MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 92
Planeta Br 92
Godina XVII
Septembar - Oktobar 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Br. 92 Glavni naslovi

 


SUMMARY

Planeta No 92
ENGLISH Summary

  Tekst

PRIČA SA NASLOVNE STRANE

VELIKI IZUMI ČOVEČANSTVA

U svojoj dugoj istoriji, od duboke prošlosti do danas, ljudi su nastojali da poboljšaju svoj život i olakšaju svakodnevno postojanje - radom i maštom, učenjem i snovima, primenom već doživljenih iskustava, ponekad slučajem i po sili nužde. Uvećavao se i usavršavao broj izuma a svakodnevni život postajao je sve lakši i sadržajniji. Poluga, točak, štamparska mašina, barut, kompas, laser, papir i pisaljka, solarne ploče, transformator, fotografija, sijalica, parna mašina, avion... Nekome je to, u trenucima posebnog nadahnuća i posle ko zna koliko premišljanja i proveravanja, padalo na pamet i - nastajali su svima potrebni izumu. Po jedna prečica u razvoju čovečanstva je otvarana. I tako redom, do danas.

TEMA BROJA

Pronalasci, patenti, otkrića...

Veliki izumi čovečanstva

U svojoj dugoj istoriji, od duboke prošlosti do danas, ljudi su nastojali da poboljšaju svoj život i olakšaju svakodnevno postojanje - radom i maštom, učenjem i snovima, primenom već doživljenih iskustava, ponekad slučajem i po sili nužde. Uvećavao se i usavršavao broj izuma a svakodnevni život postajao je sve lakši i sadržajniji. Poluga, točak, štamparska mašina, barut, kompas, laser, papir i pisaljka, solarne ploče, transformator, fotografija, sijalica, parna mašina, avion...

Tekst

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Insulinska rezistencija i ishrana

Pravilna ishrana i vežbanje kao preventiva dijabetesa

Insulinska rezistencija je jedan od oblika predijabetesa - gotovo asimptomatskog stanja koje neretko i ne upozorava na opasnost od ulaska u dijabetes. Govoreći o ovom poremećaju metabolizma šećera, mr dr Tijana Dangubić, endokrinolog Bel Medic-a, ističe da se insulinska rezistencija vrlo uspešno koriguje promenom načina života

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

E-MEDICINA

Razvoj precizne medicine

Američki naučnici osmislili su novu računarsku metodu koja otkriva genetske obrasce u ogromnoj zbrci pojedinačnih ćelija u telu. Otkriće objavljeno u časopisu eLife biće korisno za otkrivanje obrazaca ekspresije gena za mnoge vrste bolesti, uključujući i rak. Metoda je razvijena testiranjem tkiva uzetog iz testisa miševa. Sa već dobijenim rezultatima, ista analiza već se primenjuje i na biopsije uzete od muškaraca sa nerazjašnjenom neplodnošću.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

GERONTOLOGIJA

Krhkost je medicinsko stanje

Krhkost nije samo pridev povezan sa starošću već medicinsko stanje koje ima značajne medicinske, socijalne i ekonomske implikacije. Važna studija, objavljena u Žurnalu američke medicinske asocijacije (JAMA) i sprovedena od strane naučnika sa Univerziteta Monaš, u Australiji, analizirala je 46 istraživanja koja su obuhvatila više od 120.000 ljudi u 28 zemalja; otkrila je da će među 60-godišnjacima, njih 4,3 odsto godišnje razvijati simptome krhkosti. Reč je o prvoj globalnoj studiji koja procenjuje verovatnoću razvoja krhkosti u starijoj populaciji.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

TRANSPLANTACIONA MEDICINA

Imuna tolerancija transplanta

Već decenijama, imunolozi pokušavaju da “obuče” imuni sistem primaoca transplantacije da prihvati transplantirane ćelije i organe bez dugoročne upotrebe lekova protiv odbacivanja. Pretklinička istraživanja na Novom Univerzitetu u Minesoti, SAD, pokazala su da je to sad moguće. Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications, istraživači su uspeli da održe dugoročno preživljavanje i funkciju transplantiranih ćelija pankreasa, uprkos potpunoj obustavi uzimanja svih lekova protiv odbacivanja već 21. dana nakon transplantacije.

Tekst

ISTRAZIVANJE SVEMIRA

Kepler 107

Sudar promenio gustinu

Jedna nova studija naučnika iz italijanskog Nacionalnog instituta za astrofiziku (INAF) i Univerziteta u u Bristolu čini osnov za ispitivanje egzoplanete Kepler 107, u pokušaju da se razume kako planete u istom sistemu i sličnih veličina mogu imati tako širok raspon gustoće. Proučavanje se obavlja u španskoj
La Palmi.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Rešavanje misterije najčudnije zvezde

Vanzemaljski štit

Otkada je otkrivena pre dve godine, zvezda koja se nalazi na otprilike 1300 svetlosnih godina od Zemlje stekla je reputaciju najčudnije zvezde u galaksiji.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Marsovski rat

Đule na putanji sonde

Čovečanstvo tek treba da pronađe prave, naučno potkrepljene dokaze vanzemaljskog života. Postignuto je mnogo kada je ova tema u pitanju, otkriveni su hemijski tragovi i drugi pokazatelji, potrebni da se vidi da li ima života van naše planete. Međutim, potraga za neoborivim dokazom još uvek traje.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Na tamnoj strani Meseca

Nova saznanja o istoriji

Nijedna svemirska misija dosad nije ispitivala tamnu stranu Meseca sa njegove površine. Kineska letelica “Čange-4” je prva koja je u prilici da istraži tajanstveno područje Zemljinog prirodnog satelita.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Kada nema mase da zvezda zasija…

Mračni patuljci

Možda su manje od ostali, ali su ipak zvezde. Nova posmatranja su pokazala da su objekti mase 6,7 procenata Sunčeve u stanju da sijaju trilionima godina a da se ne ugase kao posrnule zvezde poznate kao smeđi ili mrki patuljci.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Dragan Lazarević

Kosmičke sonde

Sve bliže budućnosti

Istraživanje Sunčevog sistema kosmičkim sondama je, tokom šest decenija razvoja, od lansiranja prvih „lunjika“, postalo najuspešnija oblast astronautike; zahvaljujući podacima koje sonde šalju ova oblast predstavlja jednu neprekidnu naučnu revoluciju i stalno proširenje saznanja o našem bližem kosmičkom susedestvu.

Tekst

OSVAJANJE SVEMIRA

Put sonde “hajabusa 2”

Svemirska eksplozija

Japanska svemirska sonda “hajabusa 2” aktivirala je eksploziju na asteroidu koji istražuje, kako misle naučnici. Misija ove svemirske letelice je da na asteroidu Riugu napravi veštački krater. U slučaju da uspe, kasnije bi se vratila da pokupi uzorke sa asteroida, što bi moglo da pomogne naučnicima da razumeju kako je nastala naša planeta u solarnom sistemu.

Tekst

IZUMI

Bespilotna letelica za istraživanje Crvene planete

Helikopter za Mars

Za 2020. je planirano lansiranje letelice ka Marsu uz jednu zanimljivu novinu. Naime, u roveru najnovije tehnologije koji će ići u pravcu Crvene planete ugnezdiće se “haj-tek” helikopter, specijalno napravljen da leti u neobičnim uslovima koji se tamo nalaze a to je potpuni nedostatak atmosfere. Letelica koja će biti poslata na površinu Marsa nedavno je isprobana i uspešno je zavržen njen prvi let.

Tekst

OSVAJANJE SVEMIRA

I. Jakšić

Robot “spejsbok”

Skokovi u kosmosu

Roveri kao što su “spirit”, “oportjuniti” i “kjurioziti” odlično se snalaze u istraživanju Marsa. Ali, problem je u tome što ova svemirska vozila s točkovima imaju određene granice. Postoje predeli gde ta vozila ne mogu da stignu. Kao što je pokazao sićušni robot koji skakuće “mascot” na površini asteroida potencijalno opasnog po planetu Zemlju,162173 Riugu, možda će on uspeti da prevaziđe tu prepreku.

Tekst

ŽIVI SVET I VASIONA

Dr Ana Paunović

Uticaj Meseca na Zemlju

Malo se ne zna a još manje zna

Od kada je prvi put ugledao Mesec, čovek je postao očaran njegovim sjajem i izgledom. Od nastanka civilizicije ljudi su znali da ovo nebesko telo ima snažan uticaj na njih, ali i na biljke, životinje, more i vremenske prilike. Ispredali su mnoge priče i legende koje i danas intrigiraju maštu.

Tekst

IZLOŽBE

Dubravka Marić

Put na Mesec

Nebeski pratilac koji je uvek tu

Izložba "Put na Mesec" koja se održava u Galeriji Prirodnjačkog muzeja na Kalemegdanu, produžiće u Srbiji obeležavanje slavnog jubileja (prvo čovekovo stupanje na neko drugo nebesko telo), sve do kraja januara 2020. Izložba prikazuje uticaj Meseca na razne stanovnike Zemlje kroz četiri izložbene celine: "O Mesecu i Zemlji", "O Mesecu i Zemljanima", "Istraživanja Meseca i Mesec u našim očima".

Tekst

EKOLOGIJA

Dr Vladica Božić

Problemi raketnih emisija

Ipak, rizici po Zemljin omotač

Raketni motori ne koriste atmosferski kiseonik pa se mogu koristiti u vakuumu, za pogon balističkih raketa i svemirskih letelica. U raketnim motorima se najčešće koriste hemijska raketna goriva koja, pri sagorevanju u komori za sagorevanje, stvaraju gasove visoke temperature koji su pod visokim pritiskom (10-200 bara). Ovi gasovi, pri isticanju kroz profilisani mlaznik, dostižu nadzvučnu brzinu i tako stvaraju silu reakcije (potisak) usmerenu suprotno od smera isticanja gasa.

Tekst

HIGH TECH

VIDEO, PLATFORME, TELEFONIJA ,OPERATIVNI SISTEMI,
VEŠTAČKA INTELIGENCIJA I INTERFEJS

Kompanija “Xiaomi” planira da tržištu, u dogledno vreme, predstavi mobilni telefon opremljen kamerom od čak 108 megapiksela. Njen razvojni tim sarađuje sa “Samsungom” na razvoju kamere koja će praviti fotografije rezolucije 12.032x9.024 piksela. Ovo predstavlja veoma veliki skok, ako se uzme u obzir da, trenutno, najfinija kamera ugrađena na komercijalnom smartpfonu poseduje čip rezolucije 48 megapiksela.

Tekst

RAZVOJ PODMORNICA

Zoran Šević

Od prevrnutog čamca do snova Žila Verna

Himna ispod talasa

Morske i okeanske dubine još uvek su nepoznanica; čovečanstvo tek u poslednjih nekoliko godina pravi iskorak u pravcu njihovog istraživanja. U toku je veliki poduhvat skeniranja morskog i okeanskog dna, ali je taj proces, i pored tehnologije koja se koristi, izuzetno mukotrpan, skup i spor. Dubine su za čoveka oduvek bile misterija i tek razvojem nautike došlo je do pomaka, za šta je najviše zaslužno otkriće i upotreba podmornica.

Tekst

VEŠTAČKA INTELIGENCIJA

Dr Milan Gnjatović,
docent na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu

Duboko učenje i plitko razumevanje

Posle 7,5 miliona godina razmišljanja

Revolucija moderne veštačke inteligencije je, u stvari, kontrarevolucija.
A njena prva pobeda je ostvarena u domenu jezika.

Tekst

MATEMATIKA

Borka Marinković

M3 -2019

Nema mesta za ružnu nauku

Poslednje predavanje na ovogodišnjoj manifestaciji “M3” svojom univerzalnom temom privuklo je mnogo slušalaca: "Intuicija u matematičkom stvaralaštvu",
dr Vesne Todorčević.

Tekst

ENERGIJA

Obrada: msc. J Baruhović

Temperature u stambenim zgradama

Off-shore vetroparkovi

Energetska efikasnost (EE) i obnovljivi izvori energije (OIE) dva su stuba održive energetske politike. Oba uporišta treba razvijati istovremeno u cilju stabilizacije i redukcije emisije ugljen-dioksida. Cilj EE je da se smanji potrošnja energenata iz fosilnih izvora a poveća potrošnja energije iz OIE.

Tekst

ENERGIJA

Msc J. Baruhović

Male hidroelektrane - drugi ugao

Prvo ekologija a potom korist

Udeo svakog obnovljivog izvora energije (OIE) je značajan makar se merio i jednocifrenim procentima. Takav je slučaj i sa malim hidroelektranama (MHE): po definiciji, koja je dosta “ rastegljiva”, u MHE spadaju elektrane u opsegu instalisane snage 100 kW-20 MW. Gornja granica u SAD, Kanadi i Kini iznosi 50 MW a u Srbiji 30 kW. Iznad te snage reč je o klasičnim hidroelektranama.

Tekst

NOVE KNJIGE

D.S.

Mihajlo Pupin (Edicija Serbium, „Orlando“, Beograd 2018)

Od pašnjaka do zvezda

U nameri da rad i živote naših znamentih ljudi što više približe mlađim pokolenjima i onima koji nisu za duge sate nad knjigom, beogradski izdavač „Orlando“ uhvatio se posla i izdao bogato ilustrovanu knjigu o velikom naučniku i srpskom rodoljubu Mihajlu Pupinu. Na samo 64 strane, uz brojne ilustracije, date su ukratko brojne činjenice o tom neverovatnom čoveku iz naših krajeva, bez čijih bi pronalazaka napredak civilizacije bio doslovno nemoguć.

Tekst

NOVE KNJIGE

Beograd, „Laguna“, 2019

Četiri veka uspona žena

Ovu knjigu čini niz priča o ženama kao emotivnim i biološkim okosnicama čovečanstva ali, pre svega, i niz priča o njihovim pojedinačnim radnim, umetničkim i stvaralačkim usponima.

Tekst

NOVE KNJIGE

Beograd, „Laguna“, 2019

Supersila blistav um

Od čega počinje znanje? Kako se dolazi do otkrića? Šta se dešava u pojedincu pre nego što se vine u zvezdane visine kreativnosti i natkrili svet pod sobom? To su pitanja koja se nameću i pre čitanja ove knjige, a i posle, kada se utisci slegnu i znanja prošire.

Tekst

NOVE KNJIGE

M. Rajković

Živi svet Atosa

Nepomenice oko svetih lavri

Ima li tamo zmija, jedno je od neizostavnih pitanja pokloniku Svete Gore. Ima, i to na čitavom području, od potoka Zig na severozapadu i rta Arapis na severu do skita Kavsokalivija na jugu i Kelije svetog Mine na njenom krajnjem jugoistoku. I oko svih monaških staništa, i u mnogo većem broju nego što se one daju videti. U ljutom kršu atonske pustinje, oko monaških kelija, u trošnim kalivama i pećinama, omražene i nepomenice u našem narodu, one su neka vrsta domaćih stvorenja.

Tekst

SAOBRAĆAJ

Vladimir Milojević

Magnetna levitacija umesto tračnica i aviona

Brzina “na vazduh”

Razvoj konvencionalnih železničkih vozila za velike brzine je od inženjerskih konstruktivnih timova, osim razvoja lokomotivskih agregata velike snage radi povećanja vučne sile, nametao i rešavanje problema otpora koji nastaje prilikom kretanja voza. U pitanju su “stalni” (u ležajevima, usled kotrljanja pogonskog točka i usled otpora vazduha), i “povremeni” otpori (deluju u krivinama ili pri usponima).

Tekst

ISHRANA

I.J.

DNK iz grobnica mumija otkriva drevno
egipatsko poreklo omiljene letnje poslastice

Drevno poreklo lubenice

Da li su se deca iz drevnog Egipta takmičila ko može da ispljune seme što dalje dok su jeli lubenice? Izgleda da jesu. To je otkriveno zahvaljujući pravom detektivskom poslu analize DNK zbog koga je sa sigurnošću dokazano da su stari Egipćani jeli domaće slatke i crvene lubenice.

Tekst

EGZOTIČNI NARODI

Oliver Klajn

Kanaci

Klanovi sa kultom predaka

Nova Kaledonija je arhipelag u Melaneziji, danas pod upravom Francuske. Smatra se da je drevni narod Lapita začetnik naseljavanja na ovoj ostrvskoj teritoriji. Civilizacija davnašnjih predaka stanovnika bila je na vrhuncu od 16. do 5. veka p.n.e. Čuveni britanski istraživač Džejms Kuk bio je prvi čovek iz Evrope koji je ugledao arhipelag.U 19. veku među lokalnim stanovništvom vladao je kanibalizam.

Tekst

IŠČEZLE VRSTE

O. Klajn

Diplokaulus

Plivač sa glavom oblika bumeranga

Na području Severne Amerike i Afrike nekada je živelo stvorenje koje je dosta odudaralo od taksonomske grupe organizama kojoj je pripadalo. Reč je o diplokaulusu, koji je bio deo klase Lepospondyli. Srodna bića nisu opstala duže od početka geološkog perioda perma a obitavala su na užem području nego diplokaulus, koji je inače vodozemac. Ova nestala životinja spadala je u taksonomski red Nectridea koju je karakterisao izgled sličan pojedinim vrstama današnjih repatih vodozemaca.

Tekst

BIOLOGIJA

Dr Ana Paunović

Radijacija i živi svet

Posle svemira, Černobila i Fukušime

Pojam zračenja ili radijacija podrazumeva emisiju zračenja ili čestica iz nekog izvora. Zračenja vrlo visoke energije, koja direktno ili indirektno stvaraju jone, nazivaju se jonizujuća zračenja. Jonizujuća zračenja predstavljaju glavni uzrok „povreda“ protoplazme koje nastaju u materiji koja ih apsorbuje.

Tekst

PALEONTOLOGIJA

Dr Gordana Jovanović

Drevne ajkule u okolini Beograda

Megalodon nije bio jedini

Ajkule, ili morski psi, postoje stotinama miliona godina, i u spiskovima fosila su zabeležene pre nego što su mnoge druge grupe pronađene. Ali, na pitanja: kako su evoluirali, da li se mogu smatrati “živim fosilima, zašto su zubi tako česti u mnogim stenama širom sveta, ili kako su preživeli masovna izumiranja... još uvek nema punih odgovora. Ove, danas opasne morske nemani krstarile su vodama nekadašnjih okeana i mora kao što su Tetis, Paratetis, Mediteransko more itd.

Tekst

ARHEOLOGIJA

O. K.

Kameno oruđe u Keniji

Najstarija oruđa pračoveka

Na severu Kenije, u Velikoj rasednoj dolini, nalazi se jezero Turkana, koje manjim delom prelazi u Etiopiju. To je najveće alkalno i trajno pustinjsko jezero na svetu. U blizini Turkane smešten je lokalitet Lomekvi 3. Od izuzetnog je značaja imajući u vidu da su tu pronađena najstarija kamena oruđa na svetu.Utvrđeno je da potiču iz vremena od pre tri miliona i trista hiljada godina. Nastalo je u fazi geološke epohe pliocen, čiji je naziv picenzian.

Tekst

PISMA

O.K.

Sistemi pisanja Gruzije

Tri alfabeta za milenijum i po

Kroz istoriju razvila su se čak tri gruzijska pisma. Najpre se pojavilo asomtavruli, za koje se zna da je postojalo još u 5. veku. U središnjem delu Gruzije je region Kartli, gde je postojala drevna država od ranog 4. do poznog 6. veka. U toj oblasti je sveta Nina propovedala hrišćanstvo pa brojni naučnici veruje da je to blisko povezano sa stvaranjem asomtavrulija.

Tekst

HOBI

Rezbarstvo

Prastara umetnost postala hobi

Rezbarenje, odnosno duborez je umetnost koja traje stotinama hiljada godina. U vreme treće dinastije starog Egipta, u trećem milenijumu p.n.e, javljaju se prefinjena zoomorfna dela. U doba narednih nekoliko dinastija, skulpture ove vrste dostigle su vrhunac kada je reč o drevnom Egiptu. Ova veština se pominje i u Starom zavetu.Od starih Grka i Rimljana malo toga je sačuvano što se tiče rezbarenja. Isti je slučaj sa ranim srednjim vekom.

Tekst

OKO PLANETE

EKOLOGIJA

Amazonska prašuma nestaje

Razmere krčenja šuma u Amazonu su toliko velike da se smatra da se uništava površina veća od tri fudbalska terena po minutu. To znači da bismo uskoro mogli da dođemo do tačke posle koje Amazon više ne bi mogao da se oporavi. Velike seče šuma, koje su se dogodile u maju i junu ove godine, potvrđuju da je predsednik Brazila, Žair Bolsonaro dao zeleno svetlo ilegalnom eksploatisanju zemljišta, seči i spaljivanju okoline.

Tekst

OKO PLANETE

ANTARKTIK

Trag zvezdane eksplozije

Naučnici iz Nemačke nedavno su ispitivali pola tone snega iz polarne istraživačke stanice locirane u nezagađenoj zoni Antarktika. Otopili su sneg u Evropi da bi izvukli pojedinačne atome izotopa gvožđa koji se retko nalazi na Zemlji i koji bi mogao da predstavlja tragove veće zvezdane eksplozije.

Tekst

OKO PLANETE

KOZE

Sporazumevanje u životinjskom carstvu

Kada koze dozivaju jedna drugu, mi čujemo ono što nam deluje kao ujednačeno “meeee”. To se nama samo tako čini jer koze u stvari razlikuju zov pripadnika svog stada kada je srećan ili tužan. Kada koze čuju seriju dozivanja promenljivog emotivnog tonaliteta, one okreću glavu prema izvoru zvuka. Očitavanja otkucaja srca ukazuju na to da zvukovi utiču na njihove emocije.

Tekst

OKO PLANETE

EKSPERIMENTI

Veza: ljudski mozak i računar?

Najmanje poznata kompanija preduzetnika i inovatora Ilona Maska, “Neuralink” nedavno je upoznala javnost sa tehnologijom na kojoj radi i ciljevima koje njome želi da postigne. Glavni cilj njihovog rada ja da povežu kompjuter direktno sa ljudskim mozgom. Iako ta ideja nije nova, detalji rada “Neuralinka” sve do juče nisu bili jasni.

Tekst

OKO PLANETE

EVOLUCIJA

Fosili od pre 500 miliona godina

Stotine fosila praiskonskog morskog stvorenja pronađeni su u Kanadi. To otkriće naučnicima pruža mnogo informacija o važnom predatoru iz ključnog perioda u evoluciji života na Zemlji.

Tekst

OKO PLANETE

MAJMUNI O PRETNJAMA U OKOLINI

Zov opasnosti

Kako naučiti majmuna novim trikovima? Laboratorijska ispitivanja pokazala su da je veoma teško istrenirati majmune da prave razliku između zvukova i preduzimanja različitih akcija kao reakcija na to. Ali, u šumama nacionalnog parka “Niokolo Koba”, u Senegalu, istraživači su bili začuđeni brzinom kojom je jedna vrsta majmuna prilagodila svoje ponašanje novom zvuku.

Tekst

OKO PLANETE

MORSKA TRAVA I MORSKI ORGANIZMI

Korov iz mora

Osmatranje satelitima otkriven je do sada najveći procvat mikroalgi, koje se protežu od zapadne Afrike do Meksičkog zaliva. Njihovo širenje preti čitavom ekosistemu i morskim organizmima.Pojas braonkaste morske trave, poznat pod nazivom Veliki atlantski pojas Sargasum, sačinjen je od plutajućih ostrva algi koji privlači ribe, ptice i kornjače.

Tekst

OKO PLANETE

UMETNOST I TEHNOLOGIJA

Tesla okom umetnika

Univerzitet države Pensilvanije, SAD, uključio je umetnost i tehnologiju kao predmet četvorogodišnje nastave. U SAD postoje brojne neprofitne organizacije koje se isključivo bave predavanjima o umetnosti i tehnologiji.

Tekst

OKO PLANETE

ENERGETSKI IZAZOV

Stariji ljudi više troše

Hosein Estiri (Univerzitet Harvard, SAD) i Emilio Zageni (Institut za demografska istraživanja “Maks Plank”, Nemačka) smatraju da potrebe za energijom rastu kako starimo. Prema njihovom istraživanju, starija populacija podrazumeva društvo s visokim nivoom energetske potrošnje.

Tekst

OKO PLANETE

BIOLOGIJA

Najveći dinosaurus

Paleontolozi sa Univerziteta Alberte nedavno su prijavili otkriće najvećeg tiranosaurusa reksa na svetu i najveći skeleton dinosaurusa ikada pronađen u Kanadi. Tiranosaurus reks, dugačak 13 m, kome je dat nadimak “Skoti”, živeo je u praistorijskom Saskačevanu, jednoj od tri kanadske prerijske pokrajine, pre 66 miliona godina.

Tekst


SADRZAJ PLANETA Br 92

 

ČASOPIS PLANETA Br 92

 SARADNICI NA BROJU

Saradnici: Jozef Baruhović, Katarina Bogićević, Vesna Bosanac, Svetlana Đurić, Milan Gnjatović, Ibrahim Hadžić, Ilijana Jakšić, Gordana Jovanović, Oliver Klajn, Sana Knežević, Dragan Lazarević, Mirjana Lukić, Borka Marinković, Vladimir Milojević, Žaneta Miljanić, Marija Miljković, Darko Mladenović, Draženko Nenadić, Ana Paunović, Barbara Radulović, Miloš Rastović, Dušan Stanić, Sanja Stanković, Miomir Tomić, Gordana Tomljenović, Ljubiša Topisirović, Zoran Šević, Zdenko Štromar, Slavomir Vojinović


Dostupno na digitalnom formatu www.novinarnica.net

Direktor: Milan Knežević
Glavni i odgovorni urednik: Aleksandar Gaon
Pomoćnik glavnog urednika: Miloslav Rajković
Likovno-grafički urednik: Studio Platinum, Beograd
Fotografije: Zdenko Štromar
Naslovna strana: Marija Miljković
Internet: Marija Miljković

IZDAVAČ I OSNIVAČ : " Belmedia" d. o. o.
DISTRIBUCIJA: Global Press d.o.o, Beograd, Žorža Klemansoa 24, 011/276-4538 i 276-9301
ŠTAMPA: "Kosmos", Svetog Save 16, Beograd, 011/ 2430 510

 

Sledeći broj izlazi 1.novembra 2019g.


  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 115
Planeta Br 115
Godina XXI
Januar - Februar 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA