Prema jednom najnovijem istraživanju - studija je objavljena pošetkom marta u časopisu "Environmental Research Letters" - Antarktička cirkumpolarna struja (ACC) bi mogla da oslabi za petinu do 2050. godine, što je promena sa dalekosežnim posledicama po temperature okeana, podizanje nivoa mora i ekosisteme Antarktika. Pomenuta struja kreće se u smeru kazaljke na satu oko Antarktika i, budući da je to najjača okeanska struja na Zemlji, prenosi oko milijardu litara vode u sekundi. Ova struja utiče na regulaciju globalnih temperature tako što toplije vode drži dalje od antarktičkog ledenog pokrivača i povezuje Atlantski, Tihi, Indijski i Južni okean.
Između okeana se tako vrši razmena toplote. Ali zbog naglih klimatskih promena i sve očitijeg topljenja antarktičkog leda, u Južni okean ulazi sve više hladne slatke otopljene vode, a to slabi snagu anatrktičke struje. Stručnjaci sa Univerziteta u Melburnu došli su do zaključka da ta otopljena voda razređuje okolnu morsku vodu i time usporava mešanje površinske i duboke vode u blizini ledenog pokrivača. Ovo za posledicu ima zagrejavanje Južnog okeana pošto sve manje hladne površinske vode dospeva u dublje slojeve. Otopljena voda se širi ka severu gde tone menjajući gustinu okeana i usporavajući struju.
Antarktička cirkumpolarna struja ima i svoju ekološku ulogu pošto deluje kao barijera protiv invazivnih vrsta i sprečava dolazak neautohtonih biljaka i životinja do Antarktika. Ukoliko bi usporila, zaštita bi oslabila i došlo bi do bržeg širenja tom kraju stranih organizama. Obzirom da je Antarktik središte okeanskog sistema, svaka promena u tom delu sveta utiče na promene svih drugih okeanskih struja.
Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja "Novinarnica"