MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 95 | PERIODNI SISTEM ELEMENATA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 95
Planeta Br 95
Godina XVII
Mart - April 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Br. 95 Glavni naslovi

 

MEDICINA

Priredila: G. Tomljenović

Pandemije kroz istoriju

Jače i od Rimskog carstva

Epidemije zaraznih bolesti širile su se svetom i u vreme daleko pre brzih migracija i međunarodnog saobraćaja kakav danas poznajemo

Tekst

MEDICINA

G.T.

Pandemija novog koronavirusa

Potraga za vakcinom kao globalna akcija

Ni za jedan od poznatih koronavirusa ne postoji vakcina, pa ni za izazivače teških respiratornih oboljenja SARS i MERS. U trci s vremenom, istraživači danas pokušavaju da razviju vakcinu za najnoviji koronavirus, koji je izazvao pandemiju COVID-19. Neki od naučnika se nadaju da će im to uspeti i pre kraja ove godine

Tekst

MEDICINA

G.T.

Savremena interventna kardiologija

Kad srcu treba što pre da se pomogne

Umesto otvorenim hirurškim zahvatima, do srca ili začepljenja u koronarnom krvnom sudu interventna kardiologija može da dopre uz pomoć katetera, u okviru neke od minimalno-invazivnih procedura kao što je perkutana koronarna intervencija

Tekst

SUMMARY

Planeta No 95
ENGLISH Summary

  Tekst

PRIČA SA NASLOVNE STRANE

PERIODNI SISTEM ELEMENATA

Pre 150 godina, u vreme kada je stvorena prva tablica Periodnog sistema elemenata od strane ruskog hemičara Dmitrija Mendeljejeva, malo je ko mogao predvideti do koje će se mere ova znanja širiti. Mendeljejev je upisao 56 elemenata - danas ih ima 118! Ti elementi su svuda oko nas, prisustvo nekih od njih možemo čak neposredno osetiti. Jedni su kao na dlanu, druge je teško „uhvatiti“, neki treći traju samo po par sekundi, za prisustvo nekih daljih potrebna je veoma složena naučna oprema. Praktična svrha ove sistematizacije je nemerljiva. Šta god da se u nauci događa i ispituje, periodni sistem elemenata je ono na čemu se proučavanje zasniva, ono je osnov svih naučnih otkrića i tehnološkog napretka. Mada je, početkom 20. veka, Mendeljejev bio predložen za Nobelovu nagradu za hemiju, to priznanje mu je izmaklo iz naoko prozaičnih razloga: u Komitetu za dodelu ove nagrade došlo je do neslaganja i... nagrada je pripala drugom naučniku! Ipak, danas, kada se pomene tablica Periodnog sistema elemenata, prva naredna reč koja se za to vezuje je prezime Mendeljejev.

TEMA BROJA

Miloslav Rajković

Periodni sistem elemenata

Trenutak savršene simetrije

Navršilo se više od jednog i po veka od kada je ruski naučnik Dmitrij Ivanovič Mendeljejev ( Дмитрий Иванович Менделеев), profesor Tehničkog instituta Univerziteta u Sankt Peterburgu, u Žurnalu Ruskog fizičko-hemijskog društva (1, 60–77, 1869, p. 70) objavio svoj rad o periodnom zakonu i periodnom sistemu elemenata Соотношение своих свойств с атомным весом элементов (Однос између своjстава и атомских тежина елемената), s tabelarnim prikazom.

Tekst

TEMA BROJA

Periodni sistem elemenata / Priča o imenu siborgijum

Jedne noći, sa idejom

Priče o otkrićima pojedinih elemenata su po pravili veoma zanimljive, ali je ona o otkriću siborgijuma je i zanimljiva i duga. No, u toj dugoj pripovesti je najzanimljiviji deo kako je za ovaj sinteteički hemijski elementa sa simbolom Sg i atomskim brojem 106 usvojeno ime. A ime je dobio po Glenu T. Siborgu, pioniru otkrića veštačkih elemenata. U Periodnom sistemu Sg je u šestoj grupi u sedmom redu, između dubnijuma i borijuma.

Tekst

TEMA BROJA

M. Rajković

Periodni sisrtem elemenata / Životni put Mendeljejeva

Nastavnik, naučnik, savetnik…

Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев) rođen je 27. januara/ 8. februara (po gregorijanskom kalendaru) 1834. godine u Tobolsku u Sibiru, kao najmlađe od četrnaestoro (ili više) dece Ivana Pavloviča Mendeljejeva, profesora književnosti i direktora gimnazije, i Marije Dmitrijevne Mendeljejev (rođene Kornilijeva), koja je radila u fabrici stakla.

Tekst

TEMA BROJA

Dr Ana Paunović

Periodni sistem elemenata / Biološki značaj nekih elemenata

Iz zemljišta i preko biljaka do...

Hemijski elementi koji ulaze u sastav ćelija živih bića nazivaju se biogeni elementi. Oni su prisutni u svim komponentama živih bića, u neorganskom ili u organskom obliku. Od 117 prirodnih elemenata, 6 elemenata - ugljenik, vodonik, azot, kiseonik, fosfor i sumpor - čine sastav oko 99% živog tkiva. Ovi elementi imaju određene osobine (mali i laki atomi, elektroni blizu nukleusa, sposobnost da formiraju čvrste i stabilne veze).

Tekst

TEMA BROJA

Periodni sistem elemenata / Širom Sunčevog sistema

U okeanu dubine 180 km

Elementi periodnog sistema široko su rasprostranjeni u Sunčevom sistemu, na planetama i na njihovim mesecima, a većina ih je, pod različitim fizičkim i hemijskim uticajima, promenila osnovne karakteristike.

Tekst

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Tinitus

Fantomski zvuk u ušima

Subjektivni tinitus - bez objektivnog prisustva odgovarajućeg spoljnog zvuka - najučestaliji je oblik ovog mahom bezopasnog stanja. Ukoliko se pokaže da nema ozbiljnije uzročnike, ali pogođenoj osobi veoma smeta, doc. univ. dr Ljiljana Čvorović, konsultant Bel Medic-a, preporučuje TRT, habituacionu terapiju privikavanja na tinitus

Tekst

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Ortopedija vilica - ortodoncija

I funkcionalno, i estetski

Kao specijalizovana grana stomatologije koja se bavi dijagnostikom, prevencijom i terapijom nepravilnosti zuba i vilica, ortodoncija danas raspolaže sve širim terapijskim mogućnostima za rešavanje funkcionalnih i estetskih problem te vrste. Konsultant Bel Medic-a, dr Predrag Lazović, specijalista ortopedije vilica, ističe da ortodontska terapija, štaviše, može da se primenjuje u bilo kojoj životnoj dobi, čak i u poznijim godinama

Tekst

MEDICINA

19. mart 2020.
Gordana Tomljenović

Koronavirus SARS-CoV-2

Planetarna borba protiv nevidljivog neprijatelja

Epidemija novog virusa iz velike porodice koronavirusa, sa izvornim žarištem u jednom delu Kine, 11. marta je od strane Svetske zdravstvene organizacije (SZO) i zvanično proglašena pandemijom. Pof. dr Darko Nožić, infektolog u Bel Medic-u, objašnjava šta se o ovom patogenu zasad zna, i šta SZO preporučuje kao najefikasniju zaštitu

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

DIJETOLOGIJA

Blagodeti povremenog gladovanja

U ponudi su mnoge dijete; ali, ima li naučnih dokaza koji bi potkrepili tvrdnje o njima? U članku koji je nedavno objavljen u New England Journal of Medicine, neuronaučnik bolnice Džonz Hopkins, Mark Matson, zaključuje da za povremeno gladovanje (intermittent fasting) takvi dokazi postoje. Jer, Matson već 25 godina proučava uticaj povremenog posta na zdravlje, a i sam ga se pridržava duže od 20 godina.

Tekst

MENOPAUZA

Magnezijum i zdravlje srca

Nova studija zasnovana na podacima iz Inicijative za zdravlje žena - velikog američkog nacionalnog istraživanja koje se od 1991. bavi merama zdravstvene preventive - otkrila je potencijalno blagotvornu vezu između magnezijuma i kobne srčane bolesti kod žena u postmenopauzi.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

KARDIOLOGIJA

Dobar san za zdravo srce

Naučnici su sve bliže odgovoru na pitanje: na koji način dobar san štiti od bolesti srca? Studije na miševima su otkrile dosad nepoznate mehanizme između mozga, koštane srži i krvnih sudova, koji štite od razvoja ateroskleroze - ali samo kad je san zdrav.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

NEUROLOGIJA

Novi pogled na Alchajmerovu bolest

Naučna zajednica odavno veruje da je beta-amiloid, protein koji može da se nakuplja i formira lepljive plakove u mozgu, prvi znak Alchajmerove bolesti. Beta-amiloid tada dovodi i do drugih promena u mozgu, uključujući neurodegeneraciju, pa na kraju i probleme sa razmišljanjem i pamćenjem.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Priredila: Ilijana Jakšić

Život van Zemlje

TITAN i njegove mogućnosti

Naučnici su otkrili prvu globalnu geološku mapu Saturnovog prirodnog satelita Titana koja obuhvata ogromne ravnice i dine zaleđenog organskog materijala i jezera tečnog metana, osvetljavajući tako jedan egzotični svet koji se smatra jakim kandidatom u potrazi za životom izvan naše planete

Tekst

OSVAJANJE SVEMIRA

Dragan Lazarević

Novi kosmički brodovi

Udobnost u svemiru

Kada bi se postavilo pitanje: koja država ima najuspešniji kosmički program, odgovor bi bio da se, i pored značajnih uspeha drugih država i agencija, program koji su ostvarivale i ostvaruju SAD može oceniti kao vodeći u svetu (jedan od pokazatelja te uspešnosti je to da je NASA-in budžet veći nego budžeti svih ostalih kosmičke agencije zajedno).

Tekst

MATEMATIKA

Borka Marinković

Bivši i sadašnji heroji Matematičke gimnazije

Uživanje uz analize i teoriju brojeva

Alumni portal Matematičke gimnazije omogućava neprekidnu vezu sadašnjih i bivših učenika, rasutih po raznim univerzitetima i naučnim institucijama u svetu. Tim putem, na obostrano zadovoljstvo, oni razmenjuju svoja znanja i iskustva. I ne samo na taj način. Bivši učenici, pogotovo oni najuspešniji, obavezali su se da će, jednom godišnje ili u okvirima svojih mogućnosti, u Beogradu predstaviti svoj trenutni rad, projekte i ideje.

Tekst

EKONOMIJA

Autorka teksta, prof. dr Ana Trbović, suvlasnica je firme koja razvija blokčejn
tehnologiju u energetici i redovni profesor fakulteta FEFA u Beogradu,
gde predaje predmet ”Preduzetništvo”.

Kriptovalute i žetonomija

Za viši stepen sigurnosti

Blokčejn, reč koja izvorno iz engleskog potiče iz reči blok (eng. block) i lanac (eng. chain), tehnologija je programiranja koja ima viši stepen sigurnosti, istovremeno jačajući transparentnost radnji i poverljivost podataka. Ovom tehnologijom blokovi, odnosno skupovi podataka, povezuju se na način koji je dodatno zaštićen posebnim programerskim obeležjima i žigovima, pa ne može da se podacima manipuliše i menja redosled programiranih radnji.

Tekst

NEUROLOGIJA

Prof. dr Milan Gnjatović

Nauka bez empatije

Stari mozak, drugi čovek

Dva sleda događaja koja su se odigrala polovinom 19. veka, nezavisno jedan od drugog, zauzimaju važno mesto u istoriji biheviorističke neurologije. I govore o tome da neobične ljudske sudbine mogu da postanu izvor naučnog saznanja ili predmet naučne manipulacije.

Tekst

EPIGENETIKA

Jelena Marjanović

Prilike da promenimo zapisano

Geni i organski prevrati

Znamo da ličimo na svoje roditelje. Uglavnom razumemo da to ima veze sa nečim što je bilo upisano u njihovim genima, a zatim u trenutku začeća preneto na nas, potomke. Znamo da je teško naslediti plave oči ako jedan od roditelja ima crne, i sećamo se vica o Ajnštajnu kojem je, navodno, prišla neka lepotica sa idejom kako bi bilo divno da njih dvoje imaju dete lepo na nju i pametno na njega.

Tekst

EGZOTIČNI NARODI

O.K.

Munde

U braku sa dve sestre

Na istoku Indije nalaze se države Džarkand, Zapadni Bengal i Odiša. U njima živi najveći deo jednog neobičnog naroda. To je etnička zajednica Munda. U Indiji ih ima preko dva miliona i dvesta hiljada. Prisutni su u manjoj meri u Bangladešu, sa svega nekoliko hiljada ljudi. Naziv naroda potiče iz sanskrita i označava poglavicu.

Tekst

MIKOLOGIJA

Ibrahim Hadžić

Posle tri decenije...

MDS - šta je to?

Pre tridesetak godina, na samom pragu osnivanja Mikološkog društva Srbije, gljivaru koji je hteo da unapredi svoje znanje koristeći stranu stručnu literaturu, takozvane vodiče za branje gljiva jer, u to vreme, u Srbiji osim publikacije Ishrana u prirodi (1977) sa odeljkom o gljivama, koji je napisao mikolog Vojteh Lindtner i knjige Gljive Jugoslavije (1979) koju je napisao mikolog Ivan Foht - druge gljivarske literature nije bilo.

Tekst

RETKE VRSTE

O.K.

Kamarg konj

Romantični poludivlji kopitar

Sredozemnog mora i delte reke Rone, na jugu Francuske, prostire se ravnica Kamarg. Veliki deo ove celine čine jezera, močvare i lagune. Sa površinom od oko 930 km2, Kamarg obuhvata i nacionalni park. Vlažna područja ovog dela Francuske su stanište jedne od najneobičnijih i najstarijih konjskih rasa na svetu. Stručni naziv divljeg konja je Equus ferus. Danas postoje dve podvrste ove životinje.

Tekst

FAUNA

Dr Ana Paunović

Najveće životinje (2)

Opasne, teške, proždrljive...

Sigurno ste se barem nekada u životu zapitali: koje su životinje najveće na svetu, koliku visinu i dužinu dostižu i koliko su teške? Odgovori su začuđujući i neretko iznenađujući. Pa, nastavimo redom...

Tekst

EVOLUCIJA

Prof. dr Katarina Bogićević
Prof. dr Draženko Nenadić

Džinovi ledenih doba kvartara (od mita do naučnih dokaza)

Otkopani preci

Postojanje materijala ledničkog (glečerskog) porekla izvan oblasti današnjeg rasprostranjenja lednika dugo je mučilo naučnike, a naročito su misteriozni bili tzv. eratički („lutajući“) blokovi, često ogromni komadi stena, koji su izgledali potpuno drugačije od svih stena u njegovoj okolini.

Tekst

PALEONTOLOGIJA

Dr Gordana Jovanović

Bryozoa - bajkoviti mikrosvetovi

Ukrasi iz dubina

Na plažama mora i okeana svako može naći dragoceni suvenir, bilo ljušturicu puža ili školjke, ili neki interesantan kamen. Ako se pored plaže nalaze stene u koje udaraju talasi, moguće je pronaći i fosile koji su iz njih isprani. Ljubitelji ovih suvenira će najpre odlučiti da sakupe primerke sa lepo očuvanim ukrasima ili bojama, ne sluteći da su na mnogim, čak i polomljenim primercima sačuvane veoma sitne životinjice koje ih mestimično oblažu, poput nekog tankog prekrivača, i uglavnom su poznate samo paleontolozima.

Tekst

ARHEOLOGIJA

O.K.

Vairau peščani nanos

Sa glavama ka istoku

Novi Zeland je država koja se sastoji od oko 600 ostrva. Samo dva su velika i na njima živi ogromna većina stanovništva. Najveće je Južno ostrvo, koje zauzima više od polovine teritorije ove države. Na severoistoku ovog dela kopna je region Marlboro,u kojem je nanos sedimenta u reci Vairau koja otiče u Kukov prolaz, moreuz koji deli dva najveća novozelandska ostrva.

Tekst

PISMA

O.Klajn

Mikenska slova

Kolevka jezika stare Grčke

Mikenska civilazacija obuhvata period od približno 16. do kraja 1. veka p.n.e. Naziv je dobila po svom središtu Mikeni, u Argolidi, na istoku Peloponeza. Posebna naučna disciplina, mikenologija bavi se kulturom i jezikom tog dela istorije antičke Grčke. Iza sebe je ostavila nastariju formu grčkog jezika i pisma za koje se zna da su iza njih ostali određeni tragovi koji su dešifrovani.

Tekst

PRVA PLOVIDBA OKO SVETA

G. Tomljenović

Pet vekova od Magelanovog otkrića Pacifika

Kraj nadomak cilja

Na svoj veliki put oko sveta Fernando Magelan krenuo je iz Sevilje, koja do septembra 2021. obeležava 500. godišnjicu jednog od najvećih poduhvata u ljudskoj istoriji. Magelanova ekspedicija trajala je tri godine pa će, krajem ove godine, biti obeležena jedna od njegovih najvećih pomorskih pobeda na tom putu - otkriće i prolazak kroz tesnac koji spaja Atlantski i Tihi okean

Tekst

OKO PLANETE

I.J.

ENERGIJA

Fleksibilna baterija

Nikolas Kotov (Univerzitet Mičigen, SAD) i njegove kolege razvili su provodnik komponentu za litijum-jonsku bateriju koja održava svoju električnu provodljivost čak i kada je izložen naprezanju od preko tri stotine procenata.

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

MATERIJALI

Rusi napravili ekološku plastiku

Ruski naučnici napravili su materijal na osnovu polietilena koji se u prirodi može razgraditi, objavljeno je u naučnom listu "Neorganski materijali". Naučnici sa Ruskog ekonomskog univerziteta "Plehanov" sproveli su niz eksperimenata za promenu strukture polietilena, što je uslov za njegovu biorazgradnje.

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

GEOLOGIJA

Najstariji krater na Zemlji

Asteroid koji je pogodio Jarabubu, u zapadnoj Australiji, pre otprilike 2,2 milijarde godina, napravio je, možda, najstariji krater na Zemlji. Pretpostavlja se da je ovim udarom okončano ledeno doba. Do ovog zaključka naučnici su došli ispitivanjem minerala na mestu gde je asteroid udario u Zemlju.

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

AERONAUTIKA

Jedan pilot a dva aviona

Američki piloti će uskoro moći da upravljaju sa više aviona odjednom, objavila je kompanmija “Boing”. Zajedno sa snagama mornarice kompanija je nedavno ostvarila daljinsko upravljanje dva aviona “growler EA-18G”, koristeći treći avion kao kontrolnu sobu za prva dva.

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

KLIMA

Foke pomažu NASA-i

Da bi se pratile klimatske promene važno je meriti kako se okean zagreva i koje su posledice. Međutim, neki delovi okeana su nepristupačni pa je u istraživanju koje je objavila Lia Zigelman iz NASA-ine Laboratorije za mlazni pogon, učestvovala i jedna foka?

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

MOLEKULI

Novi način korišćenja svetlosti

Istraživači sa Univerziteta Kolumbia, SAD, razvili su način korišćenja veće snage od singletne fisije u cilju povećanja efikasnosti solarnih ćelija. U časopisu “Nature Chemistry”, prikazali su dizajn organskih molekula koji su sposobni da stvore dva ekscitona po fotonu svetlosti, što je proces nazvan singlet fisija. Ekscitoni se stvaraju brzo i mogu da žive duže od onih koji se stvaraju iz njihovih neorganskih duplikata, što dovodi do pojačanog stvaranja električne energije po fotonu.

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

NUTRICIONIZAM

Hrana od vazduha

Finski naučnici proizveli su hranu od vazduha. U osnovi, reč je o proteinu iz bakterija u zemljištu koje se hrane vodonikom izdvojenim iz vode pomoću električne, odnosno solarne energije. Posredi je proteinski sastojak, nalik brašnu, koji sadrži 50 posto belančevina, od 5 do 10 posto masti i od 20 do 25 posto ugljenih-hidrata.

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

MIKROORGANIZMI

Ne samo vulkani i asteroidi

Za najgore izumiranje na Zemlji koje se desilo pre 252 miliona godina, kada je uništeno 90 % morskih stvorenja i 70 % kopnenih kičmenjaka, kriv je mikroorganizam koji otpušta velike količine metana u atmosferu, utvrdili su američki naučnici. Istraživači koji žele da reše jednu od najdužih misterija nauke - šta se dogodilo na kraju permskog razdoblja i šta je izazvalo najgore od pet izumiranja u istoriji Zemlje, zaključili su da je krivac jednoćelijski mikroorganizam Methanosarcina.

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

GENETIKA

Monogamija “zapisana” u genima

Šta je razlog da pripadnici jedne vrste žive u paru, dok su drugi pripadnici sličnih vrsta potpuno drugačiji po tom pitanju i često menjaju partnere? Odgovor možda leži u njihovim genima.

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

VULKANOLOGIJA

Staklasti ostatak mozga

Visoka temperatura nastala u vreme erupcije Vezuva pretvorila je mozak jedne žrtve u staklo, pokazalo je jedno nedavno istraživanje. Erupcija se dogodila 79. godine n.e. Stradale su hiljade ljudi i uništena su okolna naselja. Ostali su grad Herkulanum prekriven lavom i pepelom i tela žrtava.

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

NOVE TEHNOLOGIJE

Štampani organi, veštačko meso...

Naučnici rade na uvođenju i primeni inovativne medicine u oblasti bioštampe, odnosno pravljenju ljudskih organa ni od čega. To podrazumeva stvaranje tkiva koje ljudsko telo neće odbaciti, i to korišćenjem metoda koji su slični 3D štampanju predmeta od plastike - sloj po sloj.

Tekst

OKO PLANETE

I.J.

MAGNETIZAM

Slučajnošću do tečnog magneta

Magneti postoje u različitim oblicima, poput onih koji stoje na frižiderima do elektromagneta koji se prave od žice i bakra i obično su u čvrstom stanju. Ali, po prvi put, naučnici su napravili trajni magnet u tečnom obliku. I to sasvim slučajno.

Tekst

OKO PLANETE

I.J.

VEŠTAČKA INTELIGENCIJA

Softver za prepoznavanje primata

Naučnici sa Univerziteta u Oksfordu napravili su novi softver veštačke inteligencije za prepoznavanje i praćenje šimpanzi u divljini. Novi softver će omogućiti istraživačima i zaštitnicima prirode da manje vremena provode analizirajući video zapise kao i da uštede na resursima, kako je objavljeno u najnovijem izdanju časopisa Science Advances.

Tekst

OKO PLANETE

I.J.

ORNITOLOGIJA

Boja perja kao podsticaj

Svana Rogala (Univerzitet Gentau, Belgiji) je zajedno sa svojim kolegama proučavala nekoliko vrsta ptica da bi videla kako boja perja utiče na temperaturu krila u toku leta. Oni su pomoću termovizije ispitali vrstu orao ribar (poznat i pod nazivom morski jastreb). Otkriveno je da je tamno perje na ptici toplije od svetlijeg.

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

LJUDSKA VRSTA

Pre pola miliona godina

Tajanstvena populacija drevnih ljudi živela je u zapadnoj Africi pre pola miliona godina, a naučnici veruju da njihovi geni i danas žive u ljudima. Čini se da se ta populacija razišla od modernih ljudi pre nego što su se neandertalci odvojili od porodičnog stabla, pokazuje jedno nedavno istraživanje.

Tekst

OKO PLANETE

KONTEH

Sajam poslovnih mogućnosti i stručnih praksi

EESTEC LC Novi Sad četrnaesti put zaredom organizuje KONTEH - Sajam poslovnih mogućnosti i stručnih praksi, koji će se održati 25. i 26. marta 2020. godine na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu. Cilj KONTEH-a je da studentima pruži priliku da se upoznaju sa mogućnostima planiranja i razvoja karijere u kompanijama koje uspešno posluju u našoj zemlji.

Tekst

OKO PLANETE

I.J.

ENERGIJA

Solarni paneli s uređajima za prečišćavanje vode koji se nalaze pozadi mogli bi simultano da proizvode vodu za piće i električnu energiju. Postavljanjem sistema za destilaciju vode na zadnjem delu solarne ćelije, konstruisan je uređaj koji služi i za stvaranje električne energije i za prečišćavanje vode.

Tekst


SADRZAJ PLANETA Br 95

 

ČASOPIS PLANETA Br 95

 SARADNICI NA BROJU

Saradnici: Jozef Baruhović, Katarina Bogićević, Vesna Bosanac, Svetlana Đurić, Milan Gnjatović, Ibrahim Hadžić, Ilijana Jakšić, Gordana Jovanović, Oliver Klajn, Sana Knežević, Dragan Lazarević, Mirjana Lukić, Borka Marinković, Vladimir Milojević, Žaneta Miljanić, Marija Miljković, Darko Mladenović, Draženko Nenadić, Ana Paunović, Barbara Radulović, Miloš Rastović, Dušan Stanić, Sanja Stanković, Miomir Tomić, Gordana Tomljenović, Ljubiša Topisirović, Zoran Šević, Zdenko Štromar, Slavomir Vojinović


Dostupno na digitalnom formatu www.novinarnica.net

Direktor: Milan Knežević
Glavni i odgovorni urednik: Aleksandar Gaon
Pomoćnik glavnog urednika: Miloslav Rajković
Likovno-grafički urednik: Studio Platinum, Beograd
Fotografije: Zdenko Štromar
Naslovna strana: Marija Miljković
Internet: Marija Miljković

IZDAVAČ I OSNIVAČ : " Belmedia" d. o. o.
DISTRIBUCIJA: Global Press d.o.o, Beograd, Žorža Klemansoa 24, 011/276-4538 i 276-9301
ŠTAMPA: "Kosmos", Svetog Save 16, Beograd, 011/ 2430 510

 

Sledeći broj izlazi 1.marta 2020g.


  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 115
Planeta Br 115
Godina XXI
Januar - Februar 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA