MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 99 | MALA NEBESKA TELA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 99
Planeta Br 99
Godina XVIII
Januar-Februar-Mart 2021.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Br. 99 Glavni naslovi

 

PLANETA MAGAZIN NA INSTAGRAMU

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Pandemija COVID-19

Borba sa (ne)poznatim koronavirusima

I pored epidemija SARS i MERS u nedavnoj prošlosti, koje su upozorile svet na opasnost od zaraze koronavirusima, novi virus iz te familije planetu je zatekao nespremnom. Pojavu COVID-19, virusolog dr sc. med. Ana Gligić opisuje kao jednu od najvećih zoonoza koje su ikad pogodile svet. Dr Gligić, doajen jugoslovenske virusologije, naučnica koja je svojevremeno izolovala najsmrtonosniji virus, Marburg, i bila na prvoj liniji odbrane od variole vere, govori o osobenostima infekcija koje potiču iz takozvanih prirodnih žarišta, aktuelnoj pandemiji i merama predostrožnosti za budućnost

© All rights reservedTekst

TESLA

Vladimir Jelenković

Izumi kao preteče savremenih vojnih tehnologija

Tajna odnešena na drugi svet

Kao naučnik, Nikola Tesla se sa moralnog, ekonomskog, teorijskog i praktičnog stanovišta duboko opirao ratovima. Međutim, kada bi prestao da razmišlja kao naučnik i dopustio da emocije ovladaju njegovim mislima, pronašao bi izuzetke u kojima je osećao da su neki ratovi opravdani. Nije bio voljan da se naučna otkrića primenjuju u svrhu stvaranja oružja za ratovanje, ali kada je razmišljao o emocijama, bio je spreman da svoju genijalnost podredi osmišljavanju postupaka i uređaja koji će sprečiti ratove.

Tekst

SUMMARY

Planeta No 99
ENGLISH Summary

  Tekst

PRIČA SA NASLOVNE STRANE

MALA NEBESKA TELA

Nije moguće dati prihvatljiv odgovor na pitanje: koliko nebeskih tela leti vasionom? Nema, jer ih je nemoguće prebrojati. Čak ni najslobodnije pretpostavke i najsloženija računanja na upućuju na odgovor. Jedino što možemo to je da posmatramo nebo, da gledamo u zvezde golim okom i teleskopima i zamišljamo šta je gde i koliko ga ima. Ipak, u poslednjih par decenija, nauka se uputila u beskonačni prostor vasione, i to sondama i teleskopima izuzetnih mogućnosti. Prostor svemira posmatra se preciznije, sonde obilaze planete i zvezde, meteore i asteroide, jure za kometama; čak se i spuštaju na neka od tih nebeskih tela, donoseći potom na Zemlju sadržaje tla i podatke na osnovu kojih treba da utvrdimo poreklo naše planete i vasione kojom plovimo.

TEMA BROJA

Miloslav Rajković

Mala tela Sunčevog sistema

Dragoceno kamenje na svemirskom putu

Predviđanje Milutina Milankovića se ostvarilo. Meteorologija je od višemilenijumske empirijske, kvantitativno-deskpriptivne nauke, sredinom prošlog veka, na krilima matematike, konačno našla svoje mesto u velikom sazvežđu egzaktnih nauka. Taj novi karakter nauke o vremenu i klimi nije je lišio starih oruđa: osmatranja, merenja i opisivanja... samo što su ona danas neuporedivo savršenija i pouzdanija.

Tekst

TEMA BROJA

Mala tela Sunčevog sistema / Krstareći po vasioni

Vrelo kamenje što na zemlju pada

Život postoji u raznim oblicima i svako biće ima svoje mesto na kojem živi. Gde kod pogledamo oko sebe shvatamo da mesto na kojem i mi živimo delimo sa biljkama i životinjama, a naš svakodnevni život i te kako zavisi od njih. Ali kad pogledamo prema nebu, upitamo se : da li možda negde tamo postoji neki drugi oblik života, ili možda i život na Zemlji vodi poreklo iz beskrajnog prostora koji nas okružuje a nazivamo ga svemir, kosmos, vasiona ili univerzum.

Tekst

TEMA BROJA

Mala tela Sunčevog sistema / Pravo u Srbiju!

Meteoriti padaju u vreme ručka

Meteoriti predstavljaju kosmičko kamenje koje "preživi" prolazak kroz Zemljinu atmosferu i dospe na površinu naše planete. Na Zemlju godišnje padne oko 20.000 t meteorskog materijala; uglavnom je reč o finoj prašini koja se ne vidi golim okom. Budući da mnogi meteoriti imaju sličan sastav kao i zemaljsko kamenje, važni su za ispitivanje sastava Zemlje. U Prirodnjačkom muzeju u Beogradu se čuvaju tri "srpska" meteorita, a četvrti je nestao u vreme Prvog svetskog rata.

Tekst

TEMA BROJA

Dubravka Marić

Mala tela Sunčevog sistema / Mreža nebeskih puteva

Lukovi haosa

Iako je koncept "kosmičkih mnogostrukosti"poznat već dvadesetak godina, nedavno je tim astronoma iz Srbije, SAD i Kine objavio da je otkrio puteve pomoću kojih komete i asteroidi prevaljuju do sto astronomskih jedinica (razdaljina između Zemlje i Sunca) za manje od stotinu godina.

Tekst

TEMA BROJA

Oliver Klajn

Mala tela Sunčevog sistema / Istraživanja na Dalekom istoku

Kameni posetioci iz svemira

Fukang je grad u autonomnom ujgurskom regionu Šinđang, na severozapadu Kine. U blizini tog mesta je poslednje godine prethodnog milenijuma otkriven kameno-gvozdeni meteorit, sa kristalima različitog oblika i veličine. Težak je preko hiljadu kilograma. Sticajem okolonosti, meteorit iz Fukanga završio je na jednoj naučnoj izložbi u američkoj državi Arizoni, nakon čega je detaljno proučen od tima stručnjaka. Starost mu je procenjena na četiri i po milijarde godina.

Tekst

TEMA BROJA

Dr Vladica Božić

Mala tela Sunčevog sistema / Istraživanja pomoću svemirskih sondi

Halejeva armada oko jezgra komete

Naučnici već dugo žele da prouče komete i njihov sastav jer one u sebi sadrže zaleđene čestice i gas iz vremena nastanka Sunčevog sistema, kada nisu postojale planete već samo ogroman roj asteroida i kometa koji su kružili oko Sunca. Glavni izvori iz kojih dolaze komete su: Sunčev sistem i Kujperov pojas iza planete Neptun, na udaljenosti od 30-50 astronomskih jedinica od Sunca i Ortov (Ort-Opikov) oblak na spoljnoj granici Sunčevog sistema, na rastojanju 2.000-100.000 AU od Sunca. Spoljne granice Ortovog oblaka predstavljaju kosmološke granice Sunčevog sistema i oblast gravitacione dominacije Sunca.

Tekst

TEMA BROJA

Dragan Lazarević

Mala tela Sunčevog sistema / Istraživanje asteroida kosmičkim sondama

Izvidjači kosmičkih stena

Najbrojnija tela Sunčevog sistema su kosmičke stene nepravilnog oblika, tj.asteroidi. Procenjuje se da većih od 100 m ima nekoliko miliona. Što su većih dimenzija, oblik im se približava obliku lopti (ako nisu razbijeni sudarima sa drugim asteroidima) pa se nazivaju planetoidi. Najveća koncentracija ovih tela je u asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera i u Jupiterovim Lagranževim tačkama L3 i L4. Nekoliko hiljada asteroida se kreću van pojasa i seku putanje unutrašnjih planeta (NEO objekti), a neki seku i putanju Zemlje i predstavljaju potencijalnu pretnju udara o nju, što se u geološkoj prošlosti događalo. Meteoriti koji padaju na Zemlju su delovi asteroida rastureni njihovim sudarima; njihovim proučavanjem se saznao sastav asteroida.

Tekst

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Iz istorije vakcinacije

Kako su vakcine spasavale svet

Vakcinacija se smatra jednim od najvećih dostignuća savremene civilizacije. Pesudna je za imunizaciju i postizanje kolektivnog imuniteta čitavih nacija, i u proteklom veku je iskorenila ili potpuno zauzdala niz zaraznih bolesti koje su ranije harale svetom, i među ljudima i među životinjama. Sa razvojem genetike i sintetičke biologije, vakcinu je danas moguće dizajnirati u neverovatno kratkom vremenu

Tekst

HIGH TECH

AUTOMOBILI , LASERI, AI, TELEFONIJA,
ROBOTIKA i RAČUNARI

“Tojota Mirai je prvi potpuno "zeleni" komercijalni automobil koji pokreće energija stvorena u gorivim ćelijama pomoću vodonika. Za šest godina prodato je oko deset hiljada primeraka širom sveta, u Evropi manje od hiljadu. Mnogi faktori su uticali da ovaj broj bude mali; pre svega, na to su uticali visoka cena i mali broj stanica za punjenje rezervoara (npr. pumpa najbliža Beogradu je u Gracu, u Austriji).

Tekst

RAčUNARI

Vladimir Nikolić, web developer

Magični Linux

Star a kao nov

Ukoliko imate nešto viška vremena, što zbog pandemije što samih praznika, verovatno ćete kao i svi krenuti u raspremanje starih ormana i plakara, a u njima se možda nalazi i neki stari lap top ili kompjuter koji ste spremni da bacite. Sačekajte! Nemojte! Sada opet na scenu stupa Linux i od stare gotovo prašnjave mašine pravi ponovo upotrebljivu spravu kojoj ćete vratiti stari sjaj. Na koji način na stari kompjuter možete instalirati Linux i ponovo početi da radite na njemu?

Tekst

MESEC MATEMATIKE

Borka Marinković

Evarist Galoa

Tragičan život genija

Noć 31.maja 1831, predosećajući vlastitu smrt, Galoa je proveo u paničnom pisanju svoje teorije o rešivosti algebarskih jednačina. Pismo na 60 strana sa tri neobjavljena matematička rada uputio je svom prijatelju Ogistu Ševalijeu, završivši ga rečima: "Ti ćeš javno zamoliti Jakobija ili Gausa da daju svoje mišljenje, ne o tačnosti već o značaju ovih teorema. Nakon toga, nadam se da će se naći neko ko će smatrati korisnim da dešifruje celu ovu zbrku."

Tekst

SAOBRAĆAJ

V. Milojević

Hajperlup, železnica budućnosti

Velikom brzinom ispod zemlje

Ilon Mask, poznati južnoafričko-američki inovator i preduzetnik, 2012. godine je svetu predstavio koncept transporta putnika i robe kroz pneumatske cevi uz delovanje magnetno-levitacionog polja. Prevozno sredstvo nazvano "hajperlup" (hyperloop) bi "levitiralo" u tunelu iznad specijalnih šina, a niska vrednost vazdušnog pritiska i nedostatak otpora vazduha bi omogućili ostvarivanje veoma velikih brzina uz mali utrošak energije. Maksimalna brzina koju bi takvo prevozno sredstvo moglo da dostigne, po Masku, iznosi čak 1200 km/h.

Tekst

TESLA

Vesna Đerić, dipl.inž.

Vordenklif u Nevesinju

Ideja podizanja tornja razvila se tokom projektovanja kružnog toka i rekonstrukcije dela Nevesinja. Želja je bila da novi kružni tok bude jedinstven da bi bio mnogo više od prostog načina regulisanja saobraćaja. U početnim fazama ideja je bila da se, simbolično, ostrvo kružnog toka formira kao znak "Yin-yang", tj. kao simbol balansa i skladnosti. Osnovna poruka ovog simbola jeste ravnoteža, tj. da se uskladi balans koji je narušen u svim sferama života, balans između materijalnog i duhovnog.

Tekst

IZLOŽBE

D. M.

Energetika

I oni su menjali svet

Izložba "Srpski naučnici u energetskoj elektronici", u organizaciji Akademijskog odbora za energetiku SANU, Odeljenja tehničkih nauka SANU i Galerije nauke i tehnike SANU, prikazala je pravac razvoja struke, tehnološke izazove, nastavne i obrazovne aspekte energetske elektronike i elektronske energetike.

Tekst

ORNITOLOGIJA

Dubravka Marić

Briga i zaštita kućnih ljubimaca

Ptica u kući

Prilikom kupovine novog člana domaćinstva često se rukovodimo različitim motivima. Životinja, a posebno ptica unosi se u kuću samo ako postoji opšte slaganje onih koji u njoj žive. To se ne radi zato što smo videli snimke živopisnih, inteligentnih, brbljivih i druželjubivih papagaja, ili zato što ga traže dete i unuče. "Životinja, u ovom slučaju ptica, nikada ne sme biti iznenađenje; i pre nabavke mora postojati saglasnost ukućana. Svi moraju znati da ptica nije ukras u stanu", upozorava prof. dr Radmila Resanović sa Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu.

Tekst

IŠČEZLE VRSTE

Oliver Klajn

Foberomis patersoni

Glodar od 3 m i 700 kg

Izumrli rod Phoberomys predstavlja drugog po veličini glodara za kojeg se ikada znalo. Živeo je u Južnoj Americi, u vremenskom rasponu od pre devet do unazad šest miliona i osamsto hiljada godina. Najsrodnije od postojećih bića je pakarana, zdepasti glodar koji živi u tropskim šumama sliva Amazona i podnožju Anda.

Tekst

EGZOTIČNI NARODI

Oliver Klajn

Kašubi

Slovenska kultura pod pritiscima

Pomeranija je oblast uz obalu Baltičkog mora, podeljena između Nemačke i Poljske. Istočni deo pripada Poljskoj i deo je dvaju teritorijalnih jedinica koje se nazivaju vojvodstva. Na severu te zemlje je Pomerelija, postojbina naroda Kašubi, koji žive u preko 40 opština na tom području, gde čine trećinu stanovništva.

Tekst

KLIMA

Dr Ana Paunović

Šesto veliko izumiranje živih vrsta

Promene kao opasnost

Postoje prirodni faktori koji utiču na klimu: litosfera, atomosfera, okeani, lednici i aktivnost Sunca. Od prirodnih uticaja, među najvažnijima su aktivnost okeana i okeanske struje. Okeani mogu da konzerviraju veliku količinu toplote; ta osobina je poznata kao okeanska toplotna inercija.

Tekst

ARHEOLOŠKA ZAGONETKA

Priredila: Maja Miljević-Đajić

Lepenski vir

Riba će odneti dušu

Područje Đerdapa, sa srpske i rumunske strane, bogato je arheološkim lokalitetima od perioda praistorije pa sve do srednjeg veka. Sa obe strane Dunava, na 12 lokacija istraženi su lokaliteti na kojima je dokumentovano naseljavanje u periodu od 10. do 6. milenijuma pne. Među ovim lokalitetima posebno se izdvaja Lepenski vir zbog brojnih karakteristika koje ga čine specifičnim i izdvajaju ga od ostalih lokaliteta iz iste oblasti i perioda, kao što su trapezoidne kuće i kamene skulpture sa ljudskim i ribolikim karakteristikama.

Tekst

ARHEOLOGIJA

O.K.

Klin iz Isusovog doba

Zagonetna relikvija

U južnoj Češkoj je drevni grad Milevsko, sa nešto više od osam hiljada stanovnika. Arheolozi su ustanovili da najranija naselja na ovom području potiču iz starijeg kamenog doba. Nakon velike seoba naroda, Sloveni su naselili taj deo Češke. U 12. veku, tu je izgrađen manastir, najstariji u regionu Južnočeški kraj. U okviru kompleksa je jedina bazilika građena po uzusima romanske arhitekture u tom delu Češke.

Tekst

PISMA

O.K.

Sistem pisanja Jermenije

Svetac koji je smislio alfabet

Mesrop Maštoc je jermenski erudita plemenitog porekla koji je živeo od 362. do 440. godine. U mladosti je postao sekretar kralja Hosrova IV, tadašnjeg vladara Jermenijom. Ipak, urzo je napustio unosnu službu radi isposničkog života u manastiru. Vreme provedeno u manastiru iskoristio je da se spremi za misionarsku delatnost. Iako je Maštoc bio prilično uspešan u širenju hrišćanstva, veliki problem je predstavljao nedostatak nacionalnog pisma zbog čega su koriščena tuđa tako da je tekst Svetog pisma morao da usmeno prevodi Jermenima.

Tekst

GODIšNJICE

D. M.

Prirodnjački muzej

Sva dobra prirode Srbije

Prirodnjački muzej u Beogradu je jedna od najstarijih kulturnih i naučnih institucija u Srbiji. Osnovan je aktom ministra prosvete i crkvenih dela Kraljevine Srbije, 19. decembra 1895. kao "Jestastvenički muzej." Prirodnjački muzej je 2016. godine, povodom obeležavanja 120 godina rada, odlikovan Sretenjskim ordenom drugog stepena za naročite zasluge u oblasti kulture i nauke.

Tekst

OKO PLANETE

Ugroženi Arktik

Gubitak ledenog pokrivača

Jedno nedavno spovedene istraživanje, objavljeno u časopisu Prirodne klimatske promene, ide u prilog teoriji da bi Arktik mogao da do 2035. potpuno ostane bez ledenog morskog pokrivača.

Tekst

OKO PLANETE

Dijagnostika

Rezultati testa za manje od 15 minuta

Istraživači nemačkog Univerziteta Halle-Wittenberg razvili su metodu kojim je moguće otkriti veoma male količina koronavirusa u usnoj duplji analizom rastvora kojim je testirana osoba prethodno ispirala usta. Virusi su uspešno detektovani korišćenjem tehnike masene spektrometrije.

Tekst

OKO PLANETE

Istraživanja

Dresirani psi prepoznaju obolele

Čileanska policija počela je dresuru pasa u cilju otkrivanja obolelih od korone registrovanjem prisustva virusa u znoju inficirane osobe. Tri zlatna retrivera i jedan labrador, koji su do sada korišćeni za otkrivanje droge, eksploziva i nestalih lica, sada se obučavaju za potpuno nov zadatak. Program se razvija u saradnji čileanske policije, karabinjera i univerzitetskih stručnjaka, a sličan je eksperimentima koji se već sprovode u Francuskoj i Velikoj Britaniji.

Tekst

OKO PLANETE

Optika

Uticaj UVC svetla

Istraživači Medicinskog centra Univerziteta Kolumbija i Medicinskog centra Irving (SAD) uspeli su da odrede vrednost frekvencije ultraljubičastog svetla, pri kojoj ono uništava 99,9% sezonskih koronavirusa, ne stvarajući gotovo nikakvu štetu ljudskom zdravlju. Kontinuirana dezinfekcija prostora pomoću tzv.

Tekst

OKO PLANETE

Tektonika

Afrika se razdvaja, nastaje novi okean...

Udaljavanjem Arabijska ploča od Afrike, nastali su Crveno more i Adenski zaliv. Somalijska ploča u istočnoj Africi udaljava se od Nubijske ploče duž doline istočne Afrike, koja se proteže kroz Etiopiju i Keniju. Nova satelitska merenja nude podatke za proučavanje raseda na jednom od geološki najneobičnijih mesta na planeti. Na tom mestu, na površini sušnog područja Afar, u istočnoj Africi, moguće je zastati na mestu pod kojim se, duboko pod zemljom, kontinent razdvaja.

Tekst

OKO PLANETE

Egiptologija

Tajna tunela Velike piramide

Brojni egiptolozi danas razmišljaju o zagonetnoj prirodi dva okna smeštena ispod Velike Piramide u Gizi, koji se "austavljaju na kamenim blokovima pre nego što stignu do spoljne strane piramide". Egiptolog Zahi Havas podsetio je na to kako je "Rudolf Gantenbrink dizajnirao robota nazvanog Vebvavat da istraži vazdušna okna u trećoj komori", i kako je mehanički istraživač unutar okna, u Kraljičinoj komori, došao do zanimljivog otkrića u dva okna te sobe.

Tekst

OKO PLANETE

Istorija

Kinesko selo sa Rimljanima

U provinciji Gansu, tri stotine kilometara od najbližeg grada, nalazi se selo Dželajdžaj, čiji se stanovnici po fizičkim karakteristikama značajno razlikuju od svojih sunarodnika. U tom selu se nalaze ruševine antičkog grada Likvijana (kin. Li-Jien).

Tekst

OKO PLANETE

Arheologija

Život predaka iz neolita

Arheolozi su otkrili novi praistorijski spomenik čija je lokacija blizu Stounhendža. Rad na terenu i analize otkrili su dokaz za 20 a možda i više praistorijskih jama, prečnika od preko 10 m i dubine od 5 m. Te jame formiraju krug od preko dva kilometra u prečniku i obuhvataju oblast veću od 3 km2 oko Darington Volsa, jednog od najvećih spomenika ovog tipa u Britaniji i čuvene, manje praistorijske strukture u Vudhendžu.

Tekst

OKO PLANETE

Klima

Otopljeno do tačke bez povratka

Ledena ploča Grenlanda istopila se do tačke od koje nema povratka, a napori za usporavanje globalnog zagrevanja neće je sprečiti da se raspadne. To se navodi u studiji istraživača sa Državnog univerziteta Ohajo.

Tekst

OKO PLANETE

Nove knjige: "Sirene Marsa"

Potraga za životom na Crvenoj planeti

Nekada se smatralo da Mars ima kanale koje su izgradile napredne vanzemaljske civilizacije. Od tada je zabeležen ozbiljan napredak u našim saznanjima vezanim za Crvenu planetu, ali je ostalo još mnogo toga da se otkrije.

Tekst

OKO PLANETE

Foke

Stradanje zbog sve manje leda

Virus fokinske kuge (PDV) proširio se sa životinja u severnom Atlantiku na populacije na severu Tihog okeana. Naučnici smatraju da bi širenje patogena moglo postati sve češće kako se led otapa.

Tekst


SADRZAJ PLANETA Br 99

 

ČASOPIS PLANETA Br 99

 SARADNICI NA BROJU

Saradnici: Jozef Baruhović, Katarina Bogićević, Vesna Bosanac, Milan Gnjatović, Ibrahim Hadžić, Ilijana Jakšić, Gordana Jovanović, Oliver Klajn, Sana Knežević, Ratko Kušić, Dragan Lazarević, Borka Marinković, Jelena Marjanović, Vladimir Milojević, Žaneta Miljanić, Darko Mladenović, Draženko Nenadić, Ana Paunović, Branislava Rogić, Miloš Rastović, Marija Sretenović, Dušan Stanić, Miomir Tomić, Gordana Tomljenović, Ljubiša Topisirović, Zoran Šević, Zdenko Štromar


Dostupno na digitalnom formatu www.novinarnica.net

Direktor: Milan Knežević
Glavni i odgovorni urednik: Aleksandar Gaon
Pomoćnik glavnog urednika: Miloslav Rajković
Likovno-grafički urednik: Studio Platinum, Beograd
Fotografije: Zdenko Štromar
Naslovna strana: Marija Miljković
Internet i Instagram: Marija Miljković

IZDAVAČ I OSNIVAČ : " Belmedia" d. o. o. © All rights reserved
DISTRIBUCIJA: Global Press d.o.o, Beograd, Žorža Klemansoa 24, 011/276-4538 i 276-9301
ŠTAMPA: "Kosmos", Svetog Save 16, Beograd, 011/ 2430 510

 

Sledeći broj izlazi 1. aprila 2021g.


  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA