MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 100 | 100 BROJEVA „PLANETE”
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 100
Planeta Br 100
Godina XVIII
April-Maj-Jun 2021.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ARHEOLOŠKA ZAGONETKA

 

Priredila: Maja Miljević-Đajić

Hobiti sa ostrva Flores

Zagonetni mali ljudi

 


ARHEOLOŠKA ZAGONETKA

Rekonstrukcija tri žene H. floresiensis,
H.sapiens i H. neanderthalensis


Tokom 2003. godine došlo se do zapanjujućeg otkrića u pećini Liang Bua na ostrvu Flores, u Indoneziji. Arheološki tim koji se sastojao od indonežanskih i australijskih arheologa otkrio je fosilne ostatke ljudi patuljastog rasta, nalik deci, koji su živeli od pre 95.000-50.000 godina. To je izazvalo brojne rasprave i nagađanja. Mnogi istraživači bili su skeptični da li fosilni ostaci ovih hominina predstavljaju novu vrstu ili se tu radi o posledicama nekog patološkog stanja. Međutim, gotovo očuvan skelet odrasle osobe Liang Bua 1 (LB1) jednim delom je opovrgnuo sumnje istraživače.

 

 

Detaljan opis fosilnih ostataka, kao i opis i imenovanje nove vrste Homo floresiensis, pripisuje se  poznatom paleoantropologu Piteru Braunu. Budući da je u ovom periodu čitav svet bio opsednut trilogijom “Gospodar prstenova” bilo je, donekle, i za očekivati da će nova ljudska vrsta dobiti nadimak “Hobit” zbog niskog telesnog rasta.
Fosilni ostaci H. floresiensis-a iskopani su samo iz jedne pećine Liang Bua. Na početku arheoloških istraživanja, tokom 2003. Godine, otkriven je delimično očuvan skelet ženske osobe Liang Bua 1 (LB1) i izolovani molar druge osobe. Već sledeće godine istraživači su objavili otkriće novih sedam osoba iz Liang Bua-e. Svi fosili su bili manjih dimenzija, odnosno manji od LB1. Osoba pod nazivom LB4 nalazila se u višem sloju od LB1 i njena starost je samo 12.000 godina, dok je većina novootkrivenih fosila bila iz nižih arheoloških slojeva, odnosno njihova starost je procenjena od pre 74 i 95.000 godina, što govori da je Homo floresiensis već tada naseljavao pećinu tokom više od 60.000 godina.
Paleoantropološke analize su pokazale da je reč o malim ljudima ili ljudima patuljastog rasta čija je visina iznosila oko 1 m. Skeletni ostaci LB1 sastoje se od kompletne lobanje, fragmentovane karlice, nekoliko kostiju gornjih i donjih udova, kao i kostiju stopala i šake. Lobanja fosila LB1 imala je mozak veličine šimpanze od 417 cm3 u telu od približno 30 kg. Ovaj hominin hodao je uspravno na dve noge. U nekim aspektima stopalo je vrlo slično današnjem čoveku; međutim, stopalo je 20 cm duže nego što bi se mogla naći kod bilo kog čoveka tog stasa. Ali je zato srazmerna dužini stopala šimpanze i ranih hominida (australopiteka).

ARHEOLOŠKA ZAGONETKA

Pećina Liang Bua na ostrvu Flores


Pored izrade primitivnih kamenih alatki, postoje i dokazi upotrebe tih alata u vidu urezanih tragova na nekim kostima patuljastog slona (Stegodon), koji ukazuju da su hominini lovili i kasapili ove životinje, ali da su lovili i gigantske guštere-komodo zmajeve. Kamene alatke su bile jednostavne izrade i podsećaju na najranije i najprimitivnije vrste alata u fosilnim zapisima kao što su one iz kulture Olduvaj u Africi (pre 2 miliona godina). U pećini su pronađene izgorele životinjske kosti, što može da ukazuje na namernu upotrebu vatre.

ARHEOLOŠKA ZAGONETKA

Idealna rekonstrukcija LB1

Fenomen “ostrvski dvorfizam”

Neki paleoantropolozi su pretpostavljali da je H. floresiensis evoluirao od H. erectus-a, kroz proces nazvan “ostrvski dvorfizam” koji je uobičajen za ostrva poput Floresa. Fenomen “ostrvskog dvorfizma” zabeležen je i za brojne druge sisare velikog tela, kao što su primati, mamuti i jeleni. Postoje brojni slučajevi gde čitava jedna ljudska populacija postane patuljastog rasta. Takva promena često je povezana sa smanjenom dostupnošću neophodnih životnih resura. Veliki sisari izolovani na ostrvima imaju tendenciju smanjenja.

ARHEOLOŠKA ZAGONETKA

gore: Homo floresiensis LB1
dole: Fosilni ostaci LB1


Zašto su hobiti mali?

U početku su paleoantropolog Piter Braun i njegove kolege tvrdili da je H. floresiensis potomak H. erectus-a ili neke druge starije ljudske vrste, kao što je H. habilis ili hominid iz roda Australopithecus-a. Pored njihovih sitnih tela i malog mozga, morfologija skeleta hobita pokazuju kombinaciju primitivnih i modernih karakteristika. Kao i australopitekusi i drugi rani hominini, ženka LB1 ima primitivne karakteristike, koji uključuju široke kukove, kratku ključnu kost i rame postavljeno napred. Istovremeno, nadočni lukovi hobita, debljina lobanje i oblik mozga ukazuju na modernije osobine, što više podseća na H. erectus-a i kasnije ljudske vrste.
Jedna druga teorija koja dovodi u pitanje zašto su ovi hominini bili niskog telesnog rasta jeste teorija koja ima veze sa patološkim stanjem, odnosno da je H. floresiensis anatomski moderni čovek pogođen mikrocefalijom. Mikrocefalija je stanje u kojem je mozak nerazvijen, a koja se retko javlja u modernoj populaciji. Ona može biti rezultat genetskog poremećaja čiji su glavni simptomi nedovoljni razvoj mozga, brzo srastanje kostiju lobanje, ali i nizak telesni rast. Kod modernih ljudi, zapremina mozga varira od 1.200 do 1.700 cm3, a osoba koja boluje od mikrocefalije ima manju zapreminu mozga od 700 cm3, a čak je kod nekih ljudi zabeležen kapacitet mozga ispod 400 cm3. I uglavnom su ti ljudi niskog telesnog rasta. Što se tiče hobita sa ostrva Flores, njihova zapremina mozga bila je oko 400 cm3, a telesni rast je iznosio oko 1 m. Pristalice ove hipoteze do sada nisu uspele da identifikuju koji tačno poremećaj može da objasni primitivni izgled na fosilnim ostacima hobita.
Dve najpopularnije evolucione hipoteze pozicioniraju Homo floresiensis-a kao patuljastog potomka Homo erectus-a ili potomka još primitivnije vrste. Na osnovu morfolologije fosila hobita, H. floresiensis najviše liči na H. habilis-a, H. ergaster-a i H. georgicus-a. Međutim, da jer reč o znatno starijoj vrsti, odnosno primitivnom homininu koji je morao da napusti Afriku pre 2 miliona godina je nemoguće, jer ne postoje fosilni ili arheološki dokazi za tako rano širenje.
Analize kamenih alatki iz pećine, koje su pregledali arheolozi Brum i Aziz, otkrile su da su one gotovo identične sa onim alatkama na otvorenim nalazištima na ostrvu Flores koje datiraju pre 800.000 godina. Očigledno je da su preci hobita već bili na ostrvu, odnosno bar do početka srednjeg pleistocena (pre oko 126.000 godina). Možda su hobiti nekog trenutka došli u kontakt sa našim drevnim precima, jer su anatomski moderni ljudi (Homo sapiens) na ostrvu stigli pre oko 46. 000 godina. Taj susret je mogao dovesti do nestanka hobita ili je njihova populacija sama izumrla. Ono što je verovatno jeste da je Homo floresiensis prava vrsta hominina, vrsta koja je bliže povezana sa ljudima nego sa šimpanzama i drugim majmunima i još jedna vrsta u nizu koja je istovremeno delila svet sa nama, anatomski modernim ljudima.

 

Priredila: Maja Miljević-Đajić



 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA