MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 92
Planeta Br 92
Godina XVII
Septembar - Oktobar 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ENERGIJA

 

Obrada: msc. J Baruhović

Temperature u stambenim zgradama

Off-shore vetroparkovi

 

Energetska efikasnost (EE) i obnovljivi izvori energije (OIE) dva su stuba održive energetske politike. Oba uporišta treba razvijati istovremeno u cilju stabilizacije i redukcije emisije ugljen-dioksida. Cilj EE je da se smanji potrošnja energenata iz fosilnih izvora a poveća potrošnja energije iz OIE.

Energija

Od EE u stambenim objektima svi učesnici tj. isporučioci i potrošači trebalo bi da imaju koristi - isporučioci energije u opštem društvenom interesu i uštedi energetskih izvora. Zatim, tu je i smanjena potreba za izgradnjom novih   energetskih postrojenja, elektrana i toplana, trafostanica, distrubutivnih mreže (dalekovoda, toplovoda, cevovoda).
Kada je reč o potrošačima, tu se misli na smanjenje troškova isporuke energije, smanjeno ispuštanja CO2 u atmosferu, poboljšan kvalitet života, manji računi za   utrošenu energiju. EE je posebno značajna za velika tržišta, mali biznis, škole i industrije koje troše velike količine energije.Male izmene, u pogledu energetske efikasnosti, daju velike uštede s obzirom na veliki broj potrošača. Dolazi i do promene ponašanja potrošača, zahvaljujući njihovom velikom broju, kada su male pojedinačne uštede bitne pošto na velikom broju korisnika daju značajne uštede energije. U stambenim zgradama to se postiže na više načina: pojačanom izolacijom stana, uvođenjem LED i fluorescentnih svetiljki, čija je specifična potrošnja do deset puta manja u odnosu na svetiljke sa užarenom niti, izradom stambenih zgrada sa većim prozorima kako bi se maksimlno koristila dnevna svetlost, zamena postojećih aparata aparatima viseg energetskog razreda, upotrebom toplotnih pumpi (klima uređaja) za zagrevanje prostorija...
Primera radi, gašenje svetiljki u prostorijama u kojima niko ne boravi, elektronsko upravljanje ventilacijom, upotreba savremenijih aparata, uvođenje efikasnijih sistema grejanja i ventilcije.
Prednosti EE je i u tome što država smanjuje dotacije za OIE, i time smanjuje potrošnju energije u više od polovine zemalja u svetu. U mnogim zemljama, to je strateško i bezbednosno pitanje jer se smanjuje zavisnost od uvoza fosilnih energenata.

Energija

Energija

Zamena zastarelog

Savremeni domaći aparati koriste znatno manje energije nego što je slučaj sa starim aparatima iste vrste.Tako, na primer, današnji frižideri koriste 40% manje energije od onih proizvedenih 2001. Ako bi sva domaćinstva u Evropi zamenili  svoje aparate stare 10 godina i više savremenim aparatima, uštedelo bi se 20 milijardi kWh energije godišnje (Srbija proizvodi godišnje 34 milijardi kWh). Smanjilo bi se ispuštanje CO2 - za 18 milijardi kg! U stvari, zamena zastarelih aparata za domaćinstvo je najefikasniji način da se smanje potrošnja električne energije i emisija gasova koji stvaraju efekat staklene baste.
Zgrade imaju velikog uticaja na energetsku efikasnost pošto su one veliki potrošači energije. Usvojena je i merilo za određivanje energetske efikasnosti zgrada što podrazumeva potrošnju energije po jedinici površine, obično po 1 m2.
Energetska efikasnost može se odrediti na više načina... Pasivnim merama koje umanjuju potrebu za utrošenom energijom, kada mesto i položaj zgrade imaju važnu ulog u regulaciji grejanja i osvetljenja. Drveće i konfiguracija zemljišta mogu stvarati osenčenost i zaustaviti vetrove. U krajevima severne hemisfere, orijentacija zgrade treba da bude prozorima okrenutim ka jugu, a na južnoj hemisferi prozori treba da budu okrenuti ka severu. Time se uvećava količina sunčeve energije koja ulazu u zgradu. Dobro zaptiveni otvori i dodatno termičko izolovanje zidova, podova, plafona, stepeništa... može smanjiti toplotne gubitke za 25-50 %. Tamno obojeni krovovi mogu podići temperature i bolji su od reflektujućih belih krovova.
Studije u SAD pokazale su da se, kod svetlo obojenih krovova, troši do 40% manje energije za hlađenje nego kod tamnih krovova. Dobro postavljeni prozori sa dovoljno dnevne svetlosti umanjuju potrebu za veštačkim svetlom. Dnevna svetlost povećava produktivnost u školama i radnim prostorima. Veštačko osvetljenje fluo-cevima koristi manje od trećine energije u poređenju sa svetiljkama sa užarenom niti dok LED svetiljke troše samo 10% energije u odnosu na svetiljke sa užarenom niti.  
Ove svetiljke traju i deset puta duže od svetiljki sa užarenom niti. Posebno uštede se mogu ostvariti na grejanju i hlađenju zgrada i stanova uvođenjem toplotnih  pumpi sa izvlačenjem energije iz okolnog zemljišta. Za zagrevanje i hlađenje prostorija i stanova koriste četiri puta manje električne energije od klasičnih elektro peći. Sledeća prednost toplotnih pumpi je da se, tokom leta, koriste za hlađenje prostorija i stanova .U toj funkciji izvlače toplotu iz zgrada i stanova i unose je u okolno zemljište.

Uskoro 27 % iz OIE

Nedostatak je cena za kupovinu uređaja - mada se pumpa isplati za 4-5 godina na osnovu niže cene utrošene električne energije. Primera radi, na zgradi  “Empire State Building” u Njujorku, izvršena je energetska rekonstrukcija 2013. Zamenjeno je 6500 starih prozora sa prozorima koji bolje zaptivaju, rekonstruisan je sistem za hlađenje i ventilaciju... što je dovelo do povećanje energetske efikasnosti za 38% .         
Zemlje Evropske unije odredile su da se, do 2020, 20%  energije dobija iz obnovljivih izvora energije. Na sastanku održanom oktobra 2014 . dogovoren je  novi rok - do 2030, kada 27% energetskih potreba treba da bude dobijeno iz obnovljivih iozvora.
Jedan od vidova energetske efikasnosti je i u promeni ponasanja. Na primer, zimi treba manje grejati prostorije, treba sušiti veš na otvorenom prostoru a ne u mašinama za veš. Povećanje energetske efikasnosti zahteva i političku volju, nove programe,tehnološki napredak...

Energija

Zagrevanje stotina km2 

Nedostatak obnovljivih izvora je u tome što su niže energetske gustine u odnosu na fosilna goriva. Drugi nedostatak je što zahvataju znatne površine da bi se dobio energetski efekat kao kod fosilnih goriva. Problem se rešave tako što se vetro-parkovi postavljaju “off-shore”, tj. na morskim površinama i na manje korišćenom zemljištu. Sličan princip važi i za solarne elektrane, koje grade na zemljuštima koja nisu u komercijalnoj upotrebi. Postoji i mogućnost smeštanja solarnih kolektora (za  dobijanje tople sanitarne vode i električne energije) po krovovima urbanih sredina  u svetu. Imajući u vidu trend da se, u narednim dekadama, očekuju dalja širenje gradskih sredina, ovaj vid smeštanja solarnih postrojenja dobija na značaju. Gradovi u Evropi već danas zauzimaju površine koje se mere desetinama kvadratnih kilometara. Na primer, Beč zauzima površinu od 248 km2, Prag 110 km2, Bukurešt oko 137km2, Beograd 160 km2...Beograd se nalazi na 41. stepenu severne geografske širine i ima oko 2.200 sunčanih sati godišnje. Sa vrlo grubom procenom da se, na 15% te površine, postave solarna foto-naponska postrojenja, snage 3 kW,  i krovne površine od oko 70 m2, ukupan broj iznosio bi 342.857 ili... instalisane snage 1028 MW, što nije zanemarljivo i što je manja od instalisane snage HE “Đerdap” - 1200 MW. 

Energija

 

 

Obrada: msc. J Baruhović

 



 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA