MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 80
Planeta Br 79
Godina XIV
Septembar - Oktobar 2017.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Br. 80 Glavni naslovi

 


SUMMARY

Planeta No 80
ENGLISH Summary

  Tekst

TEMA BROJA

Tajne bez odgovora / Teorije o Atlantidi

Nestala ili izmišljena civilizacija

Sve što znamo o legendarnoj ostrvskoj civilizaciji Atlantide zasnovano je na nekoliko stranica “Timaja” i “Kritije”, dva od brojnih čuvenih Platonovih dijaloga, koje je slavni grčki filozof napisao u 4. veku p.n.e. Prema Platonu, Atlantida je postojala oko 9000 godina pre njegovog vremena. Velika pomorska sila drevnog sveta, utopijska ostrvska kraljevina misteriozno je nestala pod morem u jednom jedinom danu. Nebrojeni pisci, istoričari, naučnici i istraživači su tokom vekova raspravljali o tome da li je Atlantida zaista postojala i - ako jeste - gde se mogla nalaziti.

Tekst

TEMA BROJA

Tajne bez odgovora

Teorije o Stounhendžu?

Istraživači koji su kuckali po u Stounhendžu otkrili su da proizvode zvuke slične onima koji potiču od metalnih i drvenih zvona. To otkriće navelo ih je na novu teoriju po kojoj je Stounhendž možda bio komunikacijski centar na daljinu? Teorija u vezi te spomeničke celine ima podosta; variraju od magije, preko teorija zavere koje uključuju vanzemaljce, do elitne grobnice.

Tekst

TEMA BROJA

Tajne bez odgovora / Piramide

14 godina za čudo graditeljstva

Veruje se da je piramida sagrađena kao grobnica egipatskog faraona iz IV dinastije Kufua (poznatijeg po svom helenizovanom imenu kao Keops). Radovi su trajali više od 20 godina. Veruje se da je arhitekta Velike piramide bio Kufuov vezir Hemiunu (takođe poznat kao Hemon). Smatra se da je, kada je sagrađena, Velika piramida prvobitno bila visoka 280 egipatskih lakata (146,5 m), ali uz eroziju i skidanje gornje ‘kape’, odnosno piramidiona, njena visina je danas 138,8 m. Svaka od stranica osnove bila je duga 440 egipatskih lakata (230,4 m). Masa piramide se procenjuje na 5,9 miliona tona.

Njena zapremina, uključujući i unutrašnji bre- žuljak, je oko 2,5 miliona kubnih metara. Na osnovu ovih procena, izgradnja piramide za 20 godina podrazumevala je postavljanje 800 t kamenih blokova - svakog dana!

Tekst

TEMA BROJA

O.K.

Tajne bez odgovora / Grad pod morem ili geološka atrakcija?

Japanska Atlantida

Rjukju ostrva su arhipelag na granici Istočnog kineskog i Filipinskog mora. Pripadaju Japanu i prostiru se od Kjušua do Tajvana.U Rjukju spadaju Jaejama ostrva a njima pripada Jonaguni, najzapadnije naseljeno ostrvo Japana. Ostrvo ima oko 1700 stanovnika a obuhvata teritoriju koja je nešto manja od 30 km2. Osamdesetih godina prošlog veka na Jonaguniju je došlo do izuzetnog otkrića: lokalni turistički radnik i instruktor ronjenja Kihačiro Aratake je, u najjužnijem delu ostrva, pronašao stepenasti, kameni objekat pod vodom. 

Tekst

TEMA BROJA

O.K.

Tajne bez odgovora / Ratnici od terakote

Večna careva vojska

Ćin je bila država na krajnjem zapadu teritrorija koje su nastanjivala kineska plemena. Pojavila se na istorijskoj pozornici u 9. veku pne. Između 475. i 221. godine pneošlo je do razračunavanja i ratova sedam najvažnijih i najmoćnijih kineskih država starog veka. Kao pobednik iz ovog sukoba izašao je Ćin. To ime će uskoro dobiti i dinastija koja će trajati svega petnaestak godina ali će ostaviti izuzetno dubok trag u istoriji.

Tekst

TEMA BROJA

O.K.

Tajne bez odgovora / Nerđajući stub

Gvozdeno čudo Indije

Deo Delhija koji se zove Mehrauli čuven je po Kutb kvartu. Reč je o većem broju građevina i spomenika podignutih u vreme sultanata u Delhiju, u muslimanskoj državi koja je postojala od ranog 13. do treće decenije 16. veka. Kutb je izgrađen na mestu nekadašnjih ruševina, ostalih iza vladara Anangpala, iz indijske dinastije Tomara koji je, po svemu sudeći, vladao Delhijem u 8. veku. Njemu se pripisuje gradnja Lal kota, što u prevodu znači: crvena tvrđava. 

Tekst

TEMA BROJA

Tajne bez odgovora / Naska linije

Drevni astronauti i drevni Peruanci

Maska linije se prostiru na gotovo 450 km2 izuzetno sušne visoravni. Ovi crteži predstavljaju džinovske pauke, ogromne geometrijske figure, majmune velike gotovo 300 m (skoro dva i po fudbalska igrališta). Pored kolibrija, riba, ajkula, orki, lama i guštera - po nekim tumačenjima, tu su i astronauti, vanzemaljci i piste za sletanje - sve je iscrtano u ogromnim dimenzijama. Jedni od najtajanstvenijih arheoloških nalazi- šta, ovi geoglifi su inspirisali najfantastičnije teorije o drevnom peruanskom narodu koji ih je stvorio. Jedan od razloga za toliko interesovanje je: mnogi od crteža se mogu videti samo iz vazduha, što bi značilo da ljudi koji su ih stvorili nikada nisu bili u mogućnosti da ih u celini vide...

Tekst

TEMA BROJA

O.K.

Tajne bez odgovora / Uskršnje ostrvo

Izolovane figure džinova

Polinežansko stanovništvo se tu doselilo u poslednjim vekovima prvog ili početkom drugog milenijuma. Pripada Čileu od 1888. godine. Širom sveta ovo ostrvo je poznato po moai skulpturama. Rano Raraku je krater nastao na padinama vulkana Teravaka. To je mesto nekadašnjeg kamenoloma. Iz Rano Rarakua potiče kamen od kojeg su izvajane gotovo sve tamošnje skulptura (nešto manje od polovine ljudskih figura se još uvek nalazi na tom krateru).

Tekst

TEMA BROJA

Tajne bez odgovora / Bagdadska baterija

„Krčag” za struju

Prema većini tekstova, elektrostatični stub, odnosno električnu bateriju je izmislio grof Alesandro Volta godine 1800. Volta je primetio da se, kada se dve različite metalne cevčice oslone o tkivo žabe, generiše slaba električna struja. Potom je otkrio da može da izazove tu struju i van živog tkiva ako metal smesti u određene hemijske rastvore. Zbog toga i zbog drugih njegovih eksperimenata s elektricitetom njegovo ime je ovekovečeno time što se mera za potencijal zove volt. Mali krčag iz Bagdada nameće zaključak da Volta nije izmislio bateriju već da ju je iznova pronašao. Nemački arheolog Konig koji je pronašao bagdadske krčage 1938, pomislio je da izgledaju baš kao električne baterije i o tome objavio naučni članak 1940.

Tekst

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Nanotehnologija u lečenju raka

Revolucionarni pristup metastatskoj bolesti

Da li se do leka protiv malignih bolesti može doći uz pomoć matematike, fizike, inženjerskog i IT znanja? Sudeći prema iskustvu i dvodecenijskom radu prof. Maura Ferarija, predsednika i izvršnog direktora Metodističkog istraživačkog instituta u Hjustonu, jednog od pionira primene nanotehnologije u medicini, taj multidisciplinarni naučni pristup donosi ohrabrujuće rezultate.

Marta prošle godine, časopis Nature Biotechnology objavio je gotovo neverovatne rezultate do kojih je njegov istraživački tim došao u eksperimentalnoj primeni nano-leka kojim su kod laboratorijskih miševa uspešno eliminisane metastaze takozvanog trostruko negativnog karcinoma dojke. Prof. dr Ferari, koji vodi američki nacionalni program za razvoj personalizovanih imunoterapija za lečenje tumora dojke i pankreasa - i ove godine formira američki Centar za imunoterapijsku transportnu onkofiziku (Center for Immunotherapeutic Transport Oncophysics - CITO) - početkom jula bio je u još jednoj poseti Srbiji. U SANU u Beogradu i na Kragujevačkom univerzitetu održao je predavanja o kancerskoj nanomedicini. 

Tekst

MEDICINA

G. Tomljenović

Skenerska - MDCT angiografija

Brz i komforan pregled krvnih sudova

Angiografija je radiološka dijagnostička metoda pregleda krvnih sudova - arterija i vena - kojom se detektuju i lociraju patološke promene u njihovom lumenu (šupljini, unutrašnjosti), kao i u zidu. Bilo da je reč o klasičnoj angiografiji koja je invazivna, ili naprednijoj i neinvazivnoj skenerskoj - kompjuterizovanoj tomografskoj (CT) angiografiji, ova metoda je zlatni standard u dijagnostici suženja i zapušenja krvnih sudova, njihovih urođenih ili stečenih anomalija, aneurizama, tumorskih vaskularizacija, traumatskih povreda krvnih sudova i unutrašnjeg krvarenja …

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

KARDIOLOGIJA

Otkriven protein koji leči srce

Naučnici Instituta za srce pri Univerzitetu u Otavi (Kanada) identifikovali su protein koji podstiče zdrav rast srca i omogućava mu da pumpa više krvi, kao tokom fizičkog vežbanja. Kod eksperimentalnih životinja sa srčanom insuficijencijom, protein kardiotrofin 1(CT1) popravio je oštećenje srca i poboljšao protok krvi, a primećeno je i da drugačije deluje na rast srca od štetnog uvećanja srca koje se javlja tokom srčane insuficijencije. Kad deo srca odumre, preostali mišići se prilagođavaju tako što se uvećavaju, ali se to dešava na disfunkcionalan način i ne pomaže da srce pumpa više krvi.

Tekst

ASTROFIZIKA

Ilijana Jakšić

Uslovi na Titanu

Održivost života na satelitu


Koliko god neobičan bio, Titan mnogo podseća na Zemlju. Gusta atmosfera štiti njegovu čvrstu površinu od štetne radijacije a to je i jedino mesto u Sunčevom sistemu koje ima tečnost na svojoj površini. Kada bi ljudi jednog dana živeli pod žućkastom izmaglicom neba satelita, istražujući njegove dine i nazubljene vrhove ili pak odmarajući se na obalama blago namreškanih ugljovodoničnih jezera, bila bi im potrebna energija za život. Ralf Lorenc, planetarni naučnik na Univerzitetu Džon Hopkins, Merilend, SAD, smatra da je, dugoroč- no gledano, nakon Marsa Titan verovatno sledeće mesto gde će ljudi moći da borave. Da bi otkrili mogućnost opstanka u dalekoj budućnosti, Amanda Hendriks sa Planetarnog naučnog instituta i Jak Jang sa kalifornijskog Tehnološkog instituta analizirali su moguće izvore energije.

Tekst

ASTROFIZIKA

Ilijana Jakšić

Gravitaciono sočivo menja sliku univerzuma

Nazad kroz vreme

Astronom Džejn Rigbi (NASA svemirski letački centar “Godard”, Grinbelt, Merilend, SAD) opisala je utisak koji su naučnici imali kada su videli rekonstruisanu sliku i uporedila je s vatrometom širokih razmera. Stručnjaci su pomoću svemirskog teleskopa „Habl“ iskoristili prirodni fenomen i primenili novu računarsku metodu kako bi napravili verodostojne i detaljnije slike, koje su najmanje deset puta oštrije nego što teleskop može da snimi u normalnim okolnostima. Snimci su objavljeni u nekoliko astrofizičkih časopisa. Galaktičko sazvežđe SDSS J1110+6459 nalazi se na udaljenosti od šest milijardi svetlosnih godina od Zemlje i sadrži na stotine galaksija.

Tekst

ASTRONAUTIKA

Dragan Lazarević

Kina - kosmička velesila

Taikonauti nebeskog carstva

Prodor u kosmos Kina je započela 1970. lansiranjem satelita „istok je crven“, raketom „dugi marš 1“ nastalom od vojnog projektila srednjeg dometa „df3“. Na osnovu vojnog interkontinentalnog projektila „df5“ nastala je serija raketa nosača „dugi marš“ (na kineskom, u engleskoj transkripciji „chang zheng“) „cz 2,3,4“ koja je predstavljala osnovu kineskog prodora u kosmos.

Tekst

ASTRONAUTIKA

D. Lazarević

Mikro-kosmoplani

Naslednici „spejs šatla“

Prvi letovi kosmonauta u kosmos i povratak na Zemlju ostvareni su daleko jednostavnijim kapsulama „vastok“ i „merkjuri“, malim kabinama spolja obloženim isparljivim toplotnim izolacionim štitom. Po ulasku u atmosferu i posle obavljenog aerodinamičkog kočenja, spuštale su se padobranima na kopnenu ili vodenu površinu. Letovi su nastavljeni kapsulama „vashod“, „džemini“, „sojuz“ i „apolo“. Uporedo, razvijani su projekti krilatih orbitalnih letelica koje bi, po povratku u atmosferu, letele kao avioni. Takve letelice bi se mogle nazvati kosmičkim avionima, kosmoplanima (engleski: spaceplane, ruski: kosmoljot).

Tekst

PODSEĆANJE

M. Rajković

125 godina od rođenja Vojislava V. Miškovića

Uzlet astronomije kod Srba

Rođen u Fužinama, u Gorskom kotaru (u Austrougarskoj, danas Hrvatskoj), 6/18. januara 1982. godine, on je svoje detinjstvo i dečaštvo proveo u tada maloj Kraljevini Srbiji, u koju su njegovi roditelji prešli kada je navršio tek nešto više od godinu dana. Otac Vojislav je službovao po raznim mestima (Beograd, Čačak, Priboj, Sukovo), pa se i mali Vojislav selio iz jedne u drugu osnovnu školu. Gimnazijsko obrazovanje je stekao u Novom Sadu, gde je i maturirao 1910. Kao pitomac čuvenog Tekelijanuma upisao se na Univerzitet u Budimpešti sa željom da studira astronomiju.

Tekst

ARHITEKTURA

Biljke i školjke od betona

Građevine inspirisane prirodom

I mi imamo izvanredan primer arhitekture u svetskim razmerama. To su hale Sajma u Beogradu - naročito kružna Hala 1, prečnika 111 m, koju natkriljuje kupola prečnika 109 m u obliku školjke, sa kružnim staklenim oknima na celom kupolastom krovu. Autor projekta je prof. arh. Milorad Pantović, a konstrukcije akademik inž. Branko Žeželj i inž. Milan Krstić. Građena je od 1954. do 1957. godine. Hala ima savršene performanse, pre svega ogroman raspon konstrukcije na pokrajnim stubovima od prenapregnutog betona. Ta konstrukcija jedna je od najvećih na svetu, što funkcionalno omogućuje izlaganje brojnih i velikih objekata, od automobila do građevinskih elemenata. Potpuno je osvetljena dnevnom svetlošću zahvaljujući kružnim perforacijama, koji čine izvanrednu šaru svodakupole. Time se umnogome štedi energija za osvetljenje, da se i ne govori o psihološkom i estetskom efektu dnevnog osvetljenja. Zahvaljujući svom obliku, Hala 1 zahvata sunčevu toplotu i svetlost, preko staklene fasade i krova, čuva energiju, i zaista se može nazvati energetski efikasnim „pasivnim solarnim” objektom. U hladnim danima, recimo za vreme oktobarskog Sajma knjiga, temperatura unutar hale je čak veoma visoka. To nastaje zbog oblika kupole koja je kao školjka. Ona čuva toplotu unutar objekta, u kojem vazduh pravilno kruži; kao topao se penje naviše, a školjka kupole ga vraća dole, na nivo posetilaca. Leti se višak toplote izbacuje preko otvora na krovu, preko kojih topao vazduh izlazi napolje, čime se hala prirodno ventilira. 

Tekst

ENERGIJA

Mr Jozef Baruhović

Dobit s krovova

Urbane površine pružaju velike pogodnosti za postavljanje fotonaponskih solarnih postrojenja (FNSP) i to po krovovima komercijalnih i rezidentnih objekata. Postavljaju se po praznim postojećim krovnim površinama i ne zahvataju nove površine zemljišta. Kolateralna korist je u tome što ne ugrožavaju čovekovu sredinu. Pojedinacno, FNSP su daleko manji snaga od FN elektrana postavljenih na tlu; ali, imajući u vidu velika prostranstva koja zahvataju gradske sredine, pri masovnom postavljanju mogu biti skoro jednake po snazi sa FNSP postavljenim na tlu. Jedna ovdašnja robna kuća čini napore da ostvari princip održivog razvoja tako što će koristiti obnovljive izvore energije (OIE) gde god je to moguće. Posebno, fotonaponske solarne panele (FNSP) za proizvodnju električne enrgije. Primera radi, u sklopu lanaca svojih prodavnica širom sveta, do kraja prošle godine, “Ikea” je ugradila oko 750.000 FNSP.

Tekst

HIGH TECH

Novi USB 3.2 standard

Hardveri

Apple, „Intel“, „Microsoft“, „Texas Instruments“ i još neke kompanije koje čine „USB 3.0 Promoter Group“, objavile su prve informacije koje se tiču budućeg USB Type-C standarda nazvanog USB 3.2. Novi standard će podržavati „višestruke staze“- istovremeni prenos podataka preko više staza. Govori se o podršci za dve staze po 5 Gb/s ili dve staze po 10 Gb/s, ali uslov je da uređaji koji se povezuju imaju obezbeđene hardverske preduslove za USB 3.2 standarde. Performanse od 2 GB/s treba da budu ostvarene kroz već postojeće USB Type-C veze. Predviđena je i kompatibilnost sa starijim USB 3.0 standardom i svim USB Type-C kablovima. Više detalja o novom USB 3.2 standardu biće saopšteno na USB Developer Days konferenciji koja biti održana tokom septembra ove godine.

Tekst

HIGH TECH

Najmanji dron

IGRAČKE

Popularnost dronova je sve veća, a razvoj elektronike i baterija je omogućio da njihove dimenzije budu sve manje. Nova dron-igračka će zabaviti ljubitelje ovih letelica čak i u zatvorenom prostoru, pošto je izuzetno malih dimenzija. „Skaye Pico“ može da stane u džep, može da poleti sa prsta, sposoban je za različite akrobacije čak i u sobi. Korisnik ima potpunu kontrolu nad minijaturnim quadcopterom pošto je veoma lako upravljiv. Opremljen je LED lampicama pogodnim za noćni let, a kada se prenosi, pakuje se u vlastiti daljinski upravljač. U paketu sa dronom stižu četiri rezervna propelera. Cena iznosi 50 dolara.

Tekst

HIGH TECH

ANTIVIRUSI

Besplatno od „Kasperskog“

Poznata kompanija koja se bavi izradom zaštitnog softvera za računare „Kaspersky“ ponudila je zainteresovanim korisnicima besplatnu verziju svog popularnog antivirusa. Širokoj publici je predstavljeno sigurnosno rešenje koje bi mnoge vlasnike računara moglo da zaštiti od štete i gubitaka podataka. Komercijalna verzija programa Kaspersky košta 50 dolara. „Microsoftov“ operativni sistem Windows 10 u sebi već sadrži solidan i besplatan sigurnosni paket Windows Defender, a Kaspersky može da mu bude dobra alternativa.

Tekst

HIGH TECH

MOBILNI UREĐAJI

„Apple“ testira 5G mrežu

Kompanija „Apple“ dobila je dozvolu da počne sa testiranjem 5G mobilne mreže u Americi. Tehnnologija mobilnih uređaja iz dana u dan sve više napreduje, a očekuje se da, uskoro u svetu, na internet bude povezano preko 100 milijardi uređaja! Dozvolu za testiranje 5G mreže „Apple“ je dobio početkom godine od Federalne komisije za komunikacije (FCC). Na osnovu novih dozvola, predstavnici američkog IT giganta mogu da i na drugim lokacijama započnu testiranje 5G mreže na frekvencijama od 28 i 39 GHz (petomilimetarski talasi).

Tekst

HIGH TECH

FOTOGRAFIJA

Naslednik instant Polaroid-a

Novi „Fujifilmov“ fotoaparat Instax Mini 9 korisnicima nudi pravo retro fotografsko iskustvo, kao pre četrdesetak godina u vreme Polaroid fotoaparata za brzu izradu fotografija. Instax Mini 9 je prenosni lagani fotoaparat koji je odmah spreman za izradu fotografija. Čim se uključi, njegova elektronika automatski i brzo podešava optimalno osvetljenje, kontrast i fokus. Odmah potom on informiše korisnika o podešavanjima i o tome da je spreman za snimanje i izradu fotografija. Fotoaparat pravi kvalitetne portrete, poseduje odgovarajuća makro sočiva za fotografisanje iz blizine, blic, čak i malo selfie ogledalo. Koristi mali film, čija je cena 12,49 dolara. Cena fotoaparata je 64,50 dolara i dostupan je putem „Amazona“. Za napajanje se koriste dve AA baterije.

Tekst

HIGH TECH

TRANSPORT

Prvo autonomno plovilo

Norveška će biti prva zemlja po čijim će teritorijalnim vodama moći da krstare autonomna plovila. „Yara Birkeland“ je prvi potpuno autonomni brod koji bi trebalo da isplovi na pučinu, sredinom sledeće godine. Reč je o malom teretnom brodu na električni pogon sa kapacitetom tereta koji iznosi između 100 i 150 kontejnera. Njegova primarna namena će biti prevoz đubriva rutom dugom oko 60 km na jugu Norveške. Vrednost novog broda iznosi 25 miliona američkih dolara, što je triput više u odnosu na klasične brodove iste veličine. Međutim, pošto postane operativan, novi brod bi trebalo da donese uštedu od oko 90% u odnosu na uporediva klasična plovila (ušteda na posadi i gorivu). Brod će zajednički razviti norveška poljoprivredna kompanija „Yara International“ i kompanija „Kongsberg“ koja se bavi sistemima upravljanja.

Tekst

HIGH TECH

ROBOTIKA

Robot zamenio novinara

J užnokorejska novinska agencija „Ionhap“ (Yonhap) uvela je sistem za automatsku izradu sportskih vesti na engleskom jeziku tokom fudbalskih utakmica Premijer lige. Kako se navodi, reč je o „robotu” koji je opremljen softverom koji razvijen tako da oponaša način na koji novinari pišu. Tokom trajanja sezone Premijer lige 2016- 2017, „robot” je uspešno napisao ukupno 380 automatskih eksperimentalnih članaka, a za svaki mu je bilo potrebno svega par sekundi nakon završetka utakmice! Agencija „Ionhap“ je saopštila da radi na razvoju još savršenijeg programa koji će biti korišćen za „pokrivanje“ Zimskih olimpijskih igara u Pejongčangu, u Južnoj Koreji (PyeongChang Winter Olympics), februara sledeće godine.

Tekst

HIGH TECH

ELEKTRONSKA IDENTIFIKACIJA

Dron traži ajkule

U cilju povećanja nivoa bezbednosti turista i stanovnika na plažama, vlasti u Australiji uskoro uvode dronove koji će biti osposobljeni da iznad okeana registruju ajkule u vodi. Ove letelice su programirane da razlikuju ajkule od drugih većih riba, kao što su delfini i kitovi, kao i od od manjih brodova, čamaca i skutera. Dronovi nazvani „Little Ripper“ testirani su i prvi put korišćeni prošle godine. Preciznost uspešne identifikacije ajkule iznosi čak 90 posto. Kada je uoče, dronovi preko megafona pošalju sigurnosni signal prisutnima u vodi i na plaži. Grupa „Little Ripper“, koja je projektovala ovaj dron, saopštila je da radi i na električnom rasterivaču ajkula. Početkom godine Australijanci su počeli da postavljaju zaštitne mreže u okean kako bi obezbedili plivače od ajkula. Međutim, mnogi smatraju da podvodne mre- že nisu dovoljno delotvorne za zaštitu ljudi i da pri tom ugrožavaju ostale ribe u vodi.

Tekst

MATEMATIKA

Borka Marinković

Nizovi

Beskonačno mnogo prostih brojeva

Većina testova sadrži geometrijske probleme (sposobnost apstraktnog mi- šljenja), a mnogi razne numeručke zadatke, od kojih je najviše tipa: nastavi niz...(logičko zaključivanje). Nastaviti niz znači: pronaći pravilo(a) po kojem se ređaju brojevi (članovi niza). Pravilo se sastoji od jedne ili više računskih operacija primenjenih na jednom broju da bi se izračunao sledeći. U složenijim zadacima može se kombinovati i više pravila. 

Tekst

ROBOTIKA

Dr Milan Gnjatović, docent na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu

Zašto je napravljen Marko

ROBOT - najbolji DRUG

U poslednjih nekoliko decenija se mnogo toga promenilo u robotici. Zahvaljujući razvoju računarske tehnologije, funkcionalnost modernih robota sve više uključuje aspekte veštačke inteligencije. Jedan od trenutno aktuelnih smerova istraživanja se odnosi na tzv. pametne robote koji su predviđeni da borave i funkcionišu u neposrednom ljudskom okruženju.

Tekst

SOFTVERI

Milomir Tomić

Šta nas čeka sutra?

Robot-farmer i 100 godina života

Vrlo skoro softeri će promeniti mnogo šta u našim životima. Ipak, ako ne možemo da predvidimo sve, šta je to što će se gotovo sigurno promeniti u narednih 5-10 godina? Za neke odgovore već se zna, bar tako pokazuje stanje u brojnim oblastima ljudskog delovanja...

Počnimo primerima. I naoko i stvarno moćna kompanija „Uber“ samo je softverski alat, i ništa više. Oni nemaju nijedan automobil u svom vlasništvu a najveće su taksi-preduzeće na svetu! „Airbab“ je danas najveća hotelska kompanija na planeti - a bukvalno nemaju ništa od nekretnina u svom vlasništvu! Veštačka inteligencija uveliko zamenjuje inteligenciju ljudi i gotovo da je nemoguće živeti bez nje. Pa, gde smo u skoroj sutrašnjici?

Tekst

PRIČA SA NASLOVNE STRANE

TAJNE BEZ ODGOVORA

Čuda staroga sveta i danas privlače pažnju miliona znatiželjnika, naučnika i istraživača. U svakom od njih i danas traju tajne, javljaju se zbunjujući detalji, s vremena na vreme dolazi se do novih otkrića... Počev od mita o Atlantidi, preko piramida i skulptura na Uskršnjim ostrvima do zagonetnog Vojničevog rukopisa. Nigde kraja nagađanjima, nikad završnih objašnjenja.



SADRZAJ PLANETA Br 80

 

ČASOPIS PLANETA Br 80

SARADNICI NA BROJU

Saradnici: Jozef Baruhović, Katarina Bogićević, Vesna Bosanac, Branislav Čabrić, Svetlana Đurić, Ibrahim Hadžić, Ilijana Jakšić, Vladimir Jeftić, Vladimir Jelenković, Gordana Jovanović, Oliver Klajn, Dragan Lazarević, Mirjana Lukić, Dubravka Marić, Borka Marinković, Vladimir Milojević, Žaneta Miljanić, Marija Miljković, Darko Mladenović, Draženko Nenadić, Ana Paunović, Radomir Putnik, Miloš Rastović, Dušan Stanić, Sanja Stanković, Stanko Stojiljković, Mićo Tatalović, Miomir Tomić, Gordana Tomljenović, Zdenko Štromar


Dostupno na digitalnom formatu www.novinarnica.net

Direktor: Milan Knežević
Glavni i odgovorni urednik: Aleksandar Gaon
Pomoćnik glavnog urednika: Miloslav Rajković
Likovno-grafički urednik: Studio Platinum, Beograd
Fotografije: Zdenko Štromar
Naslovna strana: Marija Miljković
Internet: Dušan Stanić

IZDAVAČ I OSNIVAČ : " Belmedia" d. o. o.
DISTRIBUCIJA: Global Press d.o.o, Beograd, Žorža Klemansoa 24, 011/276-4538 i 276-9301
ŠTAMPA: "Kosmos", Svetog Save 16, Beograd, 011/ 2430 510

 

Sledeći broj izlazi 1. Septembra 2017g.


  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 115
Planeta Br 115
Godina XXI
Januar - Februar 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA