MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 94 | KRIPTOVALUTE, elektronski keš
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 94
Planeta Br 94
Godina XVII
Januar - Februar 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Br. 94 Glavni naslovi

 


SUMMARY

Planeta No 94
ENGLISH Summary

  Tekst

PRIČA SA NASLOVNE STRANE

KRIPTOVALUTE, elektronski keš

Uznemireni svet finansijskih tržišta već decenijama pokušava da stvori “bezbedni novac”, tj. onaj koji se ne dodiruje i ne broji, koji ne menja mesto, onaj koji se ne može fizički oštetiti, onaj koji se očima ne vidi a koji je postojan tamo gde ga ima. Bilo je mnogo pokušaja da se, umesto papirne, stvori digitalna valuta, pogotovo u vreme tehnološkog buma pre tri decenije - uglavnom pomoću sistema koji su se tada pojavljivali na tržištu. Ali, nije uspevalo. Bilo je mnogo razloga za takvo stanje: prevare, finansijski problemi, nepoverenje, sukobi između zaposlenih u kompanijama i njihovih šefova... Svi primenjeni sistemi koristili su Trusted Third Party (posrednik od poverenja) pristup, što znači da su kompanije iza njih verifikovale i omogućavale transakcije. Ipak, stvaranje digitalnog sistema novca je dugo vremena smatrano izgubljenim slučajem. Početkom 2009, pojavio se bitkoin. Sistem je opisan kao "peer-to-peer elektronski keš sistem". Potpuno je decentralizovan, nema uključenih servera i nema centralnog kontrolnog autoriteta. Koncept podseća na peer-to-peer (bez posrednika) mreže za deljenje datoteka.

TEMA BROJA

Kriptovalute

Nagrade za najbrže

Kriptovaluta je digitalna ili virtuelna valuta, dizajnirana da funkcioniše kao sredstvo razmene. Koristi kriptografiju da obezbedi i verifikuje transakcije, kao i da kotroliše stvaranje novih jedinica određene kriptovalute. U suštini, kriptovalute su ograničeni unosi u bazi podataka koju niko ne može promeniti osim ako nisu ispunjeni određeni uslovi.

Tekst

TEMA BROJA

Branko Dragaš

Kriptovalute / Na prelazu iz elektronskog doba u doba veštačke inteligencije

Piramidalna igra ili revolucionarni izum

Bauk kruži svetskim finansijskim tržištima - bauk kriptovaluta. Sve sile bankrotiranog neoliberalnog kapitalizma su zatvorile oči i prećutno dozvoljavaju da se razvijaju na sve strane skrivene valute. Nema još uvek zakonskog okvira o kriptovalutama. Danas ih ima preko dve hiljade i svakoga dana se otvaraju nove.

Tekst

TEMA BROJA

Oliver Klajn

Kriptovalute / Na Dalekom istoku

Tajni pronalazač bitkoina

Dvojica kineskih preduzetnika stoje iza kriptovalute “neo“. Da Hongfei je završio Univerzitet za tehnologiju Južne Kine, u provinciji Guangdong. Potom je osam godina bio na čelu jedne konsultantske firme. Erik Čang je radio u jednoj kompaniji u Šangaju koja se bavila računarskim igrama na internetu.

Tekst

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Dečja nefrologija

Urinarne infekcije kod dece

Većina urinarnih infekcija leče se bez posledica po urinarni trakt, ali ukoliko se komplikuju zbog sprege sa urođenim anomalijama bubrega i mokraćovoda, ili njihovom disfunkcijom, postoji opasnost da trajno oštete bubrežno tkivo. O ovoj složenoj temi, oko koje u domenu dijagnostike i lečenja i dalje ima neusaglašenih stavova, govori prof. dr Amira Peco Antić, pedijatar nefrolog u Bel Medic-u, jedan od naših najvećih stručnjaka u oblasti dečje nefrologije

Tekst

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Dečja endokrinologija

Poremećaji rada štitaste žlezde kod dece

Tiroida ima vrlo kompleksno hormonsko delovanje na rad svih organskih sistema, a kod dece i na ukupan rast i razvoj, i zato je rano otkrivanje disfunkcije štitaste žlezde, a posebno urođene hipotireoze, veoma važna mera, kaže dr Tomislav Ćuk, pedijatar endokrinolog u Bel Medic-u

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

KARDIOLOGIJA

Spasonosno reprogramiranje ćelija srca

Povređeno srce se ne leči. Ćelije srčanog mišića, ili kardiomiociti, ne razmnožavaju se u potrebnojmeri da bi mrtvo tkivo zamenile novim ćelijama. Posledično, većina ljudi koji su doživeli težak srčani udari li druge povrede srca, razviće zatajenje srca, koje jevodeći uzrok smrtnosti od srčanih oboljenja.

Tekst

NAUKA I TEHNIKA

Od svemira do spasonosnog balona

Najvažnija naučna otkrića tokom 2019. godine

U protekloj godini svet je došao do brojnih naučnih otkrića i tehnoloških rešenja o kojima se ranije gotovo ništa nije znalo: nauka i tehnologija prodrle su do najudaljenijih prostora svemira i najudaljenijih delova ljudskog tela. Ljudski um grabi napred. Otkriva nezamislivo i brani se na najmanjem prostoru, istovremeno.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Dragan Lazarević

Posle programa “Apolo”

Naučna saznanja o Mesecu

Najveći poduhvat koji su ljudi izveli u kosmosu je i sada, posle pola veka od prvog spuštanja na Mesec, neprevaziđeni program „Apolo“: obavljena su dva obletanja Meseca i šest spuštanja na njegovu površinu. Dvanaest astronauta je skakutalo po površini Zemlji najbližeg suseda u vasioni, a samo jedna misija je prekinuta zbog tehničke havarije („apolo 13“).

Tekst

FLUOROVODONIK

Z.Š.

Disanje tečnosti umesto vazduha

Po uzoru na ribe

Katastrofe poput potapanja ruske podmornice „Kursk“ i pogibije njene posade kao i pada malezijskog aviona, otvorile su dugo vremena nerešivo pitanje spasavanja ljudi i tehnike iz morskih i okeanskih dubina. Neki od ruskih mornara možda bi preživeli da se nije dugo čekalo na dolazak potrebne mehanizacije i spasilačkih ekipa.

Tekst

HIGH TECH

AERONAUTIKA, ENERGIJA, REAKTORI, ASTRONOMIJA,
INSTRUMENTI, GRAĐEVINARSTVO I AUDIO

Hidroavion na baterijski pogon kanadske kompanije “Harbour Air” ušao je u istoriju avijacije kao prvi električni avion kojim je obavljen neki komercijalni let. Vazduhoplov u čijoj se kabini nalazilo šest putnika, uzleteo je sa reke Frejzer, u blizini grada Ričmonda, napravivši uspešan trominutni let.

Tekst

VEŠTAČKA INTELIGENCIJA

Dr Milan Gnjatović, vanredni profesor
na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu

Kišobran veštačke inteligencije

„Zaštita“ od saznanja

Veštačka inteligencija je neprimereno rastegljiva metafora. Poput margarina iz reklame koju ste sigurno videli - u sve se meša. Ali za to postoji razlog. Jedna od osnovnih premisa savremenog društva je da napredna tehnologija omogućava ekonomsku premoć.

Tekst

MATEMATIKA

Borka Marinković

Zanimljivosti o brojevima

Brojevi u postavkama sveta

Razmišljanje zasnovano na protivrečnostima i dualizmu provlači se kroz čitavu istoriju kulture i nauke. Aristotelov sistem polarnosti i manihejstvo, tradicionalno persijsko učenje, zasnivali su se na sintezi svetla i tame, dobra i zla. I danas se crno-belo razmišljanje kritikuje izrazom „manihejski pogled na svetˮ.

Tekst

ENERGIJA

Obrada: msc. J Baruhović

OIE u Srbiji

10.000 solarnih instalacija godišnje!

Posle naftne krize 1973. počelo je u svetu intenzivnije proučavanje primene obnovljivih izvora energije (OIE), počev od sunca, vetra i morskih talasa do biogoriva, biogasa, geotermalne energije... OIE su postali predmet temeljitog proučavanja i primene. Poslednjih godina, primena OIE raste i zbog nove opasnosti koja se nadnela nad planetu Zemlju - klimatske promene.

Tekst

ENERGIJA

Dr Vladica Božić

Razvoj raketnih goriva

Smanjivanje uticaja na životnu sredinu

Zbog sve većeg zagađenja životne sredine i posledica koje to izaziva na ljudsko zdravlje, zbog materija koje se koriste na sve strane i u gotovo svim ljudskim delatnostima, pojavio se zahtev da se ne zagađuje okolina. Da li neka materija zagađuje životnu sredinu, utvrđuje se tek nakon temeljnog ispitivanja njene toksičnosti. Za pogon svemirskih letelica se najčešće koriste hemijska raketna goriva koja, pri sagorevanju u raketnim motorima, stvaraju gasove i nešto čvrstih materija različitog sastava, u zavisnosti od sastava samog raketnog goriva.

Tekst

VELIKI IZUMI ČOVEČANSTVA

VATRA i LASER

Vatra je prirodna pojava koja prati neke hemijske procese, posebno burnu oksidaciju organskih tvari, kojoj nastaju toplota i svetlost.
Laser je uređaj koja emituje svetlost putem optičkog pojačanja a na osnovu stimulativne emisije elektromagnetnog zračenja. Teorijske osnove za pojavu lasera postavio je nemački fizičar Maks Plank 1900, koji proučavao odnos između energije i učestalosti zračenja.

Tekst

SEćANJE

Dr Ana Paunović

Dejvid Belami

U zatvoru zbog reke

Poznati prirodnjak i televizijski voditelj Dejvid Belami preminuo je u 86. godini, saopšteno je iz njegove fondacije 11. decembra 2019. godine. Mnogi su na društvenim mrežama odali počast ovom čuvenom prirodnjaku i konzervacionisti, rođenom u Londonu, 18. januar 1933. godine. Bio je engleski botaničar.

Tekst

MIKOLOGIJA

Tekst i fotografije: Ibrahim Hadžić

Micetizam

Lepe i opasne

Pri pomenu stručnog pojma micetizam (kako sam nazvao ovaj tekst), a u želji da ga što preciznije definišem (medicinsko-mikološki termin koji se u novije vreme sreće u gljivarskoj literaturi i vodičima za branje gljiva), posegao sam za rečnicima različitih namena i sadržaja. I ni u jednom nisam našao traženi pojam. Nema ga u Vujaklijinom ni Klaićevom rečniku stranih reči, ni u rečniku Matice srpske, ni u Akademijinom rečniku, ni u rečniku medicinskih pojmova, pa ni na Internetu.

Tekst

EGZOTIČNI NARODI

O.K.

Ladini

Maštoviti čuvari drevne kulture

Južni Tirol je istorijska oblast u severnoj Italji. Danas je ta teritorija deo samostalne provincije koja se naziva Bolcano-Alto Adiđe. Osim jezika države u kojoj se nalazi, ova teritorijalna jedinica ima službeni naziv na nemačkom, kojim govori najveći broj stanovnika u njoj, ali i na jednom ne mnogo poznatom jeziku.

Tekst

FAUNA

Dr Ana Paunović

Najveće životinje

Opasne, teške, proždrljive...

Sigurno ste se barem nekada u životu zapitali: koje su životinje najveće na svetu, koliku visinu i dužinu dostižu i koliko su teške? Odgovori su začuđujući i neretko iznenađujući. Pa, pođimo redom...

Tekst

IŠČEZLE VRSTE

Oliver Klajn

Surlaš meriterijum

Plivač sa glavom oblika bumeranga

Surlaši su taksonomski red kojem od živih sisara pripadaju samo slonovi. Nekada je na Zemlji živeo veliki broj vrsta ovih životinja, ali su one u međuvremenu mahom izumrle. Jedna od taksonomskih porodica koju je zadesila takva sudbina je Moeritherium.

Tekst

PETROLOGIJA

Dr Gordana Jovanović

Ciklus stena i dokazi života

Na tragu tokova evolucije

Istorija Zemlje zapisana je u stenama i fosilima čiju su ulogu ljudi odavno prepoznali ne samo kao deo kulturnog nasleđa već i kao izvor informacija koje mogu pomoći u razvoju privrede jedne zemlje. Fosili su nezamenjivi predmeti iz prirode koji se čuvaju u prirodnjačkim muzejima širom sveta.

Tekst

ARHEOLOGIJA

I.J.

Neandertalci su viši nego što smo mislili?

Visina naših predaka

Ukupno 257 fosilnih otisaka prstiju pronađeno je na dnu potoka u mestu Le Rozel, u severnoj Francuskoj. Nastali su pre otprilike 80 hiljada godina, a očuvani su u peščanom mulju. Veći deo otisaka prstiju pripadao je deci; možda toukazuje na mogućnost da su neandertalci bili viši nego što se do sada smatralo?

Tekst

ISTORIJA

M. Rajković

Osamstogodišnjica osnivanja autokefalne arhiepiskopije
srpskih i pomorskih zemalja SPC (1219)

Vertikala identiteta i postojanja

Minule godine, liturgijski i svečarski, izložbama i naučnim skupovima, obeležen je veliki jubilej – 800 godina sticanja autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve. U proslavu jubileja Crkve i države uključile su se i najvažnije nacionalne ustanove kulture, a centralne svečanosti održane se u manastiru Žiči i Sava centru.

Tekst

OKO PLANETE

HEMIJA

Pretvaranje materijala uz pomoć nanočestica

Naučnici sa Rur Univerziteta Bohum (Nemačka) i Univerziteta Novi Južni Vels (Australija) primenili su princip enzima koji proizvode složene molekule u reakcijama, u više koraka. Ovaj postupak preneli su na metalne nanočestice, poznate i kao nanocimi. Hemičari su koristili CO2 da proizvedu etanol i propanol, uobičajene sirovine za hemijsku industriju.

Tekst

OKO PLANETE

TELEVIZIJA

“Pametni tv”

“Huawei” je prikazao svoje prve uređaje bazirane na vlastitom operativnom sistemu HarmonyOS, tj. dva “pametna televizora”: “honor vision” i “honor vision pro”, čija je prodaja u Kini počela krajem avgusta.

Tekst

OKO PLANETE

GRENLAND

Nivo mora sve viši

Topljenje ledenog pokrivača na Grenlandu podiglo je od 1992. nivo mora za 10,6 mm, objavili su naučnici u časopisu “Nature”. Grupu čine 89 naučnika iz 50 međunarodnih organizacija. Ustanovljeno je da Grenland gubi led sedam puta brže nego devedesetih godina.

Tekst

OKO PLANETE

BOJE I POREKLO

Crvena kao zadovoljtsvo

Rezultati studije pod nazivom “A machine learning approach to quantify the specificity of colour - emotion associations and their cultural differences” (Korišćenje mašinskog učenja za utvrđivanje specifičnosti asocijacije boja i osećanja i njihove kulturološke razlike), objavljena krajem septembra u časopisu “Royal Society Open Science”, pokazuju da osećanja koja različite boje izazivaju kod ljudi zavise od toga iz koje oni zemlje dolaze.

Tekst

OKO PLANETE

KLIMA

Pretnje toplotnih talasa

Prema globalnom indeksu klimatskih rizika, koji je objavio Ekološki istraživački centar “Džerman voč”, Japan je bio najugroženija zemlja u 2018. godini, a pogodile su ga ekstremne letnje vrućine, obilne kiše i najsnažniji tajfun u četvrt veka.

Tekst

OKO PLANETE

LUVR

Leonardu u čast

Jedan od najvećih svetskih muzeja, pariski Luvr, petstogodišnjicu smrti Leonarda da Vinčija (1452- 1519) obeležava velikom izložbom (24. oktobar - 24. februar) njegovih slikarskih radova i rukopisa. Posetioci imaju jedinstvenu priliku da vidi više od 160 artefakata - slika, crteža i rukopisa slavnog Firentinca.

Tekst

OKO PLANETE

EKOLOGIJA

Preko 8.700 novih HE

U Evropi radi 21.387 hidroelektrana, a planira se izgradnja ili se već gradi još 8.779, uglavnom na Alpima i Balkanu. Kako su upozorile nevladine organizacije "Euronatura" i "Riverwatch", novom izgradnjom, ranije netaknute reke, posebno na Balkanu, biće uništene.

Tekst

OKO PLANETE

ELEKTRONIKA

Računar razgovarao sa sobom

Univerzitet u Kembridžu nedavno je bio mesto na kojem je računar američke firme “IBM” (project debater), koji je već razgovarao sa ljudima - vodio debatu potiv sebe. Tema je bila: da li će veštačka inteligencija doneti više štete nego koristi? Odgovor je glasio da veštačka inteligencija "neće moći da donese moralno ispravnu odluku jer je moral svojstven samo ljudima", rekao je računar veštačkim glasom.

Tekst

OKO PLANETE

ZANIMANJA

Najpotrebniji stručnjaci za AI

Nedavno je objavljena godišnja lista koju tradicionalno izbacuje Linkedin, "Imerdžing džobs", o poslovima koji su najtraženiji. Ovoga puta napravili su listu zapošljavanja od 2015. do ove godine.

Tekst

OKO PLANETE

ROBOTIKA

Ruska kompanija “Android Tehnolodži” i japanski startap GITAI planiraju da naprave robota koji će raditi na površini Meseca, rekao je izvršni direktor ruske kompanije Jevgeni Dudorov. "Kolege iz Japana razmišljaju gotovo u istom pravcu kao i mi, razmatrajući korak po korak

Tekst

OKO PLANETE

EVOLUCIJA

"Pas“ star 18.000 godina

Ruski istraživači su u Sibiru, u blizini Jakutska, pronašli štene staro 18.000 godina, ali zasad ne mogu da utvrde da li je to pas ili vuk. Ova životinja, koja je imala dva meseca kada je uginula, izvanredno je očuvana u večito zaleđenom regionu. Krzno, nos i zubi su ostali netaknuti. .

Tekst

OKO PLANETE

BIOLOGIJA

71 nova vrsta biljaka i životinja

Tokom 2019. godine, spisak živih vrsta na Zemlji uvećan je za 71 vrstu. Naučnici su ih pronašli u nekim najudaljenijim regionima planete Zemlje, na pet kontinenata i tri okeana.

Tekst

OKO PLANETE

ISHRANA

Hleb i pivo od pre 4.000 godina

Hleb i pivo od pre 4.000 godina Jedan arheolog - egiptolog, jedan biolog i stručnjak za pripremanje jela sa kvascem udružili su se da bi testirali da li je upotrebljiv kvasac koji su pronašli na dnu posuda u kojima su bila jela i piva stara 4.000 godina, iz vremena srednjeg carstva u drevnom Egiptu.

Tekst

OKO PLANETE

FOSILI

Leteći dinosaurus

Grupa kanadskih i australijskih istraživača klasifikovala je novu vrstu letećeg dinosaurusa, pošto su analizirali fosile prikupljene iz jednog kamenoloma u Libanu. Smatra se da su fosili stari više od 95 miliona godina i da potiču od pterosaurusa. Novootkriveni pterosaurus nazvan je Mimodactylus libanensis.

Tekst

OKO PLANETE

IHTIOLOGIJA

Otkucaji srca plavog kita

U toku zarona u potrazi za hranom, kit je imao izrazito nizak broj otkucaja srca, obično od četiri do osam otkucaja u minutu, a ponekad samo dva. Naučnici su, pomoću elektrokardiografa pričvršćenog na telu plavog kita, prvi put izmerili brzinu otkucaja srca plavog kita kad zaroni u potrazi za hranom i ustanovili da ima samo nekoliko otkucaja u minutu.

Tekst

OKO PLANETE

HEMIJA

DNK je dugačka hemijska sekvenca koja prenosi genetske informacije. Podstaknuti ovim biološkim sistemom, poslednjih godina, mnogi naučni timovi istražuju kako da skladište i potom dekodiraju informacije unutar sintetičkih makromolekula, koji se nazivaju polimeri.

Tekst

OKO PLANETE

FITOLOGIJA

Kanabis i kafa lete na MSS

Na Međunarodnoj svemirskoj stanici, uskoro će početi “gajenje” kanabisa i kafe, što je deo eksperimenata kojima bi trebalo da se ispita uticaj mikrogravitacije na njih. Kompanija “Front Range Biosciences” će, u saradnji sa Univerzitetom Kolorado i kompanijom “SpaceCells USA”, narednog proleća, na stanicu će poslati uzorke pomenutih biljaka.

Tekst


SADRZAJ PLANETA Br 94

 

ČASOPIS PLANETA Br 94

 SARADNICI NA BROJU

Saradnici: Jozef Baruhović, Katarina Bogićević, Vesna Bosanac, Svetlana Đurić, Milan Gnjatović, Ibrahim Hadžić, Ilijana Jakšić, Gordana Jovanović, Oliver Klajn, Sana Knežević, Dragan Lazarević, Mirjana Lukić, Borka Marinković, Vladimir Milojević, Žaneta Miljanić, Marija Miljković, Darko Mladenović, Draženko Nenadić, Ana Paunović, Barbara Radulović, Miloš Rastović, Dušan Stanić, Sanja Stanković, Miomir Tomić, Gordana Tomljenović, Ljubiša Topisirović, Zoran Šević, Zdenko Štromar, Slavomir Vojinović


Dostupno na digitalnom formatu www.novinarnica.net

Direktor: Milan Knežević
Glavni i odgovorni urednik: Aleksandar Gaon
Pomoćnik glavnog urednika: Miloslav Rajković
Likovno-grafički urednik: Studio Platinum, Beograd
Fotografije: Zdenko Štromar
Naslovna strana: Marija Miljković
Internet: Marija Miljković

IZDAVAČ I OSNIVAČ : " Belmedia" d. o. o.
DISTRIBUCIJA: Global Press d.o.o, Beograd, Žorža Klemansoa 24, 011/276-4538 i 276-9301
ŠTAMPA: "Kosmos", Svetog Save 16, Beograd, 011/ 2430 510

 

Sledeći broj izlazi 1.marta 2020g.


  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 115
Planeta Br 115
Godina XXI
Januar - Februar 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA