MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 96 | VELIKI UMOVI SVETA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 96
Planeta Br 95
Godina XVII
Maj-Jun-Jul 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Br. 96 Glavni naslovi

 

MEDICINA

G.T.

Savremena interventna kardiologija

Kad srcu treba što pre da se pomogne

Umesto otvorenim hirurškim zahvatima, do srca ili začepljenja u koronarnom krvnom sudu interventna kardiologija može da dopre uz pomoć katetera, u okviru neke od minimalno-invazivnih procedura kao što je perkutana koronarna intervencija

Tekst

SUMMARY

Planeta No 96
ENGLISH Summary

  Tekst

PRIČA SA NASLOVNE STRANE

VELIKI UMOVI SVETA

Šta je sve pokretalo civilizaciju, ko su bili pojedinci koji su odlučujuće doprineli da njihova šira zajednica pa i svet u celini naglo pođu napred, i mišlju i delom? Od antičkih vremena do danas, bezbroj je velikih pojedinačnih umova onih ljudi koji su svojim izumima i zamislima preokretali stvarnost i naglo je pokretali napred. Bilo je u tom nizu i mislilaca i konstruktora, i izumitelja i eksperimentatora. Upravo zahvaljujući njima svet je danas na visokom umnom i tehnološkom nivou. Među njima je i znatan broj ljudi iz Srbije i njene neposredne okoline. Počev od Ruđera Boškovića i Jovana Cvijića, sa Mihailom Pupinom i Nikolom Teslom, do Mileve Marić Ajnštajn i Milutina Milankovića - umni i praktični dometi ovdašnjih ljudi postali su nezaobilazni deo razvoja civilizacije.

TEMA BROJA

Miloslav Rajković

Veliki umovi sveta

Ajnštajn i tri srpska jerarha

Najveći naučnici svih vremena su Isak Njutn (Isaac Newton) i Albert Ajnštajn (Albert Einstein), glasio je gotovo kategorički odgovor akademika Miljenka Perića, fizikohemičara (kvantna hemija), u našoj anketi o top 10 svetskih naučnika u istoriji nauke. Dalji poredak ga nije zanimao. Mišljenje akademika Perića se podudarilo s krajnjim rezultatom ovog ispitivanja naših akademika, univerzitetskih nastavnika i istraživača u naučnim institutima. Anketa je potvrdila da je među korifejima nauke u srpskom narodu Milutin Milanković u svesti naših naučnih delatnika etabliran na prvom mestu, a slede ga Nikola Tesla i Mihajlo Pupin.

Tekst

TEMA BROJA

Fedor Mesinger

Veliki umovi sveta

Panteon nauke o vremenu i klimi

Često se citira izreka čuvenog irskog matematičara i fizičara Vilijama Tomsona (William Thomson), poznatog više pod imenom Lord Kelvin: “When you can measure what you are speaking about, and express it in numbers, you know something about it; but when you cannot measure it, when you cannot express it in numbers, your knowledge is of a meagre and unsatisfactory kind.”

Tekst

TEMA BROJA

Veliki umovi sveta

Preteča moderne baterije, Matematika bez 9, Smrzavanje na 100 stepeni, Tranzistor za prekretnicu, Uran i neutroni, Iskustvo kaveza, Tri sistema tela i Elektricitet mišića

Alesandro Volta (Alessandro Giuseppe Antonio Anastasio Gerolamo Umberto Volta, 1745-1827) italijanski fizičar, rodio se i školovao u italijanskom gradu Komo. Kao dete smatralo se da nije bio naročito inteligentan jer nije umeo da priča do svoje četvrte godine

Tekst

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Neonatologija

Od Apgar skora do urgentnih stanja

U porodilištu, u prvim minutima života bebe, ključnu ulogu ima neonatolog. On će roditeljima vrlo brzo reći da li je beba zdrava i da li je „sve na mestu”, a bebi će, ako je potrebno, na mnogo načina pomoći da se uspešno prilagodi novom životu. O svakodnevnim zadacima svog uzbudljivog i izuzetno odgovornog posla govori dr Vladan Milojević, pedijatar neonatolog u Bel Medic-u

Tekst

MEDICINA

G.T.

Pandemija novog koronavirusa

Potraga za vakcinom kao globalna akcija

Ni za jedan od poznatih koronavirusa ne postoji vakcina, pa ni za izazivače teških respiratornih oboljenja SARS i MERS. U trci s vremenom, istraživači danas pokušavaju da razviju vakcinu za najnoviji koronavirus, koji je izazvao pandemiju COVID-19. Neki od naučnika se nadaju da će im to uspeti i pre kraja ove godine

Tekst

ISTORIJA MEDICINE

Priredila: G. Tomljenović

Pandemije kroz istoriju

Jače i od Rimskog carstva

Istorijski gledano, pandemija koronavirusa koja još nije zauzdana samo nas podseća da zarazne bolesti prate čoveka i obeležavaju život globalnog društva hiljadama godina unazad. Pokazalo se, takođe, da su infektivne bolesti najsmrtonosnija pretnja u istoriji ljudske vrste – odnele su živote više od 350 miliona ljudi

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

PREVENCIJA

Vreme je za nošenje maski?

Ljude treba ohrabrivati da nose maske za lice, kao meru predostrožnosti, a na temelju činjenice da time malo može da se izgubi, a potencijalno više da se dobije, kažu stručnjaci u BMJ (British Medical Journal). Profesorka Triša Grinalg sa Univerziteta u Oksfordu i njene kolege veruju da bi, uprkos ograničenim dokazima, maske „mogle da imaju značajan uticaj na prenošenje virusa i relativno mali uticaj na društveni i ekonomski život”.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

KORONAVIRUS

Neurološke manifestacije Covid-19

Prema nedavnoj studiji sprovedenoj van Kine, u težim slučajevima Covid-19 relativno često se javljaju moždani udari, izmenjena svest i druga neurološka stanja. I u samoj Kini, na osnovu 214 slučajeva teških oblika infekcije koronavirusom lečenih u gradu Vuhanu tokom rane faze pandemije, lekari su izvestili o 36,4 odsto pacijenata sa neurološkim simptomima.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

COVID-19

Testiranje efikasnosti ćelijske terapije

Međunarodni tim naučnika dobio je dozvolu američke FDA (Food and Drugs administration) za kliničko ispitivanje koje će testirati sigurnost i efikasnost terapije mezenhimalnim matičnim ćelijama iz pupčane vrpce (UC- MSC), a sa ciljem sprečavanja životno ugrožavajućih upala pluća koje prate teške oblike Covid-19. Ova ćelijska terapija primenjuje se intravenski.

Tekst

KOSMONAUTIKA

Dragan Lazarević

Rekordi kosmičkog veterana

Preko pola veka „sojuza“

Od početka kosmičkog doba, različiti tipovi kosmičkih brodova su konstruisani prema programima koje je trebalo da obave; ali, ako bi se postavilo pitanje: koji bi tip kosmičkog broda mogao da bude tipičan predstavnik letelica koje su trasirale put u kosmos i potpuno odgovarale svojoj osnovnoj nameni, odgovor bi svakako bio: sovjetsko-ruski „sojuz“.

Tekst

ISTRAZIVANJE SVEMIRA

Z.B.

Astrofizika

Zvezda povlači prostor-vreme

Jedno od predviđanja Ajnštajnove Opšte teorije relativiteta je da telo u rotaciji svojom masom povlači za sobom prostor-vreme (“frame-dragging”). Ovaj efekat je teško uočiti pošto je neprimetan kod manjih svemirskih objekata. Ali, u svemiru se nalazi mnoštvo masivnijih nebeskih tela pa su naučnici uočili ovaj efekat u zvezdanom paru koji se neverovatnim brzinama vrti jedan oko drugoga.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Z.B.

Mi za 2,5 milijarde godina

Potok podriva galaksiju

Naša galaksija je počela da se sudara sa patuljastim galaksijama Velikim i Malim Magelanovim oblakom. Astronomi znaju da će se Mlečni put sudariti s velikom spiralnom galaksijom Andromeda, što bi trebalo da se dogodi za četiri milijarde godina. Sada nam se približavaju Veliki i Mali Magelanov oblak, koji kruže oko Mlečnog puta.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

I.J.

Venera

Promena posle klimatske katastrofe

Novi NASA-in kompjuterski model upućuje na mišljenje da su temperature na Veneri pre 700 miliona godina varirale između 20-50 stepeni na površini. Na osnovu rezultata misije Pioneer Venus,ta planeta je nekada imala okeane koji su, na osnovu istraživanja NASA-inog Godard instituta za svemirsku nauku, postojali i po nekoliko milijardi godina.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

I.J.

Astronomija

Stotinu misterioznih radio-signala

Astronomi su možda na pragu otkrića jedne od najvećih misterija svemira nakon što je otkriveno stotinu misterioznih radio-pulseva udaljenih tri milijarde svetlosnih godina.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Z.B.

Virusi iz svemira

Približavanje opasnosti

Profesor Dov Grinbaum, direktor izraelskog akademskog Instituta za pravne posledice novih tehnologija "Zvi Meitar", tvrdi da traženje života izvan Zemlje može biti pretnja od zaraze gore od koronavirusa. On je istakao da se, u doba brzih putovanja i lakoće kretanja, virusi brzo i lako šire.

Tekst

MATEMATIKA

G. Tomljenović

Na Evropskoj matematičkoj olimpijadi za devojke

Matematičarke za ponos

O ljubavi prema kraljici prirodnih nauka za “Planetu” govori Milja Jovanović, najmlađa učesnica nedavnog međunarodnog takmičenja u matematici, na kojoj je ekipa devojaka iz Matematičke gimnazije postigla veliki uspeh

Tekst

HIGH TECH

ENERGIJA, VEŠTAČKA INTELIGENCIJA, BELA TEHNIKA,
TELEFONIJA, TRANSPORT, PLAYSTATION

Hidroavion na baterijski pogon kanadske kompanije “Harbour Air” ušao je u istoriju avijacije kao prvi električni avion kojim je obavljen neki komercijalni let. Vazduhoplov u čijoj se kabini nalazilo šest putnika, uzleteo je sa reke Frejzer, u blizini grada Ričmonda, napravivši uspešan trominutni let.

Tekst

ENERGIJA

Jelena Marjanović

Fuzija: potraga za svetim gralom

San o doglednoj budućnosti

Početkom februara odjeknula je vest da Japan planira izgradnju 22 termoelektrane na ugalj. Nakon što su katastrofalni zemljotres i cunami doveli do havarije nuklearne elektrane u Fukušimi 2011. godine, temeljita inspekcija drugih nuklearki u zemlji ustanovila je ozbiljne propuste u njhovom vođenju i izazvala političke skandale. Borba sa kontaminacijom nastalom usled havarije tek će isisavati novac iz budžeta Japana u decenijama koje dolaze. Posledica svih ovih dešavanja je potpuno gašenje nuklearnog programa u Japanu.

Tekst

OTKRIćA

Vladimir Jelenković

Tajne Teslinih bolesti

Pogled u nevidljivi svet genija

Prof. dr Igor Rudan prvi je naučnik koji je proučio i, na osnovu najnovijih saznanja savremene medicine i neuro nauka, objasnio zagonetne simptome i zdravstvene probleme koje je Nikola Tesla još pre jednog veka vrlo temeljno opisao u svojoj autobiografiji „Moji izumi“

Tekst

EGZOTIČNI NARODI

Oliver Klajn

Čarue

Iz pepela starosedelaca

Urugvaj je država na jugoistoku Južne Amerike. Južni konus je region koji obuhvata Urugvaj, Argentinu i Čile. U urugvajskom delu tog regiona živi najveći deo indijanskog naroda Čarua. Ovo ratničko pleme živi na tom području oko četiri milenijuma!

Tekst

IŠČEZLE VRSTE

O.K.

Nosorog elasmoterijum

Koreni mita o jednorogu

Na samom kraju geološke epohe pliocena i tokom najvećeg dela pleistocena živeo je sisar koji je podsećao na jednoroga. To obuhvata period od pre 2.600.000 do pre 29.000 godina, od kada potiču najmlađi pronađeni fosili. Reč je o ogromnom nosorogu za koga je nauka saznala početkom 19. veka zaslugom nemačkog prirodnjaka Gothelfa Fišera fon Valdhajma koji je imenovao i opisao nesdtalu životinju

Tekst

MIKOLOGIJA

Tekst: I. Hadžić i dr J. Vukojević
Foto: I. Hadžić, B. Kus, J. Vukojević

Zvezdača

Đevđir gljiva

U prošlom 95. broju našeg časopisa u tekstu o Mikološkom društvu Srbije, naglasili smo da je gornji deo Ade ciganlije u Beogradu proglašen zaštićnom zonom III kategorije zbog prisustva neobične i retke gljive stubičaste zvezdače, koju ćemo u ovom broju podrobnije predstaviti.

Tekst

HOBI

O.K.

Farme

Posle neolitske revolucije

U anglosaksonskim zemljama razvio se hobi čiji koreni sežu duboko u ljudsku istoriju, pa i preistoriju. Još je društvo lovaca-sakupljača načinilo prve korake ka stvaranju poljoprivrednih imanja. Kasnije je rodovsko uređenje donelo novi napredak u izgradnji domova i boljem iskorišćavanju flore i faune za ishranu.

Tekst

ŽIVE VRSTE

Dr Ana Paunović

Barska kornjača

Dugoveki stanovnik mirnih voda

Kornjače su svojim izgledom i dugovečnošću od davnina privlačile pažnju ljudi koji su im pripisivali neobične moći. Stari Indusi su verovali da Zemlju kao ploču nose na leđima tri slona koji stoje na velikoj kornjači, a da ona pliva u beskrajnom okeanu. Indijanci su zamisljali da je Zemlja položena na četiri slona, a da su oni stajali na jednoj kornjači koja je stajala na jednoj zmiji koja se kretala u nepreglednom okeanu.

Tekst

ARHEOLOGIJA

Marija Sretenović

Civilizacija u klisuru Nišave

Tragom prvih Evropljana

Tim arheologa iz Srbije nedavno je, u pećini Balanici kraj Sićeva, otkopao ognjište starije od 200. 000 godina! Takođe, pomoću fizičko-hemijskog datovanja, utvrđeno je da je vilica pronađena iz Male Balanice stara oko pola miliona godina i da spada među najstarije ostatke ljudskih predaka (hominina) u Evropi.

Tekst

VELIKI ISTRAžIVAčI

G. Tomljenović

Marko Polo na Putu svile

Zapis čuda sveta

Prošlo je gotovo sedam i po vekova od kako je legendarni venecijanski morepolovac i istraživač krenuo u veliku azijsku avanturu dugu četvrt veka

Tekst

OKO PLANETE

Antarktik

Tragovi drevne prašume

Područja Antarktika nije oduvek bilo pustoš. Pre 90 miliona godina, koncentracija atmosferskog ugljen-dioksida stvorila je višu temperature i pokrenula topljenje polarnih ledenih ploča. Nivo mora bio je viši i do 170 m u odnosu na danas.

Tekst

OKO PLANETE

Lego kocke

Veoma korisna plastika

Lego, najpopularnija dečja plastična kocka na svetu, po svoj prilici, otvara nove naučne mogućnosti. Istraživači sa Univerziteta Lankaster stavili su četiri kocke u poseban frižider koji može da spušta temperature do minus 273 stepena - samo da bi videli šta će se desiti.

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

Ekologija

Bolji vazduh u evropskim gradovima

Od kada su uvedene mere ograničenog kretanja zbog virusa korona, u gradovima Evrope smanjen je nivo zagađenosti vazduha. Evropska svemirska agencija ESA i Evropski savez za javno zdravlje navode da je osetno smanjeno prisustvo ugljen-dioksida, koji je jedan od izazivača teških poremećaja zdravlja ljudi.

Tekst

OKO PLANETE

Dendrologija

Tajne hiljadugodišnjeg stabla

Tajna dugog opstanka ginko drveća je u održavanju odbrambenog sistema i tome što ta biljna vrsta nema određen program starenja, mišljenje je stručnjaka sa Univerziteta Severni Teksas.

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

Evolucija

"Životinja” koja ne diše

Tokom miliona godina sva višećelijska bića evoluirala su koristeći kiseonik. Život bez njega ne postoji. Tako smo bar mislili. Sada su naučnici otkrili sićušnog parazita nazvanog Henneguya salminicola, koji ima manje od 10 ćelija, živi u mišićnom tkivu lososa i - ne diše, piše Cnet.com.

Tekst

OKO PLANETE

Humanoidni robot

Evolucija motoričkih sposobnosti

Iran je nedavno predstavio najnaprednijeg humanoidnog robota na svetu “surenu 4”. Neposredno potom, pojavio se video u kojem robot pokazuje svoje mogućnosti, posebno one funkcije koje se odnose na motoriku i povezanost sa okruženjem.

Tekst

OKO PLANETE

Elektronika

Prvi kvantni računar u Evropi

Organizacija za primenjeno istraživanje, nemački institut “Fraunhofer” će, zajedno sa IBM-om, započeti istraživanje na kvantnim računarima. Prvi takav računar doći iz SAD-a u Europu, piše “Špigl”. IBM-ov kvantni računar “Q System One” uskoro će stići u institut “Fraunhofer” u Ehningu, kod Štutgarta. Reč je o računaru za koji se smatra da označava prekretnicu daljeg tehnološkog razvoja.

Tekst

OKO PLANETE

Fizika

Hlađenje nanočestica do kvantne granice

Naučnicima sa Unuverziteta u Beču uspelo je da ohlade nanočesticu do najniže temperature koju kvantna mehanika dozvoljava. Kretanje čestice dostiglo je stanje koje je poznato kao osnovno, tj. najniži mogući energetski nivo.

Tekst

OKO PLANETE

Astronautika

Novi NASA-ini ljudi

Američka svemirska agencija NASA objavila je da je primila 12.000 molbi za buduću generaciju astronauta. Od tog broja Agencija će primiti desetak budućih letača svemirom. Rezultati izbora biće objavljeni polovinom 2021.

Tekst

OKO PLANETE

Istraživanja

Ozonska rupa iznad Arktika

Nemački naučnici sa Odseka za atmosfersku fiziku Instituta “Alfred Vegener” nedavno su utvrdili postojanje velike ozonske rupe iznad Severnog pola, tri puta veće od Grenlanda. Gubitkom ozona zahvaćeno je područje od 20 miliona km2, što je deset puta veće od površine Grenlanda, objavila je nemačka agencija DPA.

Tekst

OKO PLANETE

Paleogenetika

Ptica iz Ledenog doba

Naučnici su i ranije pronalazili ostatke ili delove tela drugih životinja sačuvane u večnom ledu, kao što su vukovi i mamuti, ali nedavno otkriće jedne ptice ocenjeno je kao "neprocenjivo“ jer omogućava pronalaženje DNK i RNK, nukleinskih kiselina prisutnih u svim živim organizmima. Reč je o otkriću ruskih naučnika koji su pronašli drevnu pticu zamrznutu u večnom ledu Sibira koja datira iz poznog Ledenog doba.

Tekst

OKO PLANETE

Paleontologija

Neandertalci sahranjivali mrtve uz cveće

U jednoj pećini u severnom Iraku, 1960. otkriven je dobro očuvan gornji deo tela neandertalca koji je živeo pre 70.000 godina. Procenjuje se da je neandertalac nazvan "Šanidar Z" imao 40-50 godina. U isto vreme, tamo su pronađeni ostaci 10 neandertalaca, sedmoro odraslih i troje dece, a u blizini kostura otkrivena je veća količina cvetnog polena.

Tekst

OKO PLANETE

Fosili

Otkriven predak svih kokošaka

Jedan fosil pronađen u kamenolomu na granici Belgijei Holandije upućuje da je prva kokoška najverovatnije živela pre udara asteroida koji je uništio dinosauruse, pre oko 67 miliona godina. Ova ptica potiče od dinosaurusa, pa je teško odgovoriti kad je I kako evoluirala.

Tekst

OKO PLANETE

Plastika

Bakterija “napada” poliuretan

Naučnici iz Centra “Helmholc” za istraživanje okoline, u Lajpcigu, nedavno su identifikovali bakteriju koja bi mogla da razgrađuje jednu od najotpornijih vrsta plastike - poliuretan. Reč je o bakteriji Pseudomonas sp. TDA1,za koju se pretpostavlja da bi mogla da “razbije” hemijske veze koje održavaju plastiku na bazi poliuretana, vrstu koja se široko koristi u industriji.

Tekst

OKO PLANETE

Sunčev sistem

Najstariji materijal na Zemlji

Naučnici veruju da su otkrili najstariji materijal na Zemlji, zvezdanu prašinu iz meteorita Marčinson, koji je 1969. pao na jugoistoku Australije. Meteorit sadrži najstarije čestice prašine koje se formirala u zvezdama koje su postojale davno pre nastanka Sunčevog sistema.

Tekst

OKO PLANETE

Klima

Crvena mrlja kod Novog Zelanda

Satelitski snimci južnog dela Tihog okeana pokazali su da se istočno od Novog Zelanda nalazi veliko područje neuobičajeno tople vode. Temperatura je za oko pet stepeni viša od proseka za ovo doba godine. “Vruća” tačka na površini Tihog okeana može se uočiti iz svemira i najveće je natprosečno toplo vodeno područje na Zemlji u ovom trenutku.

Tekst

OKO PLANETE

Istraživanje

Pingvini kao ljudi

U većini ljudskih jezika, najčešće reči su one kratke, a izgleda da je isto i kod pingvina. Tim istraživača iz Italije otkrio je da afrički pingvini - žive na obalama Južne Afrike i Namibije - koriste iste govorne obrasce kao ljudi. To je prvi put ustanovljeno za neku živu vrstu koja ne pripada primatima.

Tekst

OKO PLANETE

Seizmologija

Zemlja drugačije vibrira

Naučnici koji proučavaju dubinska kretanja i signale Zemlje izvestili su o padu seizmičkog šuma, odnosno vibracija u kori planete, a što bi moglo da bude posledica prekida saobraćaja i drugih ljudskih aktivnosti u vreme pandemije koronavirusa.

Tekst


SADRZAJ PLANETA Br 96

 

ČASOPIS PLANETA Br 96

 SARADNICI NA BROJU

Saradnici: Jozef Baruhović, Katarina Bogićević, Vesna Bosanac, Svetlana Đurić, Milan Gnjatović, Ibrahim Hadžić, Ilijana Jakšić, Gordana Jovanović, Oliver Klajn, Sana Knežević, Dragan Lazarević, Mirjana Lukić, Borka Marinković, Vladimir Milojević, Žaneta Miljanić, Marija Miljković, Darko Mladenović, Draženko Nenadić, Ana Paunović, Barbara Radulović, Miloš Rastović, Dušan Stanić, Sanja Stanković, Miomir Tomić, Gordana Tomljenović, Ljubiša Topisirović, Zoran Šević, Zdenko Štromar, Slavomir Vojinović


Dostupno na digitalnom formatu www.novinarnica.net

Direktor: Milan Knežević
Glavni i odgovorni urednik: Aleksandar Gaon
Pomoćnik glavnog urednika: Miloslav Rajković
Likovno-grafički urednik: Studio Platinum, Beograd
Fotografije: Zdenko Štromar
Naslovna strana: Marija Miljković
Internet: Marija Miljković

IZDAVAČ I OSNIVAČ : " Belmedia" d. o. o.
DISTRIBUCIJA: Global Press d.o.o, Beograd, Žorža Klemansoa 24, 011/276-4538 i 276-9301
ŠTAMPA: "Kosmos", Svetog Save 16, Beograd, 011/ 2430 510

 

Sledeći broj izlazi 1. avgusta 2020g.


  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 115
Planeta Br 115
Godina XXI
Januar - Februar 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA