Naučni portal LiveScience objavio je, krajem marta, da su astronomi otkrili kiseonik u drevnoj galaksiji JADES-GS-z14-0, za koju se smatra da je nastala samo 300 miliona godina posle Velikog praska. Do ovog otkrića došlo se pomoću velikog svemirskog teleskopa "Džejms Veb" (JWST) i ono menja dosadašnje pretpostavke o vremenu nastanka zvezda i galaksija u ranoj fazi svemira.
Pomenuta galaksija prvi put je primećena prošle godine. Na osnovu dosadašnjih osmatranja smatra se da je u toj galaskiji bilo kiseonika još u vreme kada je “svemir bio na nivou od dva odsto svoje sadašnje starosti”.
Prisustvo kiseonika navodi na zaključak da su se rane zvezde rađale i umirale znatno brže nego što se dosad smatralo, što otvara novi pogled na rane faze razvoja galaksija, navedeno je u izveštaju italijanskih stručnjaka sa Univerziteta u Pizi.
A na osnovu osmatranja teleskopom ALMA, u Čileu, zaključuje se da ta daleka galaksija sadrži deset puta više kiseonika nego što se očekivalo, čime se otvara pitanje kako su rane galaksije proizvodile teške elemente tako brzo. Zasad se nagađa da je brzo obogaćivanje svemira teškim elementima povezano sa pojavom velikih crnih rupa, uticajem umirućih zvezda i delovanjem zagonetne tamne energije, čija uloga u razvoju svemira čeka da bude razjašnjena, navedeno je na pomenutom portalu.
Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja "Novinarnica"