MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 104 | ŠUME
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 104
Planeta Br 103
Godina XIX
Mart-April 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

EKONOMIJA

 

Vladimir Nikolić,
Web developer

U dubokom web-u

Nevidljivo a vredno

 


Jedna od najčešćih primedbi za kriptovalute je da je ona “nevidljiva”, jednostavno kažu kritičari. Kako je moguće da nešto takvo postoji a da ih ne osetimo realno u postojanju. Čitaoce ovoga puta navodimo na činjenicu da, recimo sada, u doba kovida i krize, jedino dva sektora idu napred užurbano - a to su sektor proizvodnje oružja i IT. Tradicionalna proizvodnja podrazumeva ulaganja u pogone, mašine, radnike itd. tako da postoje čitave multinacionalne kompanije koje imaju imovinu veću od budžeta pojedinih država.

Ekonomija

IT kompanije sa najvišim rejtingom nemaju ogromne proizvodne pogodne, mašine ili hale a imaju vrednost koja se meri milijardama dolara. Dakle, već sama IT revolucija donela je sa sobom novi način razmišljanja tako da nešto “nevidljivo” što ima vrednost već postoji oko nas, okruženi smo tim. Recimo, jedni od najvećih svetskih investitora u digitalnoj industriji i jedni od najuticajnih u ovoj oblasti, južnoafrički “Naspers” i holandski “Prosus”, inače dve povezane firme, imaju svoja ulaganja i u kriptovalutu, što govori da, pored ulaganja u ostale vidove IT sektora i kriptovalute, zajedno sa njima imaju svoju vrednost.
Jedna od najvećih zamerki ovoj vrsti valuta je da se koriste u dubokom, odnosno dark ili mračnom webu. Naime, poznato je da se mnoge zakonom zabranjene stvari rade u mračnom webu - recimo, trgovina narkoticima. Vlasti raznih zemalja rade na njenom suzbijanju i onemogućavanju. Isto tako se, recimo, dolar ili evro koriste kao valute za kupovinu droge u realnom svetu pa ih ljudi i dalje koriste u svakodnevnom životu jer je valuta sredstvo za plaćanje a šta kupujete zavisi od pojedinca i toga da li ima čestite ili neke druge namere.

Samopomoć i unovčavanje

Potpisnik ovih redova je imao slučaj da je otac saznao da mu ćerka ima težak oblik raka i dao je sve od sebe da dođe do bilo kakve pomoći. Jednom prilikom je, u razgovoru, saznao da postoji lek proizveden u Južnoj Koreji i da joj može pomoći - ali se ne nalazi na odobrenoj listi lekova u Srbji. Naravno, kao i svaki brižni roditelj naručio je lek i platio ga svojom kreditnom karticom. Posle par dana, kada je lek stigao, morao je na razgovor u policiju da daje opravdanja zašto je to uradio. Ovaj slučaj ne bi bio moguć da je plaćen kriptovalutom, koja ima svoju tajnost, odnosno omogućuje anonimnost plaćanja.
Takođe, bilo je slučajeva da su bolesnici koji su imali AIDS bili izloženi ruglu sredine jer su ljudi saznali da kupuju lekove putem kreditnih kartica. Znači, kao druga negativna crta kriptovaluta se navodi njihova tajnost u transakcijama, odnosno obezbedjenje anonimnosti. Nekada se ta anonimnost može pokazati kao veoma dobra, što naravno ne opravdava upotrebu u dubokom ili mračnom web-u, kao sredstva za plaćanje narkotika.
Da li je moguće unovčiti kriptovalutu u normalnom životu? Danas postoje aplikacije za plaćanje koje se mogu skinuti sa interneta i instalirati na mobilni telefoni. Onaj ko poseduje ovu vrstu valute može ući u prodavnicu i, umesto kreditnom karticom, platiti robu kriptovalutom. I u našoj sredini postoji par bankomata kojima se u svakom trenutku može prići i podići valuta, odnosno “unovčiti” je recimo u dinare. Ovakvi bankomati postoje u gotovo svim turističkim mestima, recimo, u Hrvatskoj ili Grčkoj.

Ekonomija

Budućnost kriptovaluta?  

Sve je više u trendu izbacivanje “papirnog” novca i upotreba drugih vidova plaćanja. Primer za to su skandinavske zemlje gde je to uveliko u zamahu, ili recimo Kina. U tom obliku će biti mesta za kriptovalute, što će svi koji žele da ostanu anonimni i vode računa o svojoj privatnosti to sve više koristiti. I ono što je najvažnije: inflatorni udari - kada se upotrebljavaju valute - nikada neće dolaziti od strane raznih mešetara sa berzi kao što je recimo bio onaj 2008. jer je broj pojednih vrsta algoritmom ograničen i nemoguće ga je doštampati kao što se radi sa papirnim novcem: kome je potreban, taj ga doštrampa! Ova karakteristika kriptovaluta je jedna od najvećih prednosti, navode pristalice sada već popularnog bitkoina, najpopularnije kriptovalute.
Brojni kripto-zanesenjaci veruju upravo to da je ovo rešenje da se održe stabilne ekonomije u smislu da niko ne može da doštampava pare jer je njihov broj tačno algoritmom ograničen. Jedan od najvećih i najboljih načina plaćanja na svetu, PayPal omogućio je plaćanje putem kriptovaluta od jula 2019. kada je došlo do novog rasta vrednosti na berzama gotovo svih valuta a posebno bitkoina.

Ekonomija

 

 

Vladimir Nikolić,
Web developer



 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA