MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 95 | PERIODNI SISTEM ELEMENATA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 95
Planeta Br 95
Godina XVII
Mart - April 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

 

Priredila: Ilijana Jakšić

Život van Zemlje

TITAN i njegove mogućnosti

 


Naučnici su otkrili prvu globalnu geološku mapu Saturnovog prirodnog satelita Titana koja obuhvata ogromne ravnice i dine zaleđenog organskog materijala i jezera tečnog metana, osvetljavajući tako jedan egzotični svet koji se smatra jakim kandidatom u potrazi za životom izvan naše planete

ISTRAŽIVANJE  SVEMIRA

Mapa je zasnovana na radaru, infracrvenim i drugim podacima koje je sakupila svemirska sonda „kasini”, koja je ispitivala Saturn i njegove satelite od 2004. Do 2017. Titan, prečnika 5,150 km, drugi je po veličini satelit u Sunčevom sistemu, odmah posle Jupiterovog Ganimeda. Veći je od planete Merkur. Organski materijali, jedinjenja zasnovana na ugljeniku neophodna za gajenje živih organizama, igraju vodeću ulogu na Titanu. Planetarni geolog Rozali Loups, predvodnik istraživanja objavljenog u naučnom časopisu „Nature Astronomy” iz NASA-ine Laboratorije za mlaznu propulziju smatra da su organska jedinjenja izuzetno važna za mogućnost života na Titanu, za koja mnogi naučnici smatraju da su evoluirala u tečnom vodenom okeanu ispod ledene kore Titana. ISTRAŽIVANJE  SVEMIRA Ona je dodala da organski materijali mogu da prodru do tečnih vodenih okeana, što može obezbediti preko potrebne nutrijente za održavanje života.
Što se naše planete tiče, voda pada iz oblaka i puni jezera, reke i okeane. Na Titanu, oblaci izbacuju ugljovodonike kao što su metan i etan, gasove koji postoje i na Zemlji, u tečnom obliku. Kiše se pojavljuju svuda po Titanu, mada su ekvatorijalni regioni suvlji od polova, izjavila je jedna od članica ekipe, Anezina Solomonidou, naučni saradnik Evropske svemirske agencije. Ravnice (koje prekrivaju 65 % površine) i dine (17 % površine) sastavljene su od zaleđenih delova metana i drugih ugljovodonika koji dominiraju ekvatorijalnim regionom Titana.
Titan je jedini objekat u Sunčevom sistemu, osim Zemlje, koji može da se pohvali stabilnim tečnostima na površini, pošto ima jezera i mora punih metana, što je glavno obeležje regiona gde su polovi. Brdoviti i planinski predeli, za koje se misli da predstavljaju izložene delove Titanove ledene kore, predstavljaju 14 % površine.
Majkl Malaska, jedan od autora istraživanja i naučnik u Laboratoriji za mlaznu propulziju smatra da je veoma zabavno razmišljati o tome da li postoje načini da se složenija organska jedinjenja spuste dole i pomešaju sa vodom u dubokoj ledenoj kori ili dubokom podzemnom okeanu.

ISTRAŽIVANJE  SVEMIRA

Priredila: Ilijana Jakšić

 

NASA

Potraga u krateru Jezero na Marsu

 

Američka svemirska agencija NASA predstavila je "Mars 2020 rover" koji će biti lansiran u julu. Po planu, trebalo bi da sleti u osušeno korito jezera na Marsu, u krater koji je dobio naziv po opštini Jezero, u Bosni i Hercegovini.
Rover je veličine automobila; ima šest točkova, a istraživaće krater Jezero koji je veličine Menhetna, gde bi trebalo da sleti u februaru 2021. godine. Veruje se da krater sadrži velike količine starih sedimenata u kojima bi mogli da se nađu tragovi nekadašnjeg života na Crvenoj planeti. Rover će prikupiti 30 uzoraka tla koji će biti vraćeni na Zemlju budućom svemirskom letelicom.

ISTRAŽIVANJE  SVEMIRA

Uzorci bi mogli da stignu 2026. Rover će poneti opremu koja može da pretvori ugljen-dioksid u kiseonik. NASA će u februaru poslati rover u svemirski centar “Kenedi” na Floridi, gde će biti sastavljen do kraja. Ova misija na Mars biće ključna za buduće ljudske misije ka toj planeti, i peta je misija NASA-e na Marsu. Jedina druga država kojoj je uspelo da sleti na Mars je bivši SSSR.

Z.B.

ETIOPIJA

U orbiti prvi posmatrački satelit

 

Etiopija je lansirala prvi posmatrački satelit, kojeg su izradili domaći i kineski stručnjaci. Letelica je lansirana iz svemirskog centra u Kini. Satelit težak 70 kg izradio je 21-člani inženjerski tim, a njegov let kontrolisaće posada smeštena u stanici “Entoto”, u Adis Abebi.
Direktor etiopijskog Instituta za naučna i tehnološka istraživanja svemira Solomon Belaj naveo je da njegova zemlja više neće izdvajati 12 miliona dolara godišnje za snimke iz svemira, već će ih sama proizvoditi i prodavati.

ISTRAŽIVANJE  SVEMIRA

Etiopija je istočnoafrička zemlja u kojoj poljoprivreda i stočarstvo predstavljaju glavne privredne grane; ali, vlasti te zemlje su, u proteklih nekoliko godina, pokrenule niz tehnoloških projekata, uključujući i izradu vlastitog svemirskog satelita. Podaci koje će satelit slati stručnjacima u Etiopiji trebalo bi da pomognu u borbi protiv klimatskih promena, izuzetno izraženih u tom delu Arfike.
Ovim naučno-tehnološkim poduhvatom Etiopija je ušla u društvo Gane, Nigerije, Južnoafričke Republike i Ruande, država koje su među retkim afričkim zemljama koje imaju satelite u svemiru.

Z.B.

NOVA SUPERZEMLJA?

Zaleđena a pogodna

 

Tokom 2016. astronomi su pronašli planetu nazvanu Proksima b, oko zvezde Proksima Kentauri, na 4,2 svetlosne godine od Zemlje. Nedavno su naišli na signal za koji veruju da pripada Superzemlji koja kruži oko iste zvezde. Proksima Kentauri je crvena patuljasta zvezda poznata kao patuljak M klase i u blizini je svetle zvezde Alfa Kentauri AB. Sve ove zvezde čine sazvežđe Kentaura.
Posle otkrića prve planete oko Proksime Kentauri, istraživači su nagađali o postojanju druge planete u istom sistemu. Koristili su niz teleskopa u Čileu da bi pratili svetlosne signale iz tog pravca.
Ove zvezde ne miruju već se kreću u malim krugovima, što je odgovor na gravitaciju sa planeta. Ti pokreti menjaju svetlosnu talasnu dužinu zvezde, prelazeći između crvene i plave zavisno od lokacije planete. Praćenje ovih kretanja može pomoći u pronalaženju novih planeta.

ISTRAŽIVANJE  SVEMIRA

Istraživači ne isključuju mogućnost da je signal mogao biti posledica aktivnosti magnetnog polja zvezde; međutim, signal koji su pratili javljao se u periodu od 1.900 dana, što je pokazatelj da je planeta prisutna. Drugootkrivena planeta Proksima c podseća na Superzemlju. Istraživači procenjuju da ona obiđe Proksime Kentauri na svakih 5,2 zemaljskih godina.
Prvopronađena planeta Proksima b šest puta je manja i trideset puta bliža zvezdi, što je čini toplijom, objasnili su istraživači. Ona je 1,3 puta veća od Zemlje i kruži oko njene zvezde svakih 11,2 dana. Nalazi se u bliskoj orbiti Proksime Kentauri, što je pet odsto udaljenosti između Zemlje i Sunca.
Novootkrivena planeta je pogodna za istraživanje pošto bi se moglo otkriti kako se planete sa malom masom formiraju oko zvezda male mase, istakli su istraživači. Superzemlje se obično formiraju u blizini snežne linije, ali ne i izvan nje, što upućuje na to da bi bilo koja voda koja se nalazi na planeti bila zaleđena.

Z.B.

 


 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA