MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 103 | DUBOKI SVEMIR
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 103
Planeta Br 103
Godina XIX
Januar-Februar 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

RETKE VRSTE

 

O.K.

Avetinjski tarzijer

Sićušni okati skakači

 

Arhipelag Selajar se nalazi na jugu Indonezije,  blizu ostrva Sulavezi, u Floreskom moru. Na njegovom glavnom ostrvu,  koje se takođe zove Selajar, živi jedna vrsta ugroženog primata. Reč je o spektralnom tarzijeru ili, kako se još naziva, avetnjaku. Stručni naziv Tarsius spectrum potiče od nemačkog prirodnjaka iz 18. veka Johana Erkslebena. Po izgledu podsećaju na lemure i lorise mada su taksonomski bliži majmunima i ljudima.

RETKE VRSTE

Omiljeno mesto za život su im šume. Mogu se naći od niskih predela pokraj mora do visova od 1500 m. Ženke su teške 102-114 gr, a mužjaci 118-130 gr. Telo im je okruglo, dugačko oko 25 cm, od čega dve trećine otpada na rep prekriven krljuštima sa malo krzna pri dnu. Imaju dugačke ruke i izdužene prste. Zahvaljući tome mogu da se pridržavaju za drveće i lišće.  
Izuzetni su skakači. U stanju su da preskoče više i 40 puta veće rastojanje od sopstvene dužine. Imaju najveće oči od svih sisara u srazmeri sa svojom težinom. Mozak je manji od očiju. Vrlo razvijeno čulo vida posebno dolazi do izražaja noću, iako su njihove velike oči nepokretne. Zubi su im oštri a tanke uši pokretne. Telesna temperatura im je niska a sa tim ide i mala potrošnja energije.
Noćne su životinje koje se bude kada zađe sunce. Nakon toga idu u potragu za insektima. Jedu tokom noći. Uporni su pri odabiru drveća uz koje gaje mladunce i traže oveća i proređena stabla. Nekoliko monogamnih parova formira posebnu zajednicu mada se ponekad stvori grupa sa jednim mužjakom i pet ili više ženki. Pare se dvaput godišnje a trudnoća traje oko šest meseci. Ženke rađaju jedno mladunče koje je izuzetno napredno ali i krupno u poređenju sa svojim roditeljima. Samo dan nakon rođenja u stanju je da se penje. Polnu zrelost dostižu pre nego što napune godinu i po dana.

RETKE VRSTE

Grupa tarzijera

U njihovoj ishrani su najzastupljeniji insekti poput skakavaca, moljaca ili tvrdokrilaca. Ređe jedu manje beskičmenjake, ptice ili glodare. Love tako što ušima registruju kretanje plena, zgrabe ga dugim prstima i nakon toga pregrizu. U stanju su da love u vazduhu, na drveću i na zemlji. Mesečeva svetlost im pomaže u pronalaženju žrtava za kojima noću tragaju u grupama.Vodu piju nekoliko puta u toku noći.
Imaju dosta nepijatelja: razne ptice, varane, mačke i naročito zmije. Kada osete da je zmija ili neka druga životinja blizu, signalizuju opasnost ostalim jedinkama posebnim zovom. Potom se mužjaci avetnjaka iz raznih grupa okupe i zajedno počnu da ujedaju i napadaju  protivnika. Veruje se da im život u proseku traje oko deset godina mada, sudeći po srodnim vrstama, može trajati i preko petnaest.
Ukoliko u večernjim i noćnim časovima pada kiša, sklanjaju se na suvo  ne čineći ništa dok ne prođe. Pre nego što svane, ispuštaju zvuke koji podsećaju na pevanje. To čine u parovima ili u grupama jedinki koje su u srodstvu. Na taj način stavljaju do znanja ostalim avetnjacima da je to teritorija određene grupe. Takođe, teritoriju obeležavaju sekretom iz žlezda i urinom.

RETKE VRSTE

Obrok

Ovo je vrlo druželjubiva životinja koja gotovo nikad nije sama. Međusobno dele hranu, igraju se, grle i čiste krzno. Oglašavaju se kada idu u potragu za hranom.
Ova vrsta je značajna za nauku jer pomaže zoolozima da lakše proniknu u evoluciju pošto se radi o primatu koji je po svojim karakteristikama najjednostavniji. Ne preporučuje se da ih ljudi čuvaju kao kućne ljubimce iako ima takvih slučajeva. Vlasnicima nije jednostavno da zadovolje njihove potrebe za hranom koja mora da bude energetski vrlo bogata. Otuda neretko uginu izvan prirode. Kao nosioci parazita mogu predstavljati opasnost za čoveka.
Uništavnje njihove životne sredine sečom drveća je velika pretnja opstanku vrste. To se naročito odnosi na fikusovo drveće na kojem spavaju u toku dana. Spadaju u ugrožene vrste iako ima lokacija gde im je brojnost značajna.

RETKE VRSTE

Ostrvo Selajar na kome žive

 

 

O.K.

 



 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA