MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 93
Planeta Br 93
Godina XVII
Novembar - Decembar 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Br. 93 Glavni naslovi

 


SUMMARY

Planeta No 93
ENGLISH Summary

  Tekst

PRIČA SA NASLOVNE STRANE

SVET NANOTEHNOLOGIJE

Nevidljiva, neosetljiva, nečujna, nedodirljiva tehnologija. A prodire na sve strane. Nanotehnologija postaje najšire zamisliva stvarnost i vrlo je moguće da će sasvim promeniti skoru budućnost sveta. Već danas, posle samo par decenija izučavanja i delimične primene, dostignuća ove tehnologije postala su deo lečenja, proizvodnje hrane, hemije i fizike, primene arhitekture i građevinarstva, raketnog goriva, izrade brojnih materijala... Svet se, izgleda, vraća na početak, na saznanja o atomima, i odatle počinje da gradi novu budućnost.

TEMA BROJA

Nanotehnologija / Ciljevi i istraživanja

Nepovratno uvežbani patuljak

Nanotehnologija ili nanotehnika (grč. patuljak + vešt, uvežban) je skup disciplina koje se bave istraživanjem, razvojem i primenom struktura, uređaja i sastava koje se mere veličinama atoma, molekula i makromolekula, tj u opsegu do 100 nanometara (1 nm = 10–9 m), a koji, zahvaljujući svojim malim veličinima, imaju posebna svojstva. To brzo napredujuće područje prepliće se s nizom drugih područja, na primer s elektronikom, medicinom, naukom o materijalima, hemijskim reakcijama, a zasniva se na istraživanju osnovnih pojava i materijala u nanopodručju.

Tekst

TEMA BROJA

Nanotehnologija / Protiv nanotehnologije u prehrambenoj industriji

Okruženo velom tajne

Ekološka grupacija “Prijatelji planete Zemlje” (FOE) svojevremeno je pozvala da se uvede moratorijum na korišćenje nanotehnologije u prehrambenom lancu, ukazujući da je nedovoljno istražen uticaj te tehnologije na ljudsko zdravlje i prirodnu sredinu.

Tekst

TEMA BROJA

Nanotehnologija / Činjenice o nanotehnologiji

“Igranje boga”

Ono što je počelo kao obična tema za razgovor na zabavama fizičara danas je stvarnost koja se tiho ušunjala u naš svet. Reč je o nanotehnologiji koja podrazumeva naučne i inženjerske pojave na nivou atoma i molekula, obično u rasponu 1-100 nanometara. Jedna nedavna studija, koju je sproveo Univerzitet u Viskonsinu pokazala je da od 1.015 ispitanika (odraslih Amerikanaca) njih 29,5% smatra da je nanotehnologija moralno prihvatljiva.

Tekst

TEMA BROJA

Nanotehnologija / Medicina

U potrazi za obolelim tkivom

Postoji niz definicija pojma nano-nauka, odnosno nano-tehnologija. Pri tome one se neprestano dopunjuju i usavršavaju. Recimo, po definiciji američke agencije NASA, osnovni moto nanotehnologija je „zaposliti individualne atome ili molekule da konstruišu funkcionalne strukture”. Kao praotac NT (nanotehnologije) označava se poznati fizičar i nobelovac Ričard Fejnman, a savremeni promoter nano-nauke, odnosno tehnologije je Entoni Lejn, savetnik za nauku i tehnologiju bivšeg predsednika SAD Klintona.

Tekst

TEMA BROJA

D.S.

Nanotehnologija / Arhitektura

Nevidljiva revolucija

Nanotehnologija se bavi manipulacijom materije na nano nivou. To je nauka o izuzetno malim česticama koja se bavi proučavanjem i upotrebom materijala i uređaja koji rade na nezamislivoj nanometarskoj skali, tj. na jedno-milijarditom delu metra. Nanometar je toliko mali da ne možemo da vidimo ništa od ove veličine bez upotrebe vrlo moćnih mikroskopa. Oni se koriste za merenje stvari koje su veoma sitne, kao što su, na primer, atomi i molekuli.

Tekst

TEMA BROJA

O.K.

Nanotehnologija / Daleki istok

Budućnost se meri nanometrima

Nanotehnologija predstavlja vrlo složen proces, zasnovan na nizu naučnih disciplina i delatnosti i podrazumeva proizvodnju i upotrebu materijala na nivou čestica. Kina je sa značajnim ulaganjima u ovoj oblasti počela poznih osamdesetih godina prošlog veka. Iza čitavog poduhvata stale su vodeće nacionalne institucije kada je reč o nauci i tehnologiji.

Tekst

TEMA BROJA

Nanotehnologija / Građevinarstvo

Menja se sadržaj zidova

U građevinarstvu, nove tehnologije zauzimaju veoma važno mesto; nanotehnologija se, za sada, u građevinarstvu koristi najviše u vidu premaza. Osim što štite od vlage i prljavštine u unutrašnjosti objekta, nano-premazi imaju veoma široku ulogu u spoljašnjoj zaštiti građevina. Njima se mogu sprečiti značajni gubici energije koji se dešavaju kroz elemente kao što su prozori, fasade i krovovi, gvozdene konstrukcije kojima treba bitno produžiti vek, propadanje drvenih zdanja i kamenih elemenata...

Tekst

TEMA BROJA

Dr Vladica Božić

Nanotehnologija / Primena u raketnoj tehnici i kosmonautici

Dugotrajno, gotovo neprekidno pokretanje

Brz razvoj raketne tehnike је, u drugoj polovini 20. veka, stvorio osnovu za istraživanje svemira, što je dovelo i do značajnog industrijskog i naučnog napretka. Snažni pogonski motori kosmičkih letelica i danas, u osnovi, koriste istu tehnologiju za pogon kao i pre sedam decenija: hemijsku reakciju (čvrstih ili tečnih goriva i oksidatora) u raketnom motoru kojom se proizvode gasovi koji izlaze velikom brzinom kroz mlaznik i stvaraju ogroman potisak koji omogućava veliko ubrzanje i pogon letelica.

Tekst

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Astma kod odraslih

Praćenje i dobra kontrola su najefikasniji „lek“ za astmu

Astma je neizlečiva hronična plućna bolest, ali dobra terapija i disciplina u njenoj primeni, kod većine obolelih mogu da obezbede punu kontrolu nad bolešću i život bez tegoba, kaže pulmolog doc. dr Sanja Šarac, konsultant Bel Medic-a.

Tekst

MEDICINA

Endoskopska ORL hirurgija

Sve komfornije operacije nosa i sinusa

Za razliku od klasične hirurške terapije hroničnog sinuzitisa, minimalno-invazivna funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa, i balon-sinusoplastika, usmerene su na obnavljanje prirodnog obrasca drenaže sinusa. Štaviše, balon-sinusoplastika, koju u Bel Medic-u izvodi doc. dr Bojan Pavlović, za pacijente je dosad najkomfornija metoda jednodnevne sinonazalne hirurgije.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

GENETIKA

Za zakrečenje krvnih sudova odgovoran gen?

Kalcifikacija je nakupljanje kalcijuma u zidovima krvnih sudova, što često može da bude prediktor ozbiljnih kardiovaskularnih događaja kao što su srčani i moždani udari. Naučnici su dugo ukazivali na porodičnu istoriju kao na mogući uzrok otvrdnjavanja arterija, ali novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Genetics

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

ONKOLOGIJA

Veštačka inteligencija i rak dojke

Istraživanje na Case Vestern Reserve univerzitetu u Ohaju (SAD) moglo bi da pomogne da se pri dijagnostikovanju premalignog karcinoma dojke (faza 0) pouzdanije odredi kod kojih pacijentkinja će on verovatno napredovati do invazivnog karcinoma dojke, te bi one i pre operacije mogle da budu podvrgnute dodatnoj terapiji.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

LEČENJE GOJAZNOSTI

Vežbe koje prkose “genima gojaznosti”

Ima nade i za ljude sa nasleđenim genima koji povećavaju rizik za razvoj gojaznosti. Studija naučnika sa Nacionalnog univerziteta u Tajvanu, nedavno objavljena u časopisu PLOS Genetics, identifikovala je nekoliko posebno efikasnih vežbi koje mogu da im pomognu da “održe liniju” uprkos nepovoljnom genetskom nasleđu.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

MIKROBIOLOGIJA

Crevni mikrobiom i kancerska terapija

Grupa lekara, računarskih stručnjaka i stručnjaka za mikrobiome sa Sanford Burnham Prebis Medical Discoveri instituta u Kaliforniji (SAD) pronašli su 11 sojeva bakterija, i njihovu vezu sa jednim ćelijskim procesom kod miševa koji je od uticaja na sposobnost imunološkog sistema da se bori protiv raka.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

ALERGOLOGIJA

Ćelije koje izazivaju alergijske reakcije

Onda kad izazovu anafilaksiju - retku, ali ekstremnu reakciju praćenu suženjem disajnih puteva i naglim padom krvnog pritiska - alergije mogu da budu opasne po život. Američki naučnici uspeli su, pak, da identifikuju podtip imunoloških ćelija koje pokreću proizvodnju antitela povezanih sa anafilaksijom i drugim alergijskim reakcijama.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

NEUROLOGIJA

Genske mutacije i Alchajmerova bolest

Tim ruskih neurobiologa sa Politehničkog univerziteta “Petar Veliki” u Sankt Peterburgu objavio je članak u časopisu Neuroscience o istraživanju uzroka Alchajmerove bolesti i predložio metode terapije. Naučnici veruju da je bolest povezana sa genima koji kodiraju formiranje kontakata između neurona; takođe, otkrili su supstancu koja može značajno da smanji negativni efekat mutacija u tim genima.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

KARDIOLOGIJA

Dobar san za zdravo srce

Naučnici su sve bliže odgovoru na pitanje: na koji način dobar san štiti od bolesti srca? Studije na miševima su otkrile dosad nepoznate mehanizme između mozga, koštane srži i krvnih sudova, koji štite od razvoja ateroskleroze - ali samo kad je san zdrav. Prema pisanju časopisa “Nature”, identifikovan je mehanizam kojim jedan hormon u mozgu kontroliše proizvodnju inflamatornih ćelija u koštanoj srži, na način koji pomaže u zaštiti krvnih sudova od oštećenja

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Dragan Lazarević

Rezultati misija „Venus Express“ i „Akatsuki“

Otkrivanje tajni vrele planete

Razvoj astronautike u 20.veku omogućio je slanje kosmičkih sondi na planete i druga tela Sunčevog sistema. One su, slanjem podataka o svetovima koje su istraživale, veoma proširile a donekle i izmenile naučnu predstavu o našem najbližem kosmičkom susedstvu. Istraživanje planete Venere kosmičkim sondama je predstavljao jedan od najvećih naučno-tehničkih poduhvata.

Tekst

ISTRAZIVANJE SVEMIRA

Trag života

Ima li planeta K2-18b vode?

Planeta K2-18b otkrivena jе 2015. u sazvežđu Lav. Okreće se oko crvenog patuljka i pun krug napravi za 33 dana. Od nas je udaljena 111 svetlosnih godina. Po veličini je negde između Zemlje i Neptuna, zbog čega je nazivaju u “superzemljom”.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Broj galaksija

Šok i za naučnike

Svemir ima oko 2000 milijardi galaksija, to jest "deset puta više" nego što se dosad mislilo, ocenjuju astronomi u jednoj nedavno objavljenoj studiji. Astronomi su dosad mislili da svemir ima između 100 i 200 milijardi galaksija.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Mlečni put nije ravna ploča

I kriv i uvijen

Galaksija Mlečni put „iskrivljena je i uvijena", a ne ravna kako se ranije mislilo, pokazuje jedno novo istraživanje. Analize najvećih zvezda u galaksiji pokazuju da one ne leže na ravnoj ploči kako je to predstavljano u akademskim tekstovima i knjigama popularne nauke.

Tekst

HIGH TECH

RAČUNARI, INTERNET, MREŽE, LETELICE,
MEDICINA I MISIJA “ARTEMIS”

iLife MP8 Micro PC, veličine kutije šibica, najmanji je Windows PC računar na svetu. Iako minijaturnih dimenzija: svega 50 x 50 x 40 milimetara, uz pomoć Wi-Fi dongla i bežične tastature i miša, on postaje personalni računar sasvim solidne konfiguracije namenjen obavljanju osnovnih kancelarijskih poslova, surfovanju i igranju manje zahtevnih PC igrica.

Tekst

VEŠTAČKA INTELIGENCIJA

Dr Milan Gnjatović, vanredni profesor
na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu

Apokalipsa pre večnog života

Pojam veštačke inteligencije izaziva dosta zabune, čak i kod onih koji su profesionalno angažovani u ovoj oblasti. To je posledica činjenice da je veštačka inteligencija društvena institucija u kojoj ideološko odeljenje neretko funkcioniše znatno bolje od naučnog.

Tekst

IZLOŽBE

Dubravka Marić

Tragom Tesline "magije"

Sećanje na Kolorado Springs

Izložbom "Teslina istraživanja u Kolorado Springsu", održanom u Ateljeu i galeriji "Čubrilo" u Kuli, na Gardošu u Zemunu, nedavno je obeleženo 120 godina od Teslinog "dobrovoljnog istraživačkog izgnanstva" (1899-2019), tokom kog je istraživao visokonaponske transformatore i visoke frekvencije u želji da stvori nešto što bi trebalo da predstavlja, kako je on to nazvao, svetski sistem bežičnog prenosa.

Tekst

RADIOAKTIVNOST

D.S.

Učinci radijacije na čoveka

Nevidljvi neprijatelj

Pojedini delovi tela su posebno pogođeni ako dođe do izloženosti različitim vrstima zračenja. Nekoliko faktora uključeno je u utvrđivanje mogućih zdravstvenih promena: doza (količina nuklearne energije u telu), mogućnost nastalog zračenja da našteti ljudskim tkivima, koji su organi pogođeni.

Tekst

VELIKANI

Miloslav Rajković

Pet stotina godina od smrti Leonarda da Vinčija,1452 – 1519.

Beležnice jednog genija

Posle best-selera “Stiv Džobs i Ajnštajn”, Volter Ajzakson (Walter Isaacson), profesor istorije na Univerzitetu u Tulanu (Luizijana, SAD), napisao je novo kapitalno delo – “Leonardo da Vinci: The Biography” (Simon & Schuster, 2017, 2018). Ajzaksonova knjiga o zvezdi umetnosti, nauke i tehnike renesanse, u današnjem smislu te reči, nadmaša sve prethodne ove vrste: glavnom temom, širinom istraživanja, načinom izlaganja, obiljem podataka, utemeljenim zaključcima.

Tekst

VELIKI IZUMI ČOVEČANSTVA

TRANSFORMATOR,TELEFONSKI KALEM,
RADIO i TELEVIZIJA

U svojoj dugoj istoriji, od duboke prošlosti do danas, ljudi su nastojali da poboljšaju svoj život i olakšaju svakodnevno postojanje - radom i maštom, učenjem i snovima, primenom već doživljenih iskustava, ponekad slučajem i po sili nužde. Uvećavao se i usavršavao broj izuma a svakodnevni život postajao je sve lakši i sadržajniji. Poluga, točak, štamparska mašina, barut, kompas, laser, papir i pisaljka, solarne ploče, transformator, fotografija, sijalica, parna mašina, avion... Nekome je to, u trenucima posebnog nadahnuća i posle ko zna koliko premišljanja i proveravanja, padalo na pamet i - nastajali su svima potrebni izumu.

Tekst

FARMACIJA

M. Rajković

Osamdeset godina studija farmacije u Srbiji
i 140. godišnjica osnivanja Apotekarskog društva

Pogled u prošlost i budućnost

Naziv apoteka, radnja u kojoj se prodaju i spravljaju lekovi, bio je ispisan lepim crnim ćiriličnim slovima, jedinstvenog oblika, baš kao i ona u nazivu lista Politika. S leve i desne strane ulaznih vrata u plitkom reljefu figure Eskulapa i Higije, starih božanstava lekarskih veština. A unutra, kako se to u narodu kaže, sve kao u apoteci: besprekorno čisto i na svom mestu.

Tekst

MIKOLOGIJA

Tekst i fotogrfije I. Hadžić

Zanimljivosti iz carstva gljiva

Svetle, hodaju, menjaju izgled

Kako svedoče fosilni ostaci, niže gljive pojavile su se u paleozoiku, koji je trajao 570-350. miliona godina, a više u mezozoiku između 235-170 miliona godina. Pun procvat gljive su doživele između 230 i 220 miliona godina. U to vreme na Zemlji su živele mnogobrojne vrste sisara, ptica, insekata, drveća i trava.

Tekst

BIOLOGIJA

Dr Ana Paunović

Najmanje životinje

Gotovo sve u mm, tek poneko u cm

Vrste čije su telesne veličine manje verzije svojih predaka i srodnika prilično su rasprostranjene u životinjskom carstvu. Ekstremni primeri su ipak neobični. Prednosti patuljaste građe je teško shvatiti. Smanjena veličina tela obično rezultira pojednostavljenom morfologijom, poput manje prstiju na ekstremitetima, manje kostiju lobanje, a neke vrste daju i manje potomstva u odnosu na veće srodnike.

Tekst

RETKE VRSTE

O.K.

Kril sa Antarktika

Svetleći čuvari okeanske harmonije

Kril je neobičan, omanji rak koji zauzima značajno mesto u lancu ishrane. U Južnom okeanu obitava antarktički kril koji predstavlja jednu od ukupno 85 vrsta te životinje koja inače sačinjava taksonmski red Euphausiacea. Stručni naziv ovog raka je Euphausia superba.

Tekst

BIOMATERIJALI

Dubravka Marić

Pancir po jastogovom receptu

Otkriće na tanjiru

Sve je počelo onog dana kada je profesor Ming Guo otišao na večeru sa poznanikom koji ga je posetio u laboratoriji na Odeljenju za mehaničko inženjerstvu na MIT-u. Činjenica da profesorov posetilac pre toga nije probao jastoga bila je, nazgled, sitna neobičnost.

Tekst

PALEONTOLOGIJA

Dr Gordana Jovanović

Ihnofisili: kako su menjali Zemlju

Ako postoji život, postoji i trag

Ideja o stalnim promenama prirode na našoj planeti postoji još odavno, još pre nego što je savremeni čovek počeo da naglo utiče na nju. Priroda ne odražava samo život već i sve ono što nas danas okružuje ili je postojalo još pre nastanka života, kao i procese koji omogućavaju promene.

Tekst

ARHEOLOGIJA

O. K.

Argentina

Mistične ruke u Patagoniji

Na jugu Argentine, u Patagoniji je najslabije naseljena i druga po veličini provincija ove južnoameričke države čiji je naziv Santa Krus. U toj provinciji je gradić Perito Moreno. Oko 160 km južno od te nevelike naseobine, u dolini reke Pinturas, je širom sveta poznata „Pećina ruku“, odnosno „Cueva de las manos“. U stvari, reč je o nizu pećina pri čemu je glavna od njih duboka 248 m.

Tekst

PISMA

O.K.

Burmanski alfabet

Palmino lišće i okrugla slova

Burmanski jezik spada u sino-tibetansku jezičku porodicu, koja obuhvata preko 400 jezika. Mjanmar, odnosno bivša Burma je najveća država Jugoistočne Azije, regiona koji obuhvata zemlje južno od Kine i Japana. Zvanični jezik u Mjanmaru je burmanski, inače maternji jezik naroda Bamar koji čini dve trećine stanovnika u zemlji. Ukupno 33 miliona ljudi govore burnanski dok se još deset miliona njime služi kao drugim jezikom. Uglavnom, reč je o pripadnicima manjina u toj zemlji.

Tekst

OKO PLANETE

Za fiziku, medicinu i hemiju

Nobelova nagrada 2019

Trojica fizičara, Džejms Piblz (Kanada), Didije Kveloc i Majkl Mejor (Švajcarska) podelili su ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku za doprinos shvatanju nastanka svemira i otkriće planeta koje kruže oko drugih zvezda.

Tekst

OKO PLANETE

PREDVIĐANJA

Šta će biti za 65 godina?

Evropska svemirska agencija (ESA) uočila je novi asteroid koji bi mogao da udari u Zemlju za nekih 65 godina. U izveštaju ESA-e se navodi da je reč o asteroidu 2019 SU3, koji je četvrti na listi najopasnijih asteroida koji bi mogli da udare o površinu naše planete.

Tekst

OKO PLANETE

EKOLOGIJA

Mentalne bolesti i aerozagađenje

Zagađenje vazduha može povećati učestanost nastanka ozbiljnih mentalnih bolesti, izjavili su stručnjaci Univerziteta u Čikagu koji se bave odnosom mentalnog zdravlja i kvaliteta vazduha u SAD i Danskoj, i to objavili u časopisu “PLOS Biology”.

Tekst

OKO PLANETE

ARHEOLOGIJA

Pronađen stari hram

U egipatskom gradu Tama, na zapadnoj obali Nila, otkriven je hram star 2.200 godina, iz vremena kralja Ptolomeja IV. Hram su otkrili radnici koji su kopali kanalizaciju, radovi su odmah obustavljeni i na lokaciju pozvani arheolozi.

Tekst

OKO PLANETE

BIOLOGIJA

Neobični organizam

Pariski zoološki vrt predstavio je organizam nazvan "blob", žućkasto biće nalik na pečurku - ali koje se ponaša kao životinja. To biće nema ni usta ni želudac, nema oči - a može da otkrije hranu i da je vari.

Tekst

OKO PLANETE

I.J.

FILTRIRANJE SOLI

Porozno drvo štedi

Za prečišćavanje soli iz morske vode potrebno je dosta energije i specijalizovanog inženjeringa. Tanka membrana od poroznog drveta možda će pomoći da se ovaj problem reši.

Tekst

OKO PLANETE

FIZIKA

Uspeli da “vrate vreme”?

Naučnici sa moskovskog Instituta za fiziku i tehnologiju, uz pomoć kolega iz Švajcarske i SAD, napravili su nešto što se protivi zakonima fizike. Oni su, pomoću kvantnog računara, uspeli da promene tok vremena koristeći elektrone i principe kvantne mehanike.

Tekst

OKO PLANETE

GEOLOGIJA

Nova Atlantida?

Naučnici sa Univerziteta Utreht u Holandiji utvrdili su postojanje kontinenta Velika Adria dok su obavljali geološka istraživanja mediteranskog basena i planinske lance od Španije u pravcu istoka. Velika Adria je zapravo komad kontinentalne kore koji se odvojio od Severne Afrike i “zaglavio” ispod južne Evrope pre oko 140 miliona godina.

Tekst

OKO PLANETE

KVANTNI PROCESOR

Najmoćniji na svetu

Prema uvidu britanskog lista Financial Times, američka kompanija “Google” radi na kvantnom kompjuteru - najmoćnijem u svetu. Njegov procesor biće višestruko jači od svih postojećih. U izveštaju ovog internet-giganta koji se nakratko pojavio na sajtu NASA-e, navodi se da je procesor ovog čuda moderne tehnologije u stanju da za tri minuta i 20 sekundi obavi računske operacije za koje bi najmoćnijem računaru kompanije IBM, zvanom “Samit”, bilo potrebno oko 10.000 godina.

Tekst

OKO PLANETE

KLIMA

Rupa u ozonskom omotaču se smanjuje

Rupa u ozonskom omotaču iznad Anktartika ove godine bi mogla da bude najmanja u prethodne tri decenije, kažu naučnici. “Kopernikus služba za posmatranje atmosfere” (CAMS), pri Evropskoj uniji, saopštila je da je trenutno rupa duplo manje površine nego što je prosek za sredinu septembra. Rupa se trenutno nalazi daleko od tačke Južnog pola.

Tekst

OKO PLANETE

KLIMA

Metan na površini okeana

Ruski naučnici su objavili da su, u Arktičkom okeanu, nedavno uočili snažnu fontanu metana, upozorivši na mogućnost da izliv ovog gasa staklene bašte može da ubrza klimatske promene i pokrene izlivanje nafte ili gasa prilikom izbijanja iz odmrznutog permafrosta.

Tekst

OKO PLANETE

NAJJAČI SUPERPROVODNI MAGNET

Cilj je 60 T

Naučnici u Nacionalnoj laboratoriji za jako magnetno polje, u Talahasi, na Floridi (National High Magnetic Field Laboratory in Tallahassee, Florida) stvorili su ono što smatraju najvećim magnetnim poljem ikada napravljenim u laboratoriji. Ovaj magnet ima jačinu od 45,5 tesla.

Tekst

OKO PLANETE

SAOBRAĆAJ

Pametni automobili, sigurna vožnja

Jedna nova tehnologija koja uskoro kreće na 5G mrežama trebalo bi da omogući automobilima da “razgovaraju” među sobom."C-V2X" je komunikaciona tehnologija koja koristi 5G mreže. To će omogućiti vozilima da bežično komuniciraju jedna s drugima, sa semaforima i drugom drumskom opremom.

Tekst

OKO PLANETE

VIDEO

Super-kamera i pojedinac u mnoštvu ljudi

Kineski stručnjaci razvili su kameru koja može da identifikuje pojedinca među više desetina hiljada ljudi. Kameru od 500 megapiksela razvili su naučnici na Univerzitetu Fudan u saradnji s Optičkim institutom Čangčun Kineske akademije nauka. Reč je o kameri čija rezolucija sadrži petostruko više detalja od ljudskog oka.

Tekst

OKO PLANETE

GEOFIZIKA

Oluje i stotine zemljotresa

Talasi pokreću more da bi, na kraju,uragan izazvao čak 300 potresa! Uragani i zemljotresi su sami po sebi dovoljno preteći. Donedavno, proučavao ih je tim istraživača pod vođstvom Venjana Fana, profesora i seizmologa na Univerzitetu u Floridi. Otkrića su objavljena u naučnom časopisu “Geophysical Research Letters”.

Tekst

OKO PLANETE

ORNITOLOGIJA

Ptice nestaju

Broj ptica u SAD-u i Kanadi smanjio se za 29 % od 1970, objavili su tamošnji naučnici i istakli da danas ima 2,9 milijardi ptica manje nego pre pola veka! Nedavno objavljena analiza u časopisu “Science” je pokušaj da se sazna što se događa s ptičjom populacijom. Rezultati su začudili istraživače i organizacije za očuvanje živih vrsta.

Tekst


SADRZAJ PLANETA Br 93

 

ČASOPIS PLANETA Br 93

 SARADNICI NA BROJU

Saradnici: Jozef Baruhović, Katarina Bogićević, Vesna Bosanac, Svetlana Đurić, Milan Gnjatović, Ibrahim Hadžić, Ilijana Jakšić, Gordana Jovanović, Oliver Klajn, Sana Knežević, Dragan Lazarević, Mirjana Lukić, Borka Marinković, Vladimir Milojević, Žaneta Miljanić, Marija Miljković, Darko Mladenović, Draženko Nenadić, Ana Paunović, Barbara Radulović, Miloš Rastović, Dušan Stanić, Sanja Stanković, Miomir Tomić, Gordana Tomljenović, Ljubiša Topisirović, Zoran Šević, Zdenko Štromar, Slavomir Vojinović


Dostupno na digitalnom formatu www.novinarnica.net

Direktor: Milan Knežević
Glavni i odgovorni urednik: Aleksandar Gaon
Pomoćnik glavnog urednika: Miloslav Rajković
Likovno-grafički urednik: Studio Platinum, Beograd
Fotografije: Zdenko Štromar
Naslovna strana: Marija Miljković
Internet: Marija Miljković

IZDAVAČ I OSNIVAČ : " Belmedia" d. o. o.
DISTRIBUCIJA: Global Press d.o.o, Beograd, Žorža Klemansoa 24, 011/276-4538 i 276-9301
ŠTAMPA: "Kosmos", Svetog Save 16, Beograd, 011/ 2430 510

 

Sledeći broj izlazi 1.januara 2020g.


  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 115
Planeta Br 115
Godina XXI
Januar - Februar 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA