa mlade a ne nosi jaja kao većina insekata. Ženka rađa do 30 lutaka (razvojna faza insekta). Uglavnom ne brinu o mladunčadi. Kod ove vrste ta briga traje najviše do šest meseci, kada mladi mogu da napuste jazbinu.
Lutke će se dvanaest puta rešiti svog spoljašnjeg sloja pre nego što dostignu punu zrelost.Tokom tog procesa biće potpuno bele boje, sa izuzetkom očiju.
Uglavnom žive usamljenički. Do susreta među jedinkama dolazi isključivo radi parenja. Kada se osećaju ugroženim od grabljivaca, bubašvabe nosorozi šište usled izbacivanja vazduha. Reaguju na taj način kad su im ugroženi mladi ili ako ih čovek podigne.
Najveću pretnju predstavlja im uništavanje prirodne sredine a to su prevashodno šume. Džinovska kopačka bubašvaba je i pogodan kućni ljubimac. Ovi insekti nisu opasni, ne mogu da lete a kreću se relativno sporo pa ih ljudi u Australiji neretko drže u akvarikumima ili terarijumima koji simuliraju jazbinu. Nisu štetočine.

RETKE VRSTE

Karikatura bubašvabe nosoroga

 

 

O.K.

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA