MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 98 | METEOROLOGIJA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 98
Planeta Br 98
Godina XVII
Novembar-Decembar 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ENERGIJA

 

V. Milojević

Projekat ZEROe

Ekologija u saobraćaju

 

U mnogim zemljama sveta, 21. septembar obeležava se kao "Zero emissions day" (Dan nultih emisija štetnih gasova). Cilj kampanje koja je pokrenuta pre dve decenije je da se tog dana ljudi i institucije motivišu da, prema svojim mogućnostima, doprinesu umanjenju emisije štetnih gasova u atmosferu i naprave mali predah u upotrebi fosilnih goriva. Tog dana ove godine, proizvođač putničkih aviona “Erbas” predstavio je svoj projekat ZEROe: razvoj hibridnih letelica koje će za pogon koristiti vodonik. Na taj način, emisija štetnih gasova nastalih kao proizvod sagorevanja jedinjenja koja sadrže ugljenik prilikom rada motora - bila bi ravna nuli.

Energija

Upotreba vodonika u avijaciji ima dugu istoriju. Ovaj gas, lakši od vazduha, prvi put je korišćen za punjenje balona 1783. godine. Vrhunac primene u komercijalnom vazduhoplovstvu dostiže dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka kao gas kojim su bili ispunjeni džinovski cepelini. Ali, kao veoma zapaljiv element, vodonik je doprineo užasnoj tragediji cepelina “Hindenburg”, maja 1937. godine. Letelica koja je putovala iz Nemačke u SAD zapalila se prilikom sletanja na odredište u Nju Džersiju. U nesreći je život izgubilo trideset i šest osoba, nakon čega je era cepelina prekinuta. Kasnije upotrebljavani vazduhoplovni baloni, umesto vodonikom, punjeni su helijumom, daleko sigurnijim inertnim gasom.
Ideja o razvoju električnih generatora pokretanih energijom vodonika prestavljena je 1925. godine. Prva takva turbina je napravljena 1928, a u američkom Dejtonu je, u električnoj centrali, 1937. godine prvi put komercijalno upotrebljena.
Posle Drugog svetskog rata, tehnologija upotrebe vodonika kao pogonskog goriva je sve više napredovala. Prvenstveno je korišćena za raketne motore, ali je tek tehnologija vodonikovih gorivnih ćelija bila široko prihvaćeno rešenje za pretvaranja njegove energije u električnu, koja bi potom pokretala motore za različite namene.

Era vodonikovih gorivnih ćelija

Razvojem vodonikovih gorivnih ćelija, galvanskih elemenata u kojima električna energija nastaje iz energije koja se oslobađa elektrohemijskom reakcijom goriva, stvoreni su uslovi da vodonik postane alternativa fosilnim gorivima. Krajem 20. veka, ova "zelena" tehnologija postepeno nalazi primenu u saobraćaju. Pojavljaju se prototipovi različitih prevoznih sredstava: automobila, autobusa, lokomotiva, brodova pa i podmornica. Eksperimentalna letelica pokretana energijom vodonika poletela je 2009. godine. Rešavanjem pre svega bezbednosnih imperativa (rezervoar za vodonik je pod pritiskom od više stotina bara), pomak je napravljen u drugoj deceniji 21. veka, kada počinje serijska proizvodnja vozila pokretanih vodonikom. Prvi takav automobil je bila "mirai", proizvod japanske “Tojote”, 2014. godine.
Evropska kompanija “Erbas” već godinama koristi vodonik za pokretanje svojih satelita i rakete “arijana”. Međutim, za Dan nultih emisija je prvi put najavljen razvoj palete putničkih aviona koji bi, umesto uobičajenih motora, posedovali turbomlazni motor (turbofan), modifikovan za sagorevanje tečnog vodonika. Na taj način, zbog nepostojanja emisije štetnih gasova, ove letelice bi bile "zelene", ekološki visoko prihvatljive, a vazduhoplovstvo bi imalo daleko manji uticaj na klimatske promene.
Za usavršavanje i „sazrevanje“ ove nove tehnologije biće potrebno pet godina. Dodatne dve će biti neophodne za pripremu fabrika i kooperanata. Očekuje se da realizacija programa “ZEROe” počne 2028. godine, a da 2035. “Erbas” prozvede prvi komercionalni putnički aviona na vodonik koji će ući u redovan saobraćaj.

Energija

Tri koncepta vazduhoplova

Kompanija “Erbas” je, na Dan nultih emisija, predstavila tri osnovna koncepta svojih budućih letelica. Prvi je uskotrupni mlazni koji bi bio naslednik modela A320, sa kapacitetom 120-200 putnika i doletom većim od 3.500 km. Proizvođač navodi da bi gorivo, tečni vodonik, bilo bezbedno uskladišteno u rezervoarima pod pritiskom, u zadnjem delu trupa. Letelica bi imala vodonikom napajane modifikovane gasno-turbinske motore.
Drugi avion je turboelisni, sličan poznatom ATR-72, koji može da preveze oko 100 putnika na udaljenost do 1800 km, pre svega namenjen regionalnom saobraćaju i kraćim destinacijama. Kao i prethodni, i ovaj avion bi pokretali modifikovani gasno-turbinski agregati.
Treći koncept je potpuno nov. Ova letelica izgleda kao "leteće krilo" i, po navodima iz “Erbasa”, omogućava potpuno drugačiju konfiguraciju, uz progresivna rešenja za rezervoare za gorivo i pogonske sisteme, ali i nekonvencijalni uređen kabinski prostor koji bi trebalo da bude prilagođen smeštaju oko 200 putnika.

Visoka cena neophodne infrastrukture

Avioprevoznik “Izidžet” je “Erbasov” partner koji je već najavio uvođenje komercijalne flote ZEROe aviona. U “Erbasu” navode da će svi vazduhoplovi biti sigurni, energetski efikasni i zdravi po okolinu - ali postoji faktor koji značajno može da uspori razvoj "vodonične" avijacije u svetu. Da bi aerodromi mogli da prihvate letelice pokretane vodonikom, njihova infrastruktura za opsluživanje i punjenje gorivom će morati da pretrpi izmene i adaptaciju, što će zahtevati značajna finansijska ulaganja. Slični su razlozi zbog kojih primena vodonika u drumskom saobraćaju sporo napreduje; još uvek je veoma mali broj stanica gde vodonična vozila mogu da se dopune gorivom.
Pored tehničkog i infrastrukturnog, neophodne promene očekuje i pravno-regulatorni okvir vazdušnog saobraćaja, pošto treba da se zvanično dopusti primenu vodonika u civilnom vazduhoplovstvu - pre nego što se dodele prve dozvole za saobraćaj.

 

 

V. Milojević

 



 

 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA