IZLOŽBE
D. Marić
Tehnologija
Hologram - spoj tehnike i umetnosti
Holografska tehnologija danas ima široku primenu u medicini, naprednim sistemima snimanja, sistemima za skladištenje informacija, ali i u umetnosti. U ovo poslednje su mogli da se uvere i posetioci izložbe, koja je između 10. aprila i 10. maja bila priređena u Muzeju nauke i tehnike u Beogradu.

Izložbu „Svetlost prijateljstva: 70 godina kinesko-srpskog prijateljstva kroz holografiju“, pripremio je za Muzej nauke i tehnike - Centar za holografsku umetnost Instituta za grafičke komunikacije iz Pekinga koji je, zahvaljujući najsavremenijoj holografskoj tehnologiji, omogućio posetiocima da uživaju u magičnom svetu svetlosti i senke, i savršenom spoju tehnologije i umetnosti.
„Izložba predstavlja više od sedamdeset holografskih radova sa tri glavne teme: priroda i ekologija, tehnologija i civilizacija, kulturni simboli i nasleđe. Kroz magiju svetlosti, istražujemo vreme i prostor. Svaki hologram odražava našu maštu i inovativnost. Za ovu izložbu koristili smo jedinstvenu paletu boja u skladu sa temom izložbe. Zelena predstavlja vitalnost i sreću; narandžasta simbolizuje povezanost i prijateljstvo, dok žuta prenosi toplinu i optimizam. Zajedno, ova paleta boja daje osećaj svetlosti, bogatstva, kulturne dubine, vizuelno izražavajući duh našeg zajedničkog narativa“, rekao je na otvaranju autor izložbe Šuo Vang, profesor Instituta za grafičke komunikacije iz Pekinga.

Holografija („potpuna informacija“) je postupak snimanja i reprodukcije trodimenzionalne slike nekog predmeta pomoću koherentne svetlosti, bez upotrebe optičkih sočiva. Mađarsko-britanski fizičar Denis Gabor je 1947. izmislio tehniku za stvaranje holograma, ali je ona morala da se razvija još dvadesetak godina da bi postala široko prihvaćena. Danas hologrami nisu ograničeni samo na tradicionalnu analognu holografiju nego integrišu i različite inovativne dizajne i tehnološke oblasti: virtuelnu realnost, proširenu realnost, oblast holografskih projekcija, digitalne štampane holografije i inteligentne računske holografije.

„Naš univerzitet je dugo posvećen integraciji umetničke kreativnosti sa najsavremenijim tehnologijama. Svoje napore smo usmerili na tri glavna polja rada: izdavaštvo i komunikaciju, štampu i promociju, dizajn i umetnost. Sve to podržava multidisciplinarna osnova koju čine inženjerstvo, humanističke nauke, umetnost i menadžment. Primena holografskog prikaza predstavlja živopisnu praksu kulturne inovacije, koja dvodimenzionalne vizuelne elemente pretvara u impresivna trodimenzionalna iskustva, a statične prikaze u dinamičke interakcije, što otvara nove dimenzije za kulturni dijalog između Kine i Srbije u digitalnoj eri“, rekao je Tjen Džongli, predsednik Instituta za grafičke komunikacije iz Pekinga.
Na izloženim delima bili su predstavljeni motivi iz prirode, istorije i kulture, kao što su kineski bog bogatstva Cajšen, spomenik Kosmajskom partizanskom odredu, prikaz maske Sansingdui koja je deo kulturnog identiteta Pekinga i holografska restauracija plavog i belog porcelana.

D. Marić
Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"
|