MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 95 | PERIODNI SISTEM ELEMENATA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 95
Planeta Br 95
Godina XVII
Mart - April 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

MIKOLOGIJA

 

Ibrahim Hadžić

Posle tri decenije...

MDS - šta je to?

 

MIKOLOGIJAPre tridesetak godina, na samom pragu osnivanja Mikološkog društva Srbije, gljivaru koji je hteo da unapredi svoje znanje koristeći stranu stručnu literaturu, takozvane vodiče za branje gljiva jer, u to vreme, u Srbiji osim publikacije Ishrana u prirodi (1977) sa odeljkom o gljivama, koji je napisao mikolog Vojteh Lindtner i knjige Gljive Jugoslavije (1979) koju je napisao mikolog Ivan Foht - druge gljivarske literature nije bilo. Korisnici tih publikacija sretali su sa golemom nepoznanicom koja im je zvučala nenormalno, možda još jače - diskriminatorski. Naime, dostupnim stranim vodičima u predgovorima davane su mape rasprostranjenja određenih vrsta na teritoriji Evrope; ali, na granicama ondašnje Jugoslavije, taj trag se gubio. Teritorija BiH, Crne Gore, Srbije i Makedonijem bila je bez ikakvih simbola. Slovenija i Hrvatska su tu i tamo bile blago osenčene. Kako je moguće da gljive ne prelaze administrativne granice, pitali su se mladi gljivari, imajući u rukama, a i korpama, brojne primere raznih vrsta gljiva koje su i te kako demantovale tu nelogičnu činjenicu.

MIKOLOGIJA

Prva gljivarska izložba uoči prve Skupštine MDS na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu 22. IV 1994. godine. Izložbu postavljaju V. Donić, M. Ileš i I. Hadžić

Ova misterija brzo je bila odgonetnuta: na pomenutim belim prostorima nije bilo, ili vrlo retko je bilo, mikologa koji bi izveštavali „Evropu i ostali svet“ o vrstama koje rastu i kod nas.
Sa osnivanjem Mikološkog društva Srbije 1992. godine, sa članstvom koje su sačinjavali amateri i profesionalci mikolozi, negativna situacija  se menja. Društvo je počelo da nastupa pod pokroviteljstvom Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, što je delovalo vrlo podsticajna na članstvo.

MIKOLOGIJA

Kao prvo, počela je inventarizacija vrsta gljiva pronađenih na teritoriji Srbije. Na mapama naše teritorije unosili su se nalazi ne samo čestih i uobičajenih nego i vrlo retkih vrsta gljiva, ponekada i retkih za Balkan, pa i Evropu. Od početnih stotinak vrsta danas se ta brojka kreće i do dve hiljade.
Pronalazak novih vrsta za Srbiju pratili su brojni članci publikovani u raznim novinama i magazinima kao i u Mikološkom biltenu i časopisu Svet gljiva koji su delovali pri Mikološkom društvu Srbije.
Zapaženi su nastupi gljivara na radiju i televiziji, koji su popularisali gljive. Sve se češće organizuju izložbe gljiva širom Srbije a, kao kruna svega, počele su da se pišu i štampaju knjige-vodiči na temu gljiva. Prva knjiga na srpskom jeziku koja predstavlja domaće terene bila je knjiga Gljivarska početnica koja se pojavila1995. godine. Sledeća gljivarska knjiga Drugi gljivarski korak (2002), donela je brojne novine i saznanja, po čemu podseća na skromnu gljivarsku ekciklopediju. Autor obe knjige je potpisnik ovog teksta.
Tu je i knjiga Mirjane Davidović Gljive – blago naših krajeva (2007), kao i vrlo obiman vodič za branje gljiva Branislava Uzelca Gljive zapadnog Balkana (2009).
Nakon pomenutih opštih knjiga o gljivama, nedavno su se pojavile dve monografske studije koje predstavljaju esenciju saznanja o određenim rodovima: Rod Amanita u Srbiji (2013) Nebojše Lukića i Zvezdače Srbije i Crne Gore (2016) Jelene Vukojević i Ibrahima Hadžića.
Ovom prilikom treba istaći da u proteklom periodu nije zabeležen uspon samo u razvoju gljivarstva u okrilju Mikološkog društva Srbije, već i u razvoju mikologije u Srbiji generalno. Od par mikologa osamdesetih godina prošlog veka danas se mikologijom, sa različitih aspekata, uspešno bave desetine istraživača i njihov broj stalno raste. O uspešnosti njihovog rada svedoče brojni publikovani naučni radovi, svetski priznati i citirani, međunarodne i domaće monografije i udžbenička literatura, kao i brojni nacionalni i međunarodni projekti. Povećano interesovanje mladih za gljive ogleda se u brojnim odbranjenim magistarskim tezama i doktorskim disertacijama iz mikologije. Danas se slobodno može kazati da mikologija u Srbiji postaje naučna disciplina koja se progresivno razvija i doprinosi povećanju opšteg fonda znanja iz ove oblasti i zauzima značajno mesto u međunarodnim naučnim okvirima.

MIKOLOGIJA

Izložene knjige čiji su autori članovi MDS

MIKOLOGIJA

Sa izložbe na Iriškom vencu

MIKOLOGIJA

Izložba u Botaničkoj bašti

MIKOLOGIJA

Izložba gljiva 2013. godine u Banji Koviljači, u Kur salonu

Takođe, za protekle tri decenije, od „buđenja“ interesovanja za gljive, u Srbiji je osnovano 26 gljivarskih društava.
Informacija o razvoju gljivarstva i mikologije u Srbiji ne bi bila kompletna ako ne pomenemo i razvoj kultivisanih vrsta gljiva u Srbiji. Pre tridesetak godina, na pijacama, i to u malom broju gradova u Srbiji, mogli su se kupiti uzgajani šampinjoni (ređe bukovače), po enormno visokim cenama, ravnim cenama telećeg mesa. No, ova industrijska prehrambena grana, poslednjih godina, paralelno uz razvoj mikologije i porasta broja diplomiranih mikologa, ide krupnim kracima napred. U Srbiji se podižu brojna mala i velika uzgajališta gljiva. Danas se, uz zdravu konkurenciju, skoro na svim gradskim pijacama i u prehrambenim radnjama mogu kupiti po primerenim cenama uzgajani šampinjoni (Agaricus bisporus i A. blazeii), bukovače i brestovače (Pleurotus ostreatus, P. cornucopiae), shii-take (Lentinus edodes), slamnatica (Stropharia rugoso-annulata) i lekovita hrastova sjajnica (Ganoderma lucidum).

MIKOLOGIJA

Gljivari iz Niša

MIKOLOGIJA

Gljivari iz Petrovca na Mlavi

MIKOLOGIJA

Gljivari na Iriškom vencu

MIKOLOGIJA

Gljivari iz Novog Sada

MIKOLOGIJA

 

Kažimo nešto i o „dijamantima gljiva“ tartufima, koji su otkriveni na pojedinim područjima u Srbiji nakon osnivanja MDS. Na fotografiji je Tuber brumale, otkriven u centru Beograda, u Botaničkoj bašti.

 

I evo jednog izuzetno vrednog poduhvata koji se tiče mikologije uopšte: Zavod za zaštitu prirode i životne sredine, JP Srbija šume i JP Ada Ciganlija, na inicijativu Mikološkog društa Srbije, a na osnovu podataka nakon višegodišnjeg istraživanja gljiva na rečnom ostrvu - kupalištu - Adi Ciganliji, donelo je odluku da se gornji deo ostrva na kojem su u proteklom periodu pronađene retke i vrlo zanimljive vrste gljiva, proglasi zaštićenom zonom prirode III stepena. Ova zajednička inicijativa predstavlja jedinstven primer u svetskim razmerama, što Srbiju svrstava u red zemalja koje mikologiji i gljivama posvećuje dostojnu pažnju.

MIKOLOGIJA

Tabla na Adi Ciganliji

MIKOLOGIJA

I evo lepog i retkog primera: Gljivari I. Hadžić, M. Nikšić, M. Kaljević i M. Mijailovićeva
(Čenej, 26. X 2015.), zarobljeni u čudesnom vilinom kolu vrste Clitocybe geotropa.

 

 

Ibrahim Hadžić



 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA